autograf.hr

Jezična je kultura u nas trajno aktualna, a povremeno i prijeporna tema. U hrvatskoj je javnosti naime rašireno uvjerenje daje primarna zadaća jezikoslovaca pronaći rješenja za jezične i komunikacijske probleme s kojima se govornici svakodnevno susreću, a sami jezikoslovci takvim očekivanjima rado izlaze u susret. Štoviše, jezične probleme nerijetko nalaze (i konstruiraju) i ondje gdje […]

Autori knjižničarskih djela dosad su se u nas pretežno bavili knjižnicama kao ustanovama, dok je o knjižničarskoj profesiji malo i sporadično pisano. “Knjižničarske kompetencije: Pogled na razvoj profesije” dr. sc. Dijane Machala djelo je u kojemu se na vrlo zanimljiv te u nas prvi put napisan povijesni pregled razvitka profesije nastavlja tekstom u kojemu autorica […]

“Onda poslušaj. Ovo je naredba koju ćeš slijediti jer je želiš slijediti, a želiš to jer ti ja naređujem, a ja ti naređujem jer želiš da ti naredim. Od danas ćeš se truditi. Pod svaku cijenu!” Kada je toga poslijepodneva odveo svoja tri sina na predstavu Velikog Lindemanna i pristao na pozornici asistirati majstoru hipnoze, […]

Ako ste čitali “Izbornu šutnju”, već ste upoznali policijskog inspektora Vladimira Kovača i novinara Stribora Kralja, i sve one koji će im u razbijanju pogrešnih šutnji i nedostojnih tajni ili pomoći ili odmoći, štiteći interese korumpiranih, beskrupuloznih i moćnih. A sve to u ozračju Osijeka i Hrvatske, ovaj put i Beograda i Srbije u današnje […]

Jedno odvjetnikovo pismo može promijeniti sve. Kada krene u potragu za naslijeđenim maslinikom i zaplete se  u ralje hrvatske birokracije jer treba raščistiti stanje  u zemljišnim knjigama da bi dobila ono što joj je ostavila baka Oliva, pripovjedačica Alida započinje potragu za vlastitim korijenima, za pričama koje se u njezinoj obitelji nikada nisu ispričale. Nekoliko […]

U novoj pjesničkoj knjizi Marko Tomaš kaže da je “ljubav smislila sve zločine”, i zato u ovoj poeziji prijetnja duši nije smrt, nego život, a život znači ponavljajuću psovku dok se u nekoj kafani, ponekad uz vino, ponekad uz čaj, rješava nemoguća Rubickova kocka ljubavi. S Crnim molitvenikom u ruci očekujte neku vrstu opojne inicijacije […]

Promocija monografije o radu lokalnoga kazališta poticaj je uspješnoj odvjetnici da se vrati u provincijski gradić u kojem je odrastala, a koji je odavno ostavila iza sebe i nikada ga se nije željela ni sjećati. Nijednu od svojih djevojačkih ljubavi, ni igranje nogometa, ni igranje u kazalištu, nije ostvarila – sputali su je i onemogućili […]

“Zapalite kuću” roman je o britanskoj punk-grupi The Clash, jednoj od najvažnijih glazbenih pojava 70-ih i 80-ih godina i energičnom sastojku pokreta koji je uzdrmao planetu na početku posljednje trećine prošloga stoljeća. Punk je, veli autor, bio put u svijet, prst uperen u politiku i društvenu svijest, vrisak koji je tjerao na akciju. Iako se […]

Kao petu knjigu u nizu “Oživljena baština” nakladnička kuća ArTresor objavljuje “Kroniku aliti spomen vsega svieta vikov po zlatnomu vitezu Pavlu Vitezoviću na svitlo danu (1696.)“, u pretisku i u latiničnome prijepisu (transkripciji), te s glosarijem i s opširnim pogovorom o Vitezovićevu životu i o “Kronici”. Tekst je transkribirao, glosarij sastavio, pogovor napisao i knjigu […]

Život sam proveo s glumcima, pričajući priče kroz njih. O njihovoj iskrenosti ovisila je vjerodostojnost svega što sam radio, i svašta sam s njima doživio, ali samo su me dvojica mimo moje volje uspjela uvući u svoju igru. U Beogradu 1975., u blizini Ateljea 212, zaorilo se: “Vojničeee!” Prepoznao sam glas i znajući što slijedi […]

Jedan od naših najvažnijih suvremenih pisaca, Edo Popović, u svom novom romanu “Mjesečev meridijan” pokušava pokazati koliko je zapravo malo potrebno za spokojan život, puno manje nego što bismo mogli pomisliti.

Muškarac koji je slomio srce jednoj ženi… Četiri žene koje su odlučile prijeći pustinju kako bi ga ubile… Književno djelo poznate turske književnice i novinarke Ece Temelkuran “Žene koje pušu u čvorove” priča je o tom putovanju. Riječ je o prvome romanu ove vrste. Nitko, naime, do sada nije na turskome napisao roman ceste u […]

Giovan Battista (Giambattista) Marino (Napulj, 1569. – Napulj, 1625.) najveći je pjesnik talijanskog baroka. Njegova virtuozna lirika, puna neobičih motiva, končeta, nejasnih metafora i pjesničkih slika, igara riječi i zvuka, težila je izazvati “čuđenje” čitatelja. Bio je začetnikom “marinizma”, po njemu nazvanog književnog pravca talijanskog baroknog pjesništva 17. stoljeća.

Knjiga Biserke Cvjetičanin “Kultura u doba mreža” bavi se analizom kulturne politike (i kulturnih politika) kao jednom od nezaobilaznih i iznimno važnih javnih politika modernog društva i modernih demokracija. Pokazalo se da sva društva koja zanemaruju taj vid javne politike prije ili kasnije gube jednu od ključnih dimenzija razvoja i zapadaju u krizu identiteta kao […]

Stalni zvuk vlaka koji klopoće po željezničkim prugama diljem Europe, vlaka koji je donio red u vrijeme, ali i postao instrument koji je omogućio učinkovitost zla, od prevoženja trupa na bojišta u Prvome svjetskome ratu do savršene organizacije kompozicija čija su krajnja odredišta bila Auschwitz, Treblinka, Sobibór, lajtmotiv je romana “Kuća sećanja i zaborava” Filipa […]

“Protokol jednog rastanka” priča je o ljubavi u kojoj dvoje postaju jedno. Ljubav, ako je zaista prava, podrazumijeva ulazak u (ne)moguću uzajamnost koja u jednome trenutku izaziva osjet proždiruće praznine koji se može ispuniti jedino toplinom jednog pripijenog tijela uz ono drugo.

Majčinstvo se smatra najvećom srećom i najvažnijim poslanjem u životu žene. U svom eseju “S onu stranu dječjih kolica” kanadska književnica Lucie Joubert razmatra društvenu recepciju odluke žena da ne rode i nemaju djecu. Ne zato što ne mogu, nego zato što to ne žele. Valjanost takvog životnog izbora rijetko nailazi na razumijevanje i prihvaćanje. […]

“Smijeh slobode – uvod u Feral Tribune” je 700-stranična i bogato ilustrirana epopeja o 25 godina kultnog političko-satiričkog lista Feral Tribune. Autor podrobno opisuje fenomen Feral Tribunea od dana nastanka davne 1983. kao humorističkog podlistka Nedjeljne Dalmacije pa sve do gašenja samostalnog tjednika 2008. godine te objašnjava važnost Feral Tribunea za vrijeme u kojem je […]

Nije pretjerano reći da je Angela Carter svojim fantastičnim pričama i romanima otvorila prepoznatljiv rukavac u kaotičnoj postmoderni u koji su se slile glavne umjetničke i mislilačke bujice dvadesetog stoljeća. Nadrealizam, psihoanaliza, magijski realizam, feminizam − sve te struje vrtlože se u njezinim radovima uz elemente gotičkog horora, satire, apsurda, fantazmagorije.

Roman “Noćni putevi” sastavljen je od niza fragmenata iz svakodnevice noćnog taksista ruskoga podrijetla. Ovdje čitatelj susreće grubu stvarnost Pariza između dva svjetska rata, stavljenu u nostalgični modus, gdje se grad doima poput Petrograda Fjodora Mihajloviča Dostojevskog s gladnim i odrpanim spodobama, krojačima, kuharicama, pijancima…