novinarstvo s potpisom
Što veže dva, na prvi pogled, potpuno različita društva/države – Titovu Jugoslaviju i elizabetansku Britaniju? Jedina očigledna sličnost je zapravo doba nastanka (ali i nestanka) sa svjetske scene. Ali to nije sve… Uvijek me je kopkalo zašto oni koji se ne slažu baš ni oko čega (hrvatski i srpski zluradi šoveni) politički stoje ”kao jedan” […]
U Britaniji smo imali izbore, treće u tri godine. Ovaj put za mjesne vlasti i za novog člana parlamenta jedne ključne izborne jedinice. Rezultati su fantastični za desnu, konzervativnu stranu: izišla je iz tih izbora jača no ikada u jedanaest godina neprekinute vladavine.
Razumijem i podržavam odluku g. Budimira Lončara, ministra vanjskih poslova nekadašnje Jugoslavije i posebnog savjetnika za međunarodne odnose u Uredu Predsjednika Republike Hrvatske u mojem drugom mandatu, da ne primi priznanje grada Zagreba što ga mu je namjeravao uručiti gradonačelnik Bandić.
Predstavljajući moj novi roman na tportalu, moj urednik Drago Glamuzina (VBZ) preporučuje (auto)biografsku knjigu ”Povratak Adolfa Pilsela” u čijem je središtu moj otac Adolf, nekadašnji pripadnik Hitlerjugenda i Pavelićev tjelohranitelj u Argentini, ”kojeg sin u dubokoj starosti prvi put dovodi u Hrvatsku da se pokloni ustaškim žrtvama u Jasenovcu”. Jesam li ja podsvjesno zapravo cijelo […]
Smeta me nešto što je naizgled detalj i verbalna ekvilibristika. Ne prihvaćam i zapravo me smetaju objašnjenja da su Hrvati zdušno prihvatili antifašizam, da su otišli u partizane jer su dobro računali i da smo se tako našli na pobjedničkoj strani. Kaže se da je Hrvatska postala moguća jer smo se našli na strani pobjednika.
Što jedna budala upropasti, stotinu pametnih teško popravi. Ako ćemo pravo, budala baš i nije samo jedna, pametnih nema ni blizu stotinu, a o upropaštavanju možemo čitati svakodnevno.
Hrvatska kao da je osuđena na to da njezini »strateški ciljevi« počnu propadati u trenutku kada im se približi. Tako je bilo u posljednjih dvadesetak godina, kada se pripremala za ulazak u NATO, Europsku uniju, a sada u Europsku monetarnu uniju.
Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ne prestaje skandalizirati svjetsku javnost svojim potezima, pa tako i inzistiranjem da pod svaku cijenu održi na životu predizborno obećanje o zabrani ulaska muslimana u zemlju.
Kad sam čuo vijest da je Stier unajmio Ilčića da ga savjetuje o ljudskim pravima – i za to od naših poreza sebi uprihodi 10 somova kuna mjesečno – za razliku od velikog dijela javnosti ja nisam bio osupnut. Mislim, ovo je Hrvatska, ne?
Sredinom sedamdesetih godina britanski je dramatičar Tom Stoppard napisao i producirao komad pod naslovom “15 Minute Hamlet”. Unatoč naslovu, Stoppardov “Hamlet” nije trajao 15, nego 13 minuta, a tijekom tih trinaest minuta Stoppardu je uspjelo, kao u nekom filmskom traileru, protrčati kroz čitav zaplet klasične Shakespeareove drame.
Referendumom o izlasku Britanije iz Europske unije, ili njenom ostanku u njoj, građani su dobili mogućnost odlučivanja o jednom iznimno važnom pitanju. Godinu dana ranije, referendumom se odlučivalo o škotskoj nezavisnosti. Sad se spekulira o novim, ”popravnim” referendumima u oba slučaja.
Čuveni londonski zvonik, tik do Westminsterske opatije i parlamenta, jedan od simbola ne samo britanske metropole, nego i cijele Velike Britanije, nakon više od četiri desetljeća mijenja karakter. Njegovo će zvono, naravno, i dalje tući i on će, isto tako naravno, stajati na istome mjestu na kojemu stoji od polovice 19. stoljeća, kada je sagrađen.
Europa je u ratu. I usred tog “rata protiv terorizma”, koji je, ne samo na svojim marginama nego i u samim srcima malograđanske klase, rat protiv islama i muslimana, za gradonačelnika Londona izabran je Sadiq Khan, sin pakistanskih useljenika, pravovjerni musliman, simbolični predstavnik onog svijeta protiv kojeg Zapad ratuje.
Posjet turskog predsjednika Erdoğana Hrvatskoj 26. i 27. travnja predstavljen je kao jedan od najvećih uspjeha hrvatske vanjske politike otkako su odgovornost za nju preuzeli nova predsjednica i nova vlada. No, on je u stvari – naročito zbog toga kako je organiziran i što je sadržavao – bio problematičan na više razina.
Godina 1940. Španjolski građanski rat je završio, Madrid leži u ruševinama, njegovo stanovništvo gladuje, dok Nijemci nezaustavljivo marširaju Europom. Britanija je ostala sama dok general Franco razmišlja bi li napustio neutralnost i stupio u rat.
Zanimljiv i poučan pogled na mantru o kršćanskim korijenima Evrope ponudila nam je posljednja sjednica Evropskog vijeća u Bruxellesu, prva na kojoj je Hrvatsku zastupao premijer Tihomir Orešković. S obzirom na količinu vremena koja je ondje utrošena, a još više s obzirom na medijski odjek te sjednice, stječe se dojam da je daleko najvažnije pitanje […]
Zarez (dvotjednik za društvena i kulturna zbivanja) od 19. januara objavio je razgovor sa nekadašnjim direktorom zagrebačke tvornice odašiljača RIZ-a Milićem Bijelićem, u kojem jedno pitanje glasi: ”Od Vlade tražite otkup firme po ESOP modelu, kakav imaju Kraš i Uljanik?” Odgovor glasi: ”Sem tih poduzeća u Hrvatskoj tog modela gotovo i nema, jer je praktički […]