autograf.hr

Za pretpostaviti je da je sukob roditelja sa školom (sustavom) radi zapuštenog problema vršnjačkog nasilja u razredu desetogodišnjaka mučan za sudionike, ali i da je oslobađajući. Otvorio je priliku da se stvari i odnosi pomaknu na bolje. Otvorio je mogućnost nenasilne transformacije sukoba – suradnje na traženju rješenja koje će zadovoljiti potrebe svih strana u […]

Namjera mi je bila pisati o dijalogu oko RODA jer je stvaranje/jačanje javnog dijaloškog prostora oko društveno i politički prijepornih pitanja jedan od stupova politika nenasilja – kako takva pitanja ne bi postala instrument polarizacije društva, motor podjela na ”mi” i ”oni” koji vode u isključivost i neprijateljstva, čak mržnju i ekstremizme s velikim rizikom […]

Ne pišem često jer za mene nije niti blizu tako jednostavno sjesti i napisati nešto za sat vremena, kako si to iz cipela novinara zamišlja naš dragi urednik i prijatelj Drago Pilsel. A i na to sam se odlučila, zahvalna za mogućnost na AUTOGRAFU, motivirana u javni prostor unijeti pojam ”politike nenasilja” (i politike suosjećanja). […]

Izjava Stephena Hawkinga da je suvremena znanost eliminirala potrebu za Bogom kao stvoriteljem svemira potaknula me da na tu FB objavu jednog mog dragog prijatelja komentiram sljedeće: ”Znanost me oduševljava, ne mogu dokazati – Boga možda i nema, ali mogu svjedočiti o Božjoj prisutnosti u mom životu”. Vjera je za mene odnos s Bogom, o […]

Zahvala, proslava i pohvala mirotvorcima Prvo s čime smo se bavili kada smo u Centru za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek krenuli utemeljiti prvu mirovnu nagradu u Hrvatskoj bilo je probiti se do jasnoće – kakav bi koncept nagrađivanja uopće bio koherentan stavu i vrijednostima nenasilnog djelovanja, svjesni također da je izgradnja mira […]

Vjerujem da mnogima, kao i meni, strahota u Izraelu i Gazi jasnije nego ikada govori da nasilje vodi u smrt, a ne u sigurnost i mir. Zabluda je da mirovnog rješenja nema, da ga nije moguće niti pokrenuti niti postići.

Nemam namjeru biti general nakon bitke jer sam i sama zbunjena kriznom situacijom koja nas je u Osijeku zadesila požarom uskladištene plastike ogromnih razmjera. Razmišljam i dijelim ova razmišljanja kako bih koliko je god moguće bolje shvatila o čemu se tu sve radi – da bismo nešto naučili i, možda već i kratkoročno, a pogotovo […]

Ovim tekstom nastojim čitateljima približiti pojam ”strukturalno nasilje”. Držim ga korisnim u području društvenog i političkog djelovanja u kome treba navigirati / razumijevati razliku između nasilja/sukoba/nenasilja.

”Iako je ono jedno od najviših vrednota ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava Republike Hrvatske (članak 3. Ustava RH), na nišanu je još i danas samo mirotvorstvo, težnja za istinom i razumijevanje iste”. Priča o Josipu Reihlu Kiru.

Pišem ovaj tekst jer želim podijeliti zapažanja koja sam stekla dugogodišnjim mirovnim radom i nastojanjem učiti o i prakticirati politike nenasilja. Posebno u radu sa i za nastavnike i učenike. Nadam se da mogu pridonijeti promišljanju o strategiji djelovanja nakon strašnog nasilja koji je počinio maloljetnik u tzv. mirnodopsko vrijeme.

Pred skoro dvije godine objavila sam svojoj obitelji, prijateljima i kolegama kandidaturu za gradonačelnicu Osijeka. Bio je to moj iskorak u politički aktivizam u formalnoj politici na razini odlučivanja najbližoj građanima, na razini lokalne samouprave.

Prošle sam godine u kolumni povodom Spomen dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja napisala: ”Dva desetljeća ljudi iz mirovnog pokreta drže nogu u vratima, da se taj dio naše povijesti sačuva. Nastojimo dovući političare na obljetnice. Proglašen spomen dan! Uspjeh!? Može biti. Bit će kada postane nacionalni praznik proslave mira!” Ove godine dodajem – i poticaj […]

”U lokalnim institucijama leži snaga slobodnih naroda. One su za slobodu ono što je pučka škola za znanost. Bez njihovog postojanja jedan narod može imati slobodnu vladu, ali ne i duh slobode” (Alexis de Tocqueville).

”Znamo kako demokracije umiru. Njihova smrt dolazi nečujno”, piše 32 laureata Nagrade za ispravno življenje (Right Livelihood ili alternativna Nobelova nagrada za mir) iz 27 zemalja u otvorenom pismu švedskim političarima koje je objavljeno 25. rujna 2022. godine, četiri dana prije prvog glasanja o novoj vladi nakon pobjede desnog bloka na parlamentarnim izborima u Švedskoj.

Kolumna ”Zalažem se za život i podržavam DOSTA” bio je moj iskorak u javni prostor u dvije, za mene podjednako važne, stvari. Prvo, već gotovo tri desetljeća imam potrebu u kontekst zalaganja za prava žene na odluku o prekidu trudnoće uvesti i uvažavajući suosjećajan odnos prema novom životu. Moj stav da je život dragocjen je […]

Dok je spontano milovala trbuščić sa svojom bebicom i izgovarala: ”Pitala sam – ima li bolove” pristigla mi nezamisliva patnja Mirele Čavajde. Kako god odlučila, Mirelina patnja je nezamisliva. Brinem se – možda joj ova borba s nepravednim, okrutnim i nemilosrdnim postupcima ljudi u institucijama, u politici, u društvu pomaže odgoditi suočavanje s boli u […]

Ruskom invazijom i započinjanjem rata i nasilja u Ukrajini povijest ukrajinsko-ruskog sukoba dolazi u drugi plan. U prvi izbija bjelodana činjenica: rat je zločin protiv mira, protiv čovjeka i protiv Zemlje.

Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja proglašen je prije dvije godine državnim spomendanom. Stidljiv politički potez nakon dvadeset godina prešućivanja da je Domovinski rat u Hrvatskoj završio na miran način. Nevjerojatnim mirovnim procesom u kome su surađivali politika, međunarodne mirovne snage, hrvatske institucije, mirovne organizacije… A iznijeli ljudi, obični ljudi.

Trinaestu godinu, studeni i prosinac je za mene vrijeme mirovne Nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava ”Krunoslav Sukić”. Vrijeme je to iščekivanja nominacija i vrijeme kada mi članovi odbora nagrade nastojimo što bolje razumjeti posebnost svakog/ke predložene osobe u njenoj/njegovoj zauzetosti za opće dobro. I to izreći.

Odužilo se od našeg zadnjeg susreta. Pisala sam o, za mene ljekovitom, susretu dviju generacija aktivista/ica (ili točnije građana koji si postavljaju pitanja, promišljaju, studiraju i djeluju) – naše ratne generacije i ”mirnodopske” generacije Mirovnih studija 2021.