autograf.hr

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora i aktualnosti teksta). U našoj povijesti novembar mjesec je bio mjesec velikih događaja i značajnih odluka. Tako je i sa 18. novembrom 1991. godine. Taj dan pao je Vukovar. To nije bio pad koji bi se stavljao pod navodnike. Grad je razoren kao u vrijeme provala barbarskih […]

Ponekad, budući da sam već dugo na portalima (od 2004., kada sam neko vrijeme bio kolumnist i komentator na portalu Index), preciznije punih dvadeset godina moje karijere, ili imajući u obzir da sam objavio na hiljade tekstova, a samo ovih nedjeljnih tekstova na Autografu (kolumna je pokrenuta u travnju 1995. u riječkom Novom listu i […]

Prije 30 godina, 6. februara 1994. godine, u Sarajevu je održan Sabor Hrvata Bosne i Hercegovine. To je bio prvi veliki skup Hrvata u samom ratu, organiziran izvan kontrole već formirane Herceg-Bosne, koja je bila paradržavna tvorevina HDZ-a BiH i Franje Tuđmana. Cilj Sabora je bio delegitimirati Herceg-Bosnu kao jedinog političkog predstavnika Hrvata BiH i […]

Granić je na sastanku kod Tuđmana, 13. februara 1994. godine, dobio zadaću da na narednim pregovorima po svaku cijenu spasi ”Herceg-Bosnu”, pa makar ona imala i unutarnje kantonalno uređenje u kojem bi bili i ”muslimanski kantoni”.

Lovren koji vrijeđa novinara. Novinar kojem je u svemu tome zasmetalo jer mu se umanjuju silni njegovi nacionalni osjećaji. Lovren koji u društvu Brozovića salutira NDH. Navijači koji se iživljavaju nad golmanom Borjanom. Jeličić koji je posebne senzore usmjerio prema onima koji, prema njegovu mišljenju, ne osjećaju Hrvatsku dovoljno.

Nogomet je zarana stigao među ovdašnje ljude, već 80-ih godina XIX. stoljeća se igrao suvremeni nogomet. Doduše, Football na naše prostore stiže 1873. u Rijeku s engleskim mornarima i časnicima kojima se u prvom ogledu suprotstavljaju Mađari.

Prije trideset godina, 6. siječnja 1992. godine, na Sveta tri kralja, napisali smo, potpisali i uputili (Mile Stojić, Ivan Lovrenović, Ivan Kordić, Miljenko Jergović i ja), otvoreno pismo tadašnjem predsjedniku Republike Hrvatske, Franji Tuđmanu.

Neke ljude koji se bave politikom ili se uguravaju u politiku ne treba opisivati niti njihove stavove tumačiti, dovoljno ih je citirati. U tu kategoriju spada i Mate Granić. Angažirajući se u posljednje vrijeme, s pozicije savjetnika hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, dao je nekoliko izjava koje ne bi zasluživale nikakvu pažnju da se u njima […]

Projekat podjele BiH doživio je svoj epilog na Međunarodnom krivičnom sudu za Jugoslaviju u Hagu kojega je formiralo Vijeće sigurnosti UN-a. Projekat su izradili i dogovorili se o njegovom provođenju Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, predsjednici dviju susjednih država. Slobodan Milošević je umro u pritvornoj ćeliji Haškog suda kao optuženik za ratne zločine počinjene u […]

Stanje u BiH posljednjih mjeseci teško je opisati i obuhvatiti nekom jedinstvenom političkom strategijom. Mnogo je sudionika koji su to stanje odredili i programirali, koji sami nemaju jedinstvenu i konzistentnu politiku, pogotovo nemaju međusobno koordiniran i ujednačen pristup tom stanju. S jedne strane su domaći akteri, s druge strane su strani, svi involvirani u ovo […]

Ivo Komšić, ”Tuđmanov haški profil – Udruženi zločinački poduhvat na BiH”, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2021., 554 str., uredio Drago Pilsel Prevažna knjiga Ive Komšića ”Tuđmanov haški profil – Udruženi zločinački poduhvat na BiH” ukazuje i na to da se ad acta ne mogu staviti zločini preko koje je odlučio proći hrvatski predsjednik Zoran Milanović. I to […]

Nedavno je sarajevsko Oslobođenje objavilo pismo Brune Stojića, nekadašnjega ministra obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne, osuđenog pravosnažnom presudom Međunarodnoga kaznenog suda u Den Haagu na 20 godina zatvora zbog, kako se navodi, ”zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini”.

Ivo Komšić, ”Tuđmanov haški profil – Udruženi zločinački poduhvat na BiH”, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2021., 554 str., uredio Drago Pilsel Prevažna knjiga Ive Komšića ”Tuđmanov haški profil – Udruženi zločinački poduhvat na BiH” ukazuje i na to da se ad acta ne mogu staviti zločini preko koje je odlučio proći hrvatski predsjednik Zoran Milanović. I to […]

Autentičnost be-ha Hrvata nikada niti jedna hrvatska politika nije dovodila u pitanje sve do pojave HDZ-a i Franje Tuđmana. Čak pojam konstitutivnosti koji je postao temeljna politička floskula današnje vladajuće politike u Hrvatskoj nije potvrda autentičnosti naroda nego argument daljnjeg odrođavanja naroda od njegove države.

Bez obzira na zločine koje su počinile sve vojske iscrtavajući granice svojih budućih ”republika”, Owen-Stoltenbergov ”paket” nije prošao. Sabor Hrvata BiH, održan u Sarajevu 6. februara 1994. godine, postigao je iznenađenje koje su od njega očekivali organizatori. Pored tragedije na pijaci ”Markale”, koja se desila dan ranije, Sabor je bio medijski najpropraćeniji događaj u bosanskom […]

Zločini počinjeni u okviru Tuđmanovog zločinačkog poduhvata u Hercegovini vezani su za zločine počinjene u srednjoj Bosni na dvostruki način. Prvo, trebalo je osigurati mjesto za iseljene bosanskih Hrvata, drugo, trebalo je te ljude silom istjerati s njihovih povijesnih obitavališta.

Negdje je objavljeno kako je Prvi u najvećoj hrvatskoj stranci u BiH, odnedavno u javnosti poznat kao Legitimni, obilježio 20 godina na čelu te stranke. I bilo bi to beznačajno kao i 20 godina Kim Jonga-una ili Lukašenka na čelu neke njihove stranke, da njegovo bivanje na čelu te stranke ne znači sve osim razlog […]

Drug mi se ozbiljno zabrinuo. Priča kako im je umro kolega s posla. Korona. Njegovo godište. Zdrav bio, ali višak kilograma. Trideset kilograma viška. Obećava sebi, preda mnom, kako će skinuti još koji kilogram, biciklira, smanjit će pivo, kolače, zdravije će živjeti… Kad eto ti Mide.

Kod Dantea postoji devet krugova pakla. U Hrvatskoj dva, izborna. Prvi je završen. Prognoze su pokazivale da će od vodeće trojke u drugi krug proći aktuelna predsjednica države, perjanica HDZ-a i ostalih hrvatskih desničara, i Zoran Milanović, predstavnik hrvatske ljevice. Ono što se nije očekivalo, to je relativna pobjeda ljevice nad favoriziranom aktuelnom predsjednicom.

Banalna činjenica, poput one da se samo društva bez budućnosti opsesivno bave prošlošću, a onda čak ni uz tako silno bavljenje nisu u stanju suočiti se s njom i prevazići je, očito još uvijek nije postala jasna većini ovdašnjih građana.

U našoj povijesti novembar mjesec je bio mjesec velikih događaja i značajnih odluka. Tako je i sa 18. novembrom 1991. godine. Taj dan pao je Vukovar. To nije bio pad koji bi se stavljao pod navodnike. Grad je razoren kao u vrijeme provala barbarskih plemena. Nestao je jedan od bisera baroknog graditeljstva.

Da odmah na početku teksta riješimo sve nedoumice: Željana Zovko zbog svog statusa i glorifikacije Herceg-Bosne, neće, za razliku od Elizabete Mađarević imati nikakvih problema, nigdje. Odgovor na pitanje zašto neće vrlo je jednostavan.

Koliki je značaj posjete Vlahe Orepića, zastupnika u Saboru RH, bivšeg ministra i sadašnjeg lidera nove političke stranke u Hrvatskoj – Nova politika, Sarajevu najbolje se može ocijeniti po reakcijama hadezeovih zvaničnika u BiH.

I tako je njemačka kancelarka Angela Merkel opet naivno upala u HDZ-ovo blato. Kažemo opet, jer to joj se već jednom dogodilo s bivšim premijerom i šefom HDZ-a Ivom Sanaderom. Nedugo nakon što se 2007. pojavila u HDZ-ovom predizbornom spotu u kojem je tvrdila da je Sanader zaslužan za to što je Hrvatska na pragu […]

DW: Kada je reč o suočavanju s prošlošću i odnosu prema ratnim zločinima, čini se kao da s vremenom ne napredujemo, nego nazadujemo, i kao da se ratovi simbolično nastavljaju sukobima oko njihove interpretacije. Zašto je to tako?

Hrvati su jedini narod na svijetu koji svoje zločine pretvara u nacionalni interes. To uporno radi u ime naroda vladajuća hrvatska stranka HDZ u Hrvatskoj i u BiH.

Bosna i Hercegovina je posebna i po tome što ima u funkciji dva popisa stanovništva – onaj iz 1991. godine i novi iz 2013. godine.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Prosječan balkanski muškarac loše podnosi žensko odbijanje. Ozbiljno mu uzdrma samopouzdanje ako mu se žena sviđa, a on se ne sviđa njoj. Ne razumije zašto to nije uzajamno. Osjeća se izigrano i poniženo i može čak postati nasilan. Vidite u novinama, ne prođe tjedan da neki naš […]

U prva dva dana nove 2018. godine pojavile su se dvije vijesti ili medijske teme, iz kojih se dosta toga može iščitati vezano za odnos prema prošlosti. Jedna je novogodišnja čestitka drugog čovjeka HDZ-a, Milijana Brkića u kojoj on, pored toga što pada s Marsa i otkriva sveopće rasulo koje je upravo njegova stranka proizvela, […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora radi blagdana). Prosječan balkanski muškarac loše podnosi žensko odbijanje. Ozbiljno mu uzdrma samopouzdanje ako mu se žena sviđa, a on se ne sviđa njoj. Ne razumije zašto to nije uzajamno. Osjeća se izigrano i poniženo i može čak postati nasilan. Vidite u novinama, ne prođe tjedan da […]

Isuse, pa je li ona to rekla da ne priznaje Herceg-Bosnu? I da ju ne bi podržala? I da je na onoj drugoj strani, tamo s NATO-om i međunarodnim prijetnjama i opomenama Hrvatskoj zbog vojske u Bosni i Hercegovini?

Prosječan balkanski muškarac loše podnosi žensko odbijanje. Ozbiljno mu uzdrma samopouzdanje ako mu se žena sviđa, a on se ne sviđa njoj. Ne razumije zašto to nije uzajamno. Osjeća se izigrano i poniženo i može čak postati nasilan. Vidite u novinama, ne prođe tjedan da neki naš idiot ne ubije neku jadnicu koja ga nije […]

Premda su ih ispod radara u nedjelju gurnuli izbori, dvije teme iliti događanja koja su im prethodila zaslužila su posebnu pažnju: “Hod za život” i “slučaj Thompson”.

Kada bi se sastavljala top-lista neopravdano zapostavljenih knjiga otisnutih na hrvatskom jeziku, dvotomni ”Stenogrami o podjeli Bosne”, objavljeni 2005. godine, ušli bi među prvih deset.