autograf.hr

Glas Koncila u broju 7, od 4. travnja 1971. godine, izvješćuje o posjetu Josipa Broza Tita papi Pavlu VI. od 29. ožujka 1971. godine (str. 3.) navodeći da je Tito, obraćajući se Papi, govorio hrvatski, da je Papi njegov govor prevođen na francuski, da je Papa govorio talijanski i da je taj govor prevođen Titu […]

(Opaska uredništva: U utorak 6. travnja je u svom domu u Tübingenu preminuo vodeći katolički teolog prof. dr. Hans Küng, rođen u Luzernu 19. ožujka 1928. U subotu 24. rujna 2005. susreli su se u ljetnoj papinskoj rezidenciji u Castelgandolfu, na čuđenje kompletne akademske, posebno teološke zajednice, Joseph Ratzinger i njegov nekadašnji kolega, od Katoličke […]

Uta Ranke-Heinemann jedna je od prvih katoličkih teologinja na njemačkom govornom prostoru. Bila je kratko vrijeme profesorica Novog zavjeta i Starozavjetne povijesti na sveučilištu u Duisburgu, a potom profesorica Povijesti religija u Essenu.

(Opaska uredništva: Prenosimo razgovor koji je fra Ivan Tučić vodio s nadbiskupom koadjutorom Riječke nadbiskupije i administratorom Dubrovačke biskupije Matom Uzinićem za portal Polis.ba).

(Opaska uredništva: Donosimo tekst koji je pod podnaslovom Titov posjet Papi Pavlu VI. objavljen u sklopu članka ”Crkvena šutnja” u vrijeme Hrvatskoga proljeća? Nalazi se u: Jakovina, Tvrtko (ur.) (2012) Zbornik radova ”Hrvatsko proljeće – 40 godina poslije”, Zagreb,: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta […]

Na Veliki petak 1959. godine papa Ivan XXIII. u Velikoj molitvi (”Oremus et…”) izostavio je, iznenađujuće za jedne, zbunjujuće druge, iz sveopće molitve za Židove pridjev ”perfidis” (od Tridentskog sabora molilo se ”et pro perfidis Judaeis”). Na poziv ”Flectamus genua” spustio se na koljena, kao i celebrant, ministranti i sav zbor vjernika moleći ”za papu”, […]

U europskim medijima izvještavanje o Izvanrednoj biskupskoj konferenciji o Amazoni (koja je nakon 14 dana završila 27. listopada) fokusiralo se na očekivanja značajnijih promjena za Crkvu: sinoda je bila najavljena kao savjetovanje o ”novim putovima za Crkvu i za integralnu ekologiju”.

Na jesenskom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije (HBK), upriličenom u Zagrebu od 16. do 18. listopada, bilo je riječi o potrebi da se oživi ekumenski dijalog i suradnja. Požeški biskup Antun Škvorčević, predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, iznio je kolegama nacrt dokumenta o ekumenizmu koji bi valjalo pripremiti i usvojiti.

Film redateljice Dane Budisavljević ”Dnevnik Diane Budisavljević” pomeo je Vrdoljakovu papazjaniju o generalu Gotovini i trijumfirao je na 66. filmskom festivalu u Puli. Osvojio je tri najvažnije nagrade: Zlatnu arenu za najbolji film Festivala, nagradu Zlatna vrata Pule za najbolji film po izboru publike koja mu je dala gotovo maksimalnu ocjenu od 4,9. Uz to […]

VAŽNOST DIJALOGA U PLURALNOM DRUŠTVU (1) Govor na otvaranju Ljetne škole teologije u Dubrovniku Svijet se neprestano i ubrzano mijenja, ali i sve više povezuje. To dovodi do prožimanja i približavanja različitih kultura i svjetonazora. Različitost ideja je sve dostupnija, a time u društvu i sve prisutnija. Sve to, opisujući nam sveopću pluralizaciju života koja […]

Ovo sa zabranom mise u režiji Hrvatske biskupske konferencije na Bleiburškom polju (ja bih se ipak priklonio k tomu da to mjesto nazovemo ne kao što ga nazivaju Nijemci, već kako ga nazivaju domaći ljudi – Pliberk), taj šamar koji su prilijepili biskupima i nositeljima vrha vlasti predstavnici mjesne Crkve u Koruškoj nedvojbeno nas poziva […]

Kada smo nas dvoje bili cura i dečko, bilo je to sredinom 80-ih, bili smo oboje studenti teologije. Kao takvi znali smo i za crkveni nauk i za većinu naših vršnjaka kojima je taj nauk bio besmislen, živjeli su zajedno i koliko smo mi vidjeli bili su sretni i slagali se.

Engleski katolici dobit će ove godine neobičnoga sveca. Bio je na dugom čekanju – 133 godine. Ime mu je John Henry Newman (London, 21.2.1801. – Birmingham, 11.8.1890.), kardinal. Već za života zvali su ga svecem, što je on odlučno odbijao. Poslije smrti Rim ga je odbijao proglasiti svecem. Rani slučaj traženja vjerničkog puka ”Santo subito!” […]

Iz propovijedi zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića na misi na 15. obljetnicu smrti kardinala Franje Kuharića, slavljenoj u zagrebačkoj katedrali u subotu, 11. ožujka 2017., izdvajam sljedeće riječi:

Za razliku od institucionalnog ekumenizma s figom u džepu, papa Franjo odabirom datuma šalje jasnu poruku. Odlazak pape Frane u Švedsku, u Lund, ima nekoliko važnih aspekata, ne samo ekumenskih, nego i doktrinalnih koji su možda senzacionalniji.

Srbi i Hrvati opet ratuju. Ratuju riječima i zastrašujućim ratobornim prijetnjama. Najnovija paljba teških četničko-ustaških optužbi neodoljivo podsjeća na (pred)ratno stanje ranih devedesetih prošloga stoljeća. Podsjeća i upozorava.

Papa Franjo danas, 13. ožujka 2016., slavi treću godišnjicu pontifikata večerom s najsiromašnijima u crkvi San Lorenzo nadomak Vatikana. Tri godine pontifikata brata našega i papa Franje tri su godine otvaranja prozora i vrata ustajale Crkve prema svijetu koji više no ikad potrebuje nježnosti Božje.

Od samih početaka Gospodin je ispunjao Crkvu darovima svoga Duha, čineći je tako uvijek živom i plodnom darovima Duha Svetoga. Među tim se darovima ističu neki koji su posebno dragocjeni za izgrađivanje i hod kršćanske zajednice: riječ je o karizmama. U ovoj katehezi se želimo pitati: što je to točno karizma? Kako je možemo prepoznati […]

Pojam ‘‘nove evangelizacije“ uveo je u javni diskurs Crkve papa Ivan Pavao II. za apostolskoga putovanja u Poljsku 1979. (9. lipnja govoreći radnicima iz Nowe Hute). Potom ga je sve češće koristio – obraćajući se Crkvi u Latinskoj Americi i pozvavši katolike da ‘‘ponovno potvrde svoju vjeru u Krista“, pa govoreći katolicima u Europi protiv […]

Predavanje predsjednika Josipovića na temu ”Politika i moral u tranzicijskoj Hrvatskoj” održan 10. listopada 2013. na Papinskoj akademiji u Vatikanu.   ”Odnos politike i morala jedna je od najstarijih i najsveobuhvatnijih društvenih tema. Sigurno, uvijek je bila i jedna od najkontroverznijih,  naročito nakon što je Machiavelli napisao svoju knjigu Vladar, 1513. godine. Ove je godine […]