novinarstvo s potpisom
Bliži nam se, ponovo, prva subota u mesecu koja je u ovom našem učmalom delu Evropske unije postala sinonim za moleban (pravoslavni naziv) svakakvih muškaraca, najviše izmanipulisanih, koji kleče u javnom prostoru sekularne Republike i javno se krste, dozivaju Boga i mole da se žene preobrate u ono šta je njihova vizija kako bi to […]
Namjera mi je bila pisati o dijalogu oko RODA jer je stvaranje/jačanje javnog dijaloškog prostora oko društveno i politički prijepornih pitanja jedan od stupova politika nenasilja – kako takva pitanja ne bi postala instrument polarizacije društva, motor podjela na ”mi” i ”oni” koji vode u isključivost i neprijateljstva, čak mržnju i ekstremizme s velikim rizikom […]
Da peta kolona, puna kojekakvih crnih i crvenih đavola, nikada ne spava svedočimo i po tome da su se na naša domoljubna i junačka prsa, sve više ćosava i preplanula, obrušila sva zla globalističkom svetskog poretka, a ogledaju se i u oduzimanju prava na identitet i tradicionalne vrednosti. Naša fudbalska reprezentacija, nema potrebe da se […]
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice). Svojevremeno sam negdje pročitala kako nije nebitno ime i prezime koje nosimo. Ime što ga odaberu i prezime dobiveno, jer su nam baš to dvoje ljudi roditelji, tvrdilo se u tekstu, bitno utječe na naš uspjeh, na to kako će nas prihvaćati okolina, hoćemo li biti skloni […]
”Voliš li osamu… nemoj nikad zaboraviti da su Bogu draži ljudi” (Madeleine Delbrel) Kako se bliže topliji mjeseci, tako se umnažaju vijesti o stradanjima izbjeglica na Sredozemlju. U susjednoj nam Bosni i Hercegovini okupljaju se sve veće grupe tražitelja azila, politika se počela pitati kako riješiti problem koji sve veći broj država odbija preuzeti.
Često se petkom nalazim na ručku s prijateljima. Ranije smo svašta pričali, bistrili politiku, svađali se i mirili. Sada osjećam da je neki teški teret grižnje savjesti zaustavio raspravu. I Istanbulska konvencija, koja nas je tako lako posvađala, izaziva šutnju, sijevanje očiju i tihi škrgut.
U organizaciji Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju ”Matija Vlačić Ilirik” rimokatolička teologinja Elisabeth Schüssler Fiorenza u srijedu 16. svibnja održala je auli Sveučilišta u Zagrebu predavanje od naslovom: ”Feminism, Religion and Theology” (Feminizam, religija i teologija).
(Opaska uredništva: ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autorice). Svojevremeno sam negdje pročitala kako nije nebitno ime i prezime koje nosimo. Ime što ga odaberu i prezime dobiveno, jer su nam baš to dvoje ljudi roditelji, tvrdilo se u tekstu, bitno utječe na naš uspjeh, na to kako će nas prihvaćati okolina, hoćemo li biti skloni […]
Svojevremeno sam negdje pročitala kako nije nebitno ime i prezime koje nosimo. Ime što ga odaberu i prezime dobiveno, jer su nam baš to dvoje ljudi roditelji, tvrdilo se u tekstu, bitno utječe na naš uspjeh, na to kako će nas prihvaćati okolina, hoćemo li biti skloni delinkvenciji i neprimjerenom ponašanju.
Protivnici Istambulske konvencije ignorantski ponosno govore da priznaju samo konvenciju koja je diktirana od Boga. Tvrde da je to kraj podjele ljudi po spolu. Tvrde da se želi ubiti Isusa. Mora da su propustili neku lekciju vjeronauka. Isusa su razapeli prije dva milenija i sada ne trpi muke niti ga se može dvaput ubiti.
Posvećeno uspomeni na dr. Gorjanu Gjurić, izuzetnu liječnicu i aktivisticu u borbi za ljudska prava Žučna rasprava oko Istanbulske konvencije počela je i nastavila se oko pitanja da li Konvencija promovira ”rodnu ideologiju” i što je to ”rodna ideologija”.
Građanska inicijativa “Istina o Istanbulskoj” tiskala je letak u kojem, pod geslom “Recimo NE rodnoj ideologiji”, objašnjava razloge zbog kojih se Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji ne smije ratificirati.
Rasprava o Istanbulskoj konvenciji u hrvatskom društvu traje mjesecima i, čini se, došla je do točke u kojoj je gotovo nemoguće pomiriti dvije strane i istovremeno valjano ratificirati Konvenciju. Stječe se dojam da se u raspravi premalo koriste argumenti. Najčešće se govori o neprihvatljivosti termina “rod”, a moglo se čuti i da prava namjera Konvencije […]
U HDZ-u je rat. Sve frakcije na nogama, dio stranačkog vrha otvoreno najavljuje neposluh. To je prvi put. Nikad kod njih nije bilo ni natruhe ovakvog komešanja, HDZ je uvijek bio hram samorazumljive poslušnosti.
Mlada znanstvenica s Instituta Ivo Pilar, odvjetnica i članica ”Radne skupine UN-a o diskriminaciji žena u zakonima i praksi” Ivana Radačić jedna je od najboljih poznavateljica ”kontroverzne” Istanbulske konvencije, i jedna od onih sugovornica koje, zahvaljujući svom znanju, mogu jednostavno objasniti i najkompliciranije pravne zavrzlame i što nam to Konvencija zapravo donosi.
U utorak 12. rujna 2017. Europski parlament podržao je ratifikaciju Istanbulske konvencije. Implementacijom sadržaja Konvencije, članice Europske Unije postale bi obvezne provesti niz mjera u službi prevencije i borbe protiv nasilja nad ženama i rodno uvjetovanog nasilja u koje, među ostalim, pripadaju: objava pornografskih sadržaja iz osvete,
Kad se Hrvatska biskupska konferencija osjeća primoranom poslati delegaciju hrvatskoj Vladi, mora da na pomolu vidi velike opasnosti. Povod: (ne)ratificiranje Istambulske deklaracije o suzbijanju nasilja protiv žena i nasilja u obitelji. Opasnost: dokument Vijeća Europe sadrži pojam ”rod”, dakle počiva na ”rodnoj ideologiji”.
Miljenko Jergović, ”Sarajevo, plan grada”, Fraktura, Zaprešić, 10/2015. Romanom ”Otac“ iz 2010. g. Miljenko Jergović otvorio je novu dionicu u svojem iznimno bogatom opusu, koju je potom nadogradio još dvjema knjigama : ”Rod“ iz 2013. i ”Sarajevo, plan grada“ iz 2015. U tim se knjigama naime on posvetio istraživanju odnosa dokumentarne stvarnosti i fikcije (što […]
Njegoševa nagrada Miljenku Jergoviću Obrazloženje žirija: Njegošev žiri radio je u sastavu Katica Ćulavkova, Filip David, Aleš Debeljak, Svetozar Igov, Zdenko Lešić, Sreten Perović i Vlaho Bogišić te na temelju prijedloga selektora iz svih sedam južnoslavenskih zemalja za godine 2013. i 2014. utvrdio i sažeo listu kandidata, pa je između Dimitrija Baševskog, Davida Albaharija i […]
Miljenko Jergović, Rod, Fraktura, Zaprešić, 2013. [D]a imam tu snagu i volјu, da imam to vrijeme, pisao bih roman u kojem ne bi bilo nijednoga izmišlјenog imena, lika ili događaja. U središtu bi bio Karlo Štubler, a okolo, poglavlјe za poglavlјem, svi Štubleri za koje znam ili za koje ću tek saznati, oni koji […]
Zadnjih se godina nekoliko autora pozabavilo svojim obiteljskim korijenima, odnosom s roditeljima, smještanjem vlastite egzistencije u takozvani obiteljski pakao. James Joyce svojedobno je napisao kako je obitelj “nužno zlo” a ovoj paklenskoj neophodnosti Miljenko Jergović posvetio je zadnjih godina čak dvije knjige: kratki ispovijedni roman “Otac” i žanrovski polivalentni i opsežni “Rod”. Naravno, potraga […]
Miljenko Jergović, ‘‘Rod“, Fraktura, Zaprešić 2013. Promatrati nastajanje jedne knjige, in statu nascendi, takorekuć, pratiti kako se pojedini njezini dijelovi samostalno pojavljuju, a bez mogućnosti da vidimo kakav će raspored poprimiti kada se nastajanje zamijeni trajnošću – bio je to izazov pred koji nas je tokom prošle godine stavio Miljenko Jergović. Na njegovoj […]
Možete vi svoju knjigu pisati, svoju priču pričati kako god vi hoćete, ali ona će uvijek biti čitana kako to drugi hoće. Ne ni tako kako to drugi zna i umije, nego baš kako hoće. Prosječan čitatelj vaše knjige u najboljem je slučaju tek svršeni gimnazijalac, dakle netko s općim znanjem (pa i znanjem čitanja!) […]
Nova knjiga Miljenka Jergovića obuhvaća preko tisuću stranica, i sastavljena je od više cjelina – romana, dokumenata, pripovjednih skica, fragmenata – u kojima se izmjenjuju fikcionalni i nefikcionalni dijelovi i miješaju stvarno i izmaštano. S mnogo autobiografskih elemenata Jergović u “Rodu” ispisuje sagu o porodici Karla Stublera, svoga pradjeda. Karlo Stubler, dunavski Švaba, rođen […]
Miljenko Jergović, jedan od najčitanijih i najprevođenijih hrvatskih književnika i autor popularnoga “Sarajevskog Marlbora“, neslužbeno je u petak navečer na Interliberu predstavio svoj najnoviji roman “Rod”. Na štandu njegova novog izdavača Frakture okupilo se mnogo ljudi, kojima je Jergović potpisivao knjige. Roman je objavljen s tri različite naslovnice, koje je dizajnirao mladi hrvatski slikar […]
Ovogodišnji sajam knjiga i učila Interliber trajat će od 12. do 17. studenoga. Radno vrijeme 12., 13., 14. i 17. studenoga bit će do 20 sati, a u petak i subotu knjige će se moći razgledati i kupiti sve do 21 sat. Dakle, ove je godine produljeno radno vrijeme. Predstavit će se 240 izlagača, što […]