U EU su hrvatski potrošači bankarskih proizvoda diskriminirani

Čitateljica iz Rijeke (podaci poznati redakciji) piše: ”Mislim da je Ustavni sud mene prevario i doveo u zabludu. Imam napismeno sve proturječno, jer su donijeli tri različita rješenja o istoj stvari.

Glavni cilj takvih postupaka je sprečavanje pristupa Europskom sudu. Proturječnim odlukama postavljene su formalne prepreke koje na putu do Europskog suda za ljudska prava nije moguće svladati.

Mislim da sam ipak našla rješenje, ali moram reagirati, prema Zakonu o ustavnom sudu i pozitivnim propisima Republike Hrvatske te vladavini prava, u roku od 15 dana, a to je najkasnije do 11. ožujka 2017. godine.

Prethodno moram pod hitno prijavit USKOK-u, PNUSKOK-u i MUP-u u Zagrebu (jer u Rijeci neće ništa napravit protiv Erste banke). Onda ću steći pravo na objektivnu okolnost za povrat u prijašnje stanje sukladno čl. 66. Ustavnog zakona, jer je u pitanju zabrana diskriminacije svih hrvatskih potrošača bankarskih proizvoda u odnosu na iste u EU.

Moram pisati predsjedniku dr. sc. Miroslavu Šeparoviću, jer ono što su ispravili zahvaljujući dr. Šeparoviću, sada su opet pobili. To ne može tako, jer napismeno se vidi da ne pišu istinu. Samo misle da sam toliko glupa da neću shvatiti, da mi na sve načine sprečavaju pravo na sud, pravo na pristup Ustavnom sudu i pravo na Europski sud

Ne znam procesno pravo, pa me tu lome, ali na pogreškama učim.

Trebala bi mi pomoć, ne da mi netko piše, već da ono što ću napisati usmjeri u pravcu svladavanja prepreka za pravo na pristup Ustavnom sudu.

Oni moraju uskladiti ta tri kontradiktorna rješenja, ja moram pisati predsjedniku dr. sc. Miroslavu Šeparoviću, jer ono što su ispravili zahvaljujući dr. Šeparoviću, sada su opet pobili. To ne može tako, jer napismeno se vidi da ne pišu istinu. Molim Vas, ako možete, odgovorite mi”, napisala je čitateljica između ostaloga na završetku podužeg pisma.

I odgovorio sam čitateljici.

Napisao sam joj da više ne bi trebala imati iluzija da svoje pravne interese može riješiti efikasno i pravično u hrvatskom sudstvu, uključujući Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

Napisao sam i da sam objavio dvije publikacije u kojima dokumentima utvrđenim u sudskom postupku dokazujem da više ne treba imati iluzija da se nešto može riješiti efikasno i pravično u hrvatskom sudstvu ni na Europskom sudu za ljudska prava.

Odgovorio sam čitateljici da više ne bi trebala imati iluzija da svoje pravne interese može riješiti efikasno i pravično u hrvatskom sudstvu, uključivo i na Ustavnom sudu jednako kao i na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Čitateljici i svim ostalim građanima Hrvatske uskraćuju se osnovna ljudska prava, pravo na nepristranu sudsku zaštitu, pravo pristupa sudu. itd

U publikaciji ”Sprečavanje informacija o uskraćivanju prava pristupa Europskom sudu za ljudska prava” su objavljeni novinarsko istraživanje i analiza, te dokumenti utvrđeni u pravomoćnom sudskom postupku u kojima se redom dokazuje:

a.Da se u Republici Hrvatskoj krše ljudska prava, najčešće pravo na sudsku zaštitu (pravo na nepristrano suđenje). Hrvatskim se građanima, nakon što ih se prethodno pravno ”prevesla” u domaćem sudstvu, sprečava pravo pristupa međunarodnim sudovima, osobito Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

b.Tijela vlasti (i sudbenih) nastoje spriječiti informiranje (obavješćivanje) javnosti o organiziranom i sustavnom kršenju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj.

c.U Ministarstvu pravosuđa i Ustavnom sudu pokušali su spriječiti informiranje javnosti da se hrvatskim građanima krše ljudska prava na sudsku zaštitu i pred međunarodnim sudovima, a ne samo pred domaćim sudstvom.

d.Tužbe hrvatskih građana Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu iz postupka uklanja Elica Grdinić, bivša viša ustavnosudska savjetnica u Ustavnom sudu, protivno članku 45. Konvencije bez pisane i obrazložene sudske odluke (pogledati publikacije ”Sprečavanje informacija o uskraćivanju prava pristupa Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu” i ”Kritika prakse Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu”, koje se mogu besplatno downloadati na banneru na ovome portalu).

Prethodno moram pod hitno prijavit USKOK-u, PNUSKOK-u i MUP-u u Zagrebu (jer u Rijeci neće ništa napravit protiv Erste banke). Onda ću steći pravo na objektivnu okolnost za povrat u prijašnje stanje sukladno čl. 66. Ustavnog zakona, jer je u pitanju zabrana diskriminacije svih hrvatskih potrošača bankarskih proizvoda u odnosu na iste u EU

I na završetku odgovora napisao sam čitateljici da ima osnova sumnjati u to da ju je Ustavni sud prevario.

A ako čitateljica podnese zahtjev (tužbu) Europskom sudu, da će joj Elica Grdinić nakon proteka nekog vremena poslati pisamce u kojemu će ju obavijestiti bez pisane i obrazložene sudske odluke da podneseni zahtjev ”nije dopušten”.

To znači da svoje pravne interese čitateljica ne može i neće riješiti efikasno i pravično u hrvatskom sudstvu i jednako tako ni na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Ili možda razumljivije rečeno: čitateljici i svim ostalim građanima Hrvatske uskraćuju se osnovna ljudska prava, pravo na nepristranu sudsku zaštitu, pravo pristupa sudu, itd.

I nakon toga je čitateljica odgovorila:

”Hvala na Vašem odgovoru. Ja mislim da sam našla rješenje i pokušat ću se pravno boriti i dalje, ali mislim da je naš slučaj jedini u cijeloj RH i možda i u cijeloj EU.

Iz odgovora čitateljice jasno je da se ljudi teško mire s činjenicom da nemaju osnovna ljudska prava i da više ne bi trebali imati iluzija da svoje pravne interese mogu riješiti efikasno i pravično u hrvatskom sudstvu, uključujući Ustavni sud, pa i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Ljudski je nadati se, makar i uzalud

Vodimo spor potrošača protiv banke radi utvrđenja ništetnosti ugovora, a jedini imamo dokaze, izvode iz poslovnih knjiga banke, koji su inače nedostupni kao poslovna tajna.

Postavljamo uzalud pitanja od HNB-a do saborskog odbora za zakonodavstvo: je li izjava suglasnosti o zapljeni po pristanku dužnika koja nije solemnizirana, već samo ovjerena i ne sadrži pristanak prisilnog izvršenja ovršna ili nije ovršna”, istaknula je čitateljica u drugom javljanju.

Iz odgovora čitateljice jasno je da se ljudi teško mire s činjenicom da nemaju osnovna ljudska prava i da više ne bi trebali imati iluzija da svoje pravne interese mogu riješiti efikasno i pravično u hrvatskom sudstvu, uključujući i Ustavni sud, pa i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

Ljudski je nadati se, makar i uzalud.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja” odgovara autor.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora