autograf.hr

Razlog da sam ponovno uzeo čitati knjigu Imaginarni Balkan od Marije Todorove (Biblioteka XX vek, 2007, drugo, dopunjeno izdanje) zahvaljujem jednom hrvatskom političaru. On je, naime, želeći opisati neodgovorno ponašanje svoga političkog oponenta, predložio mu da se prestane ponašati kao ”bahati Balkanac”.

Nedjelja, 31. listopada, bila je dan s obilnim padalinama, naročito po Mejtašu, Marijin dvoru i okolini hotela Holiday Inn. Opisao ih je, u svom romanu “Istorija bolesti”, Tvrtko Kulenović. On je, međutim, imao drukčiju perspektivu nego ja, jer se prema hotelu Holiday Inn kretao, naravno pješice, jer se tih dana i mjeseci zbog nečega nismo […]

Riječ uz kraj Drugog svjetskog rata prije 75 godina Katolički biskupi u Njemačkoj obilježili su 75. godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata opširnom izjavom koja kritizira ponašanje njihovih prethodnika u vrijeme nacističke vlasti, a obilježavanju su se pridružile i druge kršćanske crkve. Njihov stav jasan je i nedvosmislen u osudi nacionalsocijalističkog režima i fašizma.

O fašizmu i antifašizmu diskutiramo posljednjih trideset godina. Diskutiralo se o fašizmu, naravno, i prije, pretežno na stručnim skupovima kao o političkoj i sociološkoj pojavi, kao o masovnoj psihologiji, ali uglavnom ne kao o nečemu što postaje ponovno aktuelno.

(Opaska uredništva: Donosimo tekst koji je pod podnaslovom Titov posjet Papi Pavlu VI. objavljen u sklopu članka ”Crkvena šutnja” u vrijeme Hrvatskoga proljeća? Nalazi se u: Jakovina, Tvrtko (ur.) (2012) Zbornik radova ”Hrvatsko proljeće – 40 godina poslije”, Zagreb,: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta […]

(Opaska uredništva: Najavljena misa za “blajburške žrtve” razotkrila je, tvrde autori ovog eseja, sljepoću duhovnih i političkih vođa katolika i Hrvata u Hrvatskoj i BiH prema Bosni i Sarajevu, ali istodobno i licemjerje bosansko-hercegovačkih antifašista, koji se velikim dijelom ponašaju prema matrici – tuđe fašizme nećemo, svoje ne damo. Zahvaljujemo autorima i redakciji portala Prometej.ba […]

(Sa podstranice Ajfelov toranj, na sajtu Miljenka Jergovića, prenosimo izuzetan esej Borisa Dežulovića o Mirku Kovaču. Ovako je MJ popratio esej na svom FB profilu: “Evo nešto za što ćete prije gledanja i čitanja obući čistu bijelu košulju, da biste u sliku i tekst svečani i čisti ulazili. Posljednja fotografija Mirka Kovača, snimila ju je […]

U prethodnoj smo se katehezi zadržali na događaju Isusova uskrsnuća, u kojem su žene imale posebnu ulogu. Danas ću govoriti o njegovoj važnosti za spasenje. Što uskrsnuće znači za naš život? I zašto je bez njega uzaludna naša vjera?

(Napomena uredništva: Ponavljamo tekst Miljenka Jergovića objavljen u povodu 40. obljetnice smrti Ive Andrića. Donosimo ga zbog obilježavanja 45. godišnjice smrti nobelovca). Ivo Andrić umro je u jedan sat po ponoći. Bio je četvrtak, 13. ožujka 1975, i bio je to kraj duge agonije koja je, bez nade u oporavak, potrajala od prosinca protekle godine.

U prošli ponedjeljak je u Jutarnjem listu – “najserioznijim dnevnim novinama u Hrvatskoj”, kako skromno uredništvo ponekad čitateljima približava svoj medijski proizvod – preko dvije stranice objavljena analitička reportaža putem koje smo informirani o sljedećim činjenicama:

Političke sjetve izazivaju veću pažnju od žetvi. Napretek je pokazatelja kako se hrvatska javnost puno više zanima za polaganje političkoga sjemena u društveno tlo radi (re)produkcije vladavine i zajednice nego za dalekosežne učinke toga postupka.

Granica pisanja 1. U enciklopedijama piše: Primno Levi (1919-1987.), veliki talijanski pisac. Baš tako piše. A Levi je u potpunosti postao pisac pod teretom životnog iskustva. Izrastao u pisca u krajnjoj situaciji. Da u nju nije dospio, nikada ne bi postao takav pisac. Doduše, od ranih dana je pomalo pisao, mnogo čitao,[i] izuzetno pismen bio, […]

Kada se onomad, usred Rusije, na finalu Svjetskog nogometnog prvenstva, pojavila u nečemu što se, uz dobrohotni napor, može opisati kao domoljubna pidžama, dotad neviđenim outfitom svečanih loža diljem svijeta, Kolinda Grabar-Kitarović već je sama ispisala prve rečenice onoga što će uslijediti: odijevanje ima svoj jezik i gramatiku, ono ima svoje vulgarizme i psovke, kao […]

U petak 6. prosinca Angela Merkel je u Auschwitzu položila vijenac od palminih i čempresovih grana s tri reda ruža, crnih, crvenih i žutih, s vrpcom u jednakim bojama. Prije nego se u tišini odmaknula nekoliko koraka unatrag, poravnala je vrpcu da ljepše pada niz vijenac. Ta je kretnja bila, naoko, sitna, beznačajna, nesvjesna, nešto […]

Zaputio sam se, sav razdragan, latentno i psihoaktivno nadahnjen željom da čujem i doživim, po prvi puta u životu, filozofirajući jezik znamenitog profesora Branka Despota. Predviđeno filozofiranje kršteno je imenom Teologija kao ancilla filozofije, a prostor koji je imao biti prožet eterom filozofijskog, obavijen sferom nadlunarnog: Fakultet filozofije i religijskih znanosti. Sasvim primjereno.

Alfred Nobel se suočio s velikim moralnim problemom nakon izuma dinamita, eksploziva u suhom, bezopasno-prenosivom stanju. Njegov izum je omogućio široku upotrebu eksploziva u mirnodopske svrhe, ali istovremeno i kao eksplozivnog sredstva za ubijanje ljudi. Ubojitost njegovog izuma je preovladala.

Božanstvo Slučaj, ili naše namjere i sklonosti ljudske, tek nešto je od toga htjelo da vijest o Nobelovim nagradama za književnost dočekujem s Borom Ćosićem, na utrinskoj tržnici, u Limunu, uz uključen kompjutor i izravan prijenos iz Stockholma. O čemu smo razgovarali, to neću govoriti, ne samo zato što bi bilo indiskretno. Ali bilo je […]

U ovih sam pet dana razgovarala sa preko četrdeset ljudi. Sa sinovima partizana iz bunkera, s unucima partizana, sa kćerima i unucima onih koji su zbog pada bunkera ubijeni. Razgovarala sam sa profesorima, autorima knjiga o NOB-u i Dalmaciji, sa ljudima od skoro devedeset godina koji su pokušavali postati ilegalci pa su već i zbog […]

Mlada klimatska aktivistkinja Greta Thunberg bila je jedna od zvijezda na skupu UN-a o klimi prošlog tjedna. Njezin nastup i riječi odjeknuli su svijetom jače nego riječi bilo kojeg političara. “Ljudi umiru; cijeli eko sustavi propadaju”, rekla je.

Posljednjih dana u mjestima pokraj Rijeke i Knina dogodili su se brutalni napadi na hrvatske građane srpske nacionalnosti motivirani nacionalnom mržnjom. Takvi napadi postaju sve učestaliji, a sugovornici i sugovornice koje smo pitali za komentar slažu se da ovdje nikako nije riječ o izoliranim slučajevima, već o sistemskom problemu koji ima uzroke u ponašanju vladajućih, […]