autograf.hr

Dramu oko ostavke ministra obrane Damira Krstičevića presjekao je, deus ex machina, onaj koji ju je i inicirao, premijer Andrej Plenković, definitivno je odbivši na sjednici Vlade.

Igra se katkad ta smiješna predstava u provincijskim krčmama, jedan bi seljak platio piće, a drugi mu ne da. “Ne, ne, ja inzistiran”, kaže jedan. “Vidi ga!”, vikne drugi nezadovoljno. “Skloni taj novčanik, kad san ti reka.” “Ali, ja san zva.”

Tko izgubi dobitak, dobije gubitak – ne, to nije rekao samo Grunf nego otprilike i predsjednica Republike jučer, govoreći o povratku mladih iseljenika u Hrvatsku. A to joj nije jedina pogrešna i banalna izjava zadnjih dana.

Ogroman požar na periferiji i u dijelovima Splita čija je vatrena fronta bila 14 kilometara duga a četiri kilometra široka sada je pod kontrolom. Razumljivo, vatrogasci su već godinama u Hrvatskoj voljeni kao požrtvovani i hrabri.

Imamo Strategiju nacionalne sigurnosti, koja uopće nije apostrofirala vatrogastvo, a to je upravo zaštita od požara. Godišnje spasimo velik broj ljudi i imovine, a ako to nije nacionalna sigurnost, onda ne znam što jest – rekao je zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Zagreb Siniša Jembrih.

Zašto netko misli da je premijer Andrej Plenković još u ponedjeljak popodne trebao naprtiti brentaču na leđa i jurišati na požare? Nije! Kao što ni predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović nije trebala još u Salzburgu elegantnu opravicu za državne protokole zamijeniti maskirnom vojnom odorom (u kakvima smo je imali priliku gledati) i narediti osiguranju da je […]

U času dok ovo pišem, a već je prošao jedan sat sat nakon ponoći, utorak je i Split se još uvijek guši u dimu, dok će mnogi nažalost provesti besanu noć. Požar, za koji je izgledalo da je u jednom momentu stavljen pod kontrolu, upravo se spustio prema Podstrani i Strožancu i trenutačno prijeti čak […]

Nije naravno za Đuru Sessu, novoizabranog predsjednika Vrhovnog suda, ”pravosuđe rak-rana hrvatskog društva” već ”jedan od dijelova državne vlasti koji dobro funkcionira”, kako je odgovorio u svom prvom obraćanju javnosti na toj funkciji začuđenijoj nego inače voditeljici HTV-ovog ”Dnevnika” Marti Šimić-Mrzlečki.

Ivi Sanaderu je bilo stalo. Tadašnji premijer, koji je političku karijeru završio pokušajem bijega preko granice, pazio je na to kakav dojam ostavlja. Nije se moglo baš dogoditi za vrijeme njegove Vlade da se odvrti neki kontroverzni potez, a da ga Sanader makar ne pokuša (a vrlo često i uspije) umočiti u svijetle političke tonove.

Iako je današnji cirkus oko konstituiranja zagrebačke skupštine dao naslutiti kako će bilo kakvi partnerski odnosi između Milana Bandića, HDZ-a i ekstremističke grupacije biti tegobni i obilježeni nepovjerenjem, to ni na koji način ne može utjecati na opći dojam neinventivnosti ovdašnje desnice.

Nikada još HDZ nije dobio na izborima u Zagrebu toliko malo glasova, a njihov kandidat za gradonačelnika doslovno je pretrpio potop i nestao. Ipak, hrvatski Frank Underwood, na kojeg i doslovno fizički nalikuje, Andrija Mikulić postao je predsjednik Skupštine, a cjelinu nove skupštinske većine čine još i hrvatska Marine Le Pen Bruna Esih i Zlatko […]

Nije politika za umjetnike. U hrvatskoj su se politici okušali brojni umjetnici i tek su rijetki, poput Antuna Vrdoljaka i na tom polju bili uspješni. Omanja kazališna trupa prošla je kroz Sabor, posebno devedesetih godina, a jedva da je i zamijećena u nedavnoj političkoj povijesti.

Ima tome već trinaest godina kako smo u Novom listu otvorili takozvanu ”aferu Nanbudo”. Njezin glavni junak bio je Srećko Ferenčak, čovjek koji (i) danas obnaša važnu stranačku dužnost u Hrvatskoj narodnoj stranci, odnosno onome što je od te stranke ostalo. Ferenčak je njezin glavni tajnik. Ja sam potpisao taj tekst u novinama.

Vikat ćemo glasno, poručila je predsjednica najnovije stranke Građansko-liberalnog saveza Anka Mrak Taritaš ističući kao svoje prioritete pravo žene na izbor, LGBTQ zajednicu, reviziju Vatikanskih ugovora, izbor predsjednika RH u Saboru…

Inicijativa triju mora ima veće razumijevanje u Bijeloj kući nego u Bruxellesu, a pogotovo Berlinu. Doživljava se, među ostalim (što je otežavajuća okolnost), kao Trumpov odgovor na jačanje njemačkog utjecaja u EU i daljnje slabljenje EU.

Odlaskom Mosta u opoziciju, ulaskom HNS-a u Vladu i njegovim istodobnim raspadom nipošto nisu završila preslagivanja u Saboru. Nekoliko je indikatora koji ukazuju da će do kraja mandata Devetog saziva Sabora (ako tanka većina koja podržava premijera Andreja Plenkovića izdrži do kraja) biti vrlo živo.

Ako spadate u kategoriju onih koji su nakon odluke Arbitražnog suda o granici u Savudrijskoj/Piranskoj vali zaključili da je besmisleno grintati oko ”par kašeta ribe“ oko kojih će se, baš kao i o prolazu slovenskih brodova do otvorenog mora ali i Schengenskom režimu obje strane prije ili kasnije morati dogovoriti, zacijelo će vas u trenu […]

Ovako rovovski postavljen, problem se neće riješiti nikad. Slovenija smatra da je pobjeda neupitna, pa još i čvršća nego što je bila nekidan. Jer, nakon upozorenja Angele Markel da će odluka arbitraže biti obavezujuća za sve, sada je i Europska komisija poručila da se presuda u graničnom sporu između Ljubljane i Zagreba mora provesti.

Komisija neće nalagati kako implementirati presudu ali će pomoći u njezinoj implementaciji…

Američki predsjednik Donald Trump sudjelovat će 6. srpnja u Varšavi na samitu inicijative Tri mora (Jadran-Baltik-Crno more) koju u Hrvatskoj zagovara predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja se čak i pohvalila kako je bila ključna osoba za to da Trump sudjeluje na varšavskom samitu.