autograf.hr

Ovu moju koja već četrdeset godina prati sva politička zbivanja zajebavam s uzrečicom: ”Jednom politolog, uvik politolog”. Naime od kad je diplomirala njoj ne more promać ni jedan štrajk, rat, vojni puč, pad vlada, parlamentarnih sjednica, aboriđanskog plemenskog okupljanja, engleskog doma lordova pa sve do smjene prve čunke u nekom kotaru. U početku joj je […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice). Ranih osamdesetih je pokojni Stipe Šuvar u “Novoj svijesti o nacionalnim realitetima” govorio o tome da se u “svijesti takozvanog prosječnog čovjeka mnogo toga mijenjalo, jer na primjer obični Srbin još prije pola stoljeća nije priznavao druge nacije”. Za njega je, veli Šuvar, čak i Hrvat ponekad […]

Dvadeset i jednu godinu nakon što je Deutsche Grammophone objavio album sa snimkom Chopinovih scherza, na svjetskoj glazbenoj sceni i diskografskom tržištu ovih se dana pojavio novi CD Ive Pogorelića. Povodom tog događaja vratio sam se još jednom na intervju predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Hrvatskom tjedniku.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice). Ranih osamdesetih je pokojni Stipe Šuvar u “Novoj svijesti o nacionalnim realitetima” govorio o tome da se u “svijesti takozvanog prosječnog čovjeka mnogo toga mijenjalo, jer na primjer obični Srbin još prije pola stoljeća nije priznavao druge nacije”. Za njega je, veli Šuvar, čak i Hrvat ponekad […]

Ajme, kako to gordo zvuči – biti predsjednik/predsjednica Republike Hrvatske! Gordo možda, ali ništa posebno u praksi ne znači. Zato košta ovaj narod i druge narodnosti koji imaju sreću hodati zemljom Hrvatskom u ova vremena.

Kad god se ovdje nađu nekakve pare i nekakva prazna ledina, vlast zaključi da na tome mjestu prije ičega drugoga, prije škole, ambulante ili doma umirovljenika, treba stajati ili crkva ili sportska dvorana.

Čovjek bi trebao srdačno pozdraviti najavu podizanja još jednog kipa Franji Tuđmanu na prilazu užem centru Zagreba, ali pod malim uvjetom da to bude spomenik njegovoj promašenoj politici. Ili, ako hoćete direktnije, propaloj politici, pa i hrvatskoj državotvornoj ideji u cjelini.

Kafić ”Paprika”, a potom i dom Borivoja Dovnikovića Borde u Dubravi proteklih tjedana bili su scenografija naših dugih, maratonskih razgovora o umjetnosti i politici, idealima i snovima. S tim vitalnim karikaturistom, animatorom, grafičkim dizajnerom i višestruko nagrađivanim autorom animiranih filmova nije bilo teško naći zajedničke teme. No teško je na kraju bilo ugurati naš razgovor […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice). Ranih osamdesetih je pokojni Stipe Šuvar u “Novoj svijesti o nacionalnim realitetima” govorio o tome da se u “svijesti takozvanog prosječnog čovjeka mnogo toga mijenjalo, jer na primjer obični Srbin još prije pola stoljeća nije priznavao druge nacije”. Za njega je, veli Šuvar, čak i Hrvat ponekad […]

Ranih osamdesetih je pokojni Stipe Šuvar u “Novoj svijesti o nacionalnim realitetima” govorio o tome da se u “svijesti takozvanog prosječnog čovjeka mnogo toga mijenjalo, jer na primjer obični Srbin još prije pola stoljeća nije priznavao druge nacije”. Za njega je, veli Šuvar, čak i Hrvat ponekad bio katolički Srbin, za Slovence jedva da je […]

Goran Babić rođen je 1944. na Visu, odakle nije bio nitko njegov. Otac iz doline Neretve, Hrvat, komunist; mati Beograđanka, iz jevrejske obitelji u kojoj je nakon rata ostalo malo živih. Oboje partizani, pa su sina donijeli na svijet tamo gdje je tih tjedana i dana boravila glava pokreta.

Navršilo se 88 godina od rođenja Branka Horvata, hrvatskog ekonomista, čije su knjige i članci prevedeni na 17 jezika (rođen je 24. srpnja 1928. u Petrinji). Sjećanje na profesora Branka Horvata i danas ukazuje na sve promašaje u gospodarstvu, kao i na to što bi trebalo učiniti da se ponovo potakne ekonomski razvoj u Hrvatskoj.  

U izdanju Instituta za suvremenu povijest (Institut für Zeitgeschichte, München-Berlin) izlazi prvo njemačko poslijeratno izdanje knjige Adolfa Hitlera “Mein Kampf”. Djelo će biti objavljeno u dva toma i opremljeno s nekoliko tisuća znanstvenih fusnota i komentara, pripremanih još od 2009, otkada se Njemačka priprema za dan 1. siječnja 2016, kada po međunarodnim zakonima i pravilima […]

Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup i katolički metropolit zagrebački, izrekao je u Šibeniku, u ponedjeljak 29. rujna, na euharistijskom slavlju o katoličkoj svetkovini svetih triju arkanđela, homiliju koja je izazvala odjek prvo u Dalmaciji, a onda i u njegovoj i Porfirijevoj metropoli hrvatskoj.   Ta trojica arkanđela su sv. Mihovil (zapovjednik nebeskih vojski i šef Božje […]

U času kad sam na radiju čuo vijest o smrti Stipe Šuvara, sjedio sam u plastičnom kiosku nautičke lučice u Lumbardi i nisam mogao vjerovati: nakon svih poraza, napada i godina života na margini, Stipe se činio vječnim i nesalomljivim, nalik strip-junacima čija saga vazda traje pod egidom “nastavit će se u sljedećem broju”. U […]

U hrvatskim (ne)prilikama i kulturi nesklonim okolnostima, posebno od 90-ih godina, ne samo knjige nego i izdavači imaju svoje sudbine. Zapravo, tužne priče. Podsjetimo na neke.   Stipe Šuvar (osnivač i vlasnik izdavačke kuce Razlog), umro prerano pripremajući za tisak sljedeći broj Hrvatske ljevice; Berti Goldstein (osnivač i vlasnik Antibarbarus izdanja) umro je prerano radeći […]

Bila je negdje kasna 1997. godina kad sam kao buntovni srednjoškolac pročitao intervju Stipe Šuvara u Feralu u kojem najavljuje osnivanje Socijalističke radničke partije, a nekoliko dana potom i razgovor s jednim od vodećih sdp-ovaca u Slobodnoj Dalmaciji, pod naslovom ‘‘Ne bojim se Šuvarovog SRP-a“.   Sve mi je to nekako ostalo u magli sjećanja, […]

Deset godina po smrti dr. Stipe Šuvara pred nama je knjiga njegovih besjeda “Historia tragicomica“ (“Razlog“, Zagreb, 2013.). Riječ je o izboru intervjua koje je novinama s prostora čitave bivše Jugoslavije dr. Šuvar dao u razdoblju od 1990. do 2004. godine, kao i o izboru njegovih autorskih tekstova, socioloških eseja i izlaganja na međunarodnim skupovima […]

Piše: Dragan Markovina   Goran Babić (Vis 1944.), Dalmatinac, Mostarac, Hrvat, Jugoslaven, svakako je veliko ime hrvatske kulture. Čovjek za kojega je Slobodan Prosperov Novak, u svojoj klasičnoj ostrašćenosti, u ”Povijesti hrvatske književnosti” ustvrdio kako je riječ o himeri hrvatske politike, dok mu je Veselko Tenžera pripisavao totalitanu svijest, uvijek je bio dosljedan i svoj, […]

Dva su ministra kulture u suvremenoj Hrvatskoj podigli svoje zadužbine. Stipe Šuvar sagradio je Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu, Božo Biškupić započeo je i dovršio Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Obojica su gradili za vrijeme ekonomskih, političkih i moralnih kriza, suprotstavljajući se općoj društvenoj klimi, a ponekad i raspoloženju političkoga vrha.   Šuvar je knjižnicu započeo u […]