autograf.hr

Knjizi Slavice Jakelić ”I sloboda i pripadanje” (izdavač TIM press) privukao me njen podnaslov, predstavljači knjige i voditelj večeri u riječkom  antikvarijatu Ex libris, gdje je knjiga početkom tjedna predstavljena javnosti. Podnaslov knjige kaže da ju čine eseji o religiji, nacionalizmu i solidarnosti, a u razgovoru koji je vodio Zoran Grozdanov, uz autoricu, sudjelovali su […]

Dana 3. ožujka 2024. umro je Jürgen Moltmann (Hamburg, 8. 5. 1926.), njemački reformirani teolog, koji je veliki dio svoje karijere proveo kao profesor sustavne teologije na Sveučilištu u Tübingenu. Mnoge novinske agencije diljem svijeta prenose ovu vijest jer je Moltmann tijekom svojega života ostavio ogroman trag u teologijama svakoga kutka zemaljske kugle.

Prije nekoliko mjeseci svjetlo dana ugledala je knjiga Borisa Dežulovića, Summa atheologiae: nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg. Ulazak Dežulovića u teološke teme nije nov – tijekom godina mnogo je i često pisao o devijacijama u crkvi, ali i teologiji, koje se događaju na ovim našim prostorima. Iskoristili smo tu prigodu i s Borisom Dežulovićem […]

U subotu je u Jutarnjem listu objavljeno otvoreno pismo koje možete pročitati u našoj rubrici Abrahamova djeca: četiri mlada teologa sebi tepaju na do sada neviđeno drzak način – uspoređuju svoja krhka znanja i nepostojeće teološke knjige s opusima i figurama Ćirila Aleksandrijskog, Bartoloméa de las Casasa, Karla Bartha, s ocima političke, crnačke i feminističke […]

Mali ”NE” pisan velikim slovom: Naš ”NE” šutnji teologa koja omogućuje zlouporabu kršćanstva – Otvoreno pismo hrvatskih katoličkih te pravoslavnog i protestantskog teologa

Leonardo Boff, ”Franjo Rimski i Franjo Asiški: novo proljeće za Crkvu”, Ex libris, Rijeka 2018. Čitateljska publika u nas mogla je pročitati tri knjige Leonarda Boffa, brazilskog teologa oslobođenja, prevedene na hrvatski: Crkva, karizma i vlast. Ogledi o vojujućoj ekleziologiji (Stvarnost, Zagreb 1987), biografiju Franje Asiškog Nježnost i snaga. Franjo Asiški – štivo za siromašne […]

Hrvatsko izdanje Međunarodnog teološkog časopisa Concilium više se neće objavljivati. Kad se u obzir uzme ugled i važnost Conciliuma u svijetu, onda je to za Hrvatsku i BiH tragična i porazna vijest.

Ključne probleme čovječanstva – bombu, klimatske promjene, migracije – ne mogu riješiti nacije, nego samo međunarodne organizacije, i to naročito nevladine, izjavio je sinoč u Zagrebu protestantski teolog Jürgen Moltmann, jedan od najuglednijih i najutjecajnijih teologa današnjice.

Zoran Grozdanov i Nebojša Zelič (ur.), ”Vjera u dijalog – Sekularno i religijsko u dijalogu”, CeKaDe& Ex libris, Rijeka, 2017. Dopustite, na početku, istinitu anegdotu: zagrebačka je obitelj prije nekoliko godina posjetila rođake koji žive u Londonu. Domaćini su ponudili zajednički posjet njihovoj mjesnoj anglikanskoj crkvi, ne krijući da je jednom tjedno posjećuju iz stanovitih, […]

Usprkos činjenici da je 2015. doniranje hrane oslobođeno PDV-a, ne bilježi se bitno povećanje donacija hrane proizvođača hrane i trgovačkih lanaca. Hrana se još uvijek baca, a košarice brojnih korisnika humanitarnih organizacija i socijalnih samoposluga i dalje su prazne.

Zoran Grozdanov, ”Odbojna riječ – Smrt Boga kod Ranoga Hegela i ranoga Moltmanna”, Fabrika knjiga, Beograd, 2016. Mala su-razmišljanja uz knjigu Zorana Grozdanova o teologiji Jürgena Moltmanna

Opaska uredništva: Iako smo 4.12. donijeli intervju s dr. Grozdanovom, prenosimo njegov najnoviji intervju riječkom Novom listu jer zaključujemo da su dodatna pojašnjenja koja daje vrijedna pažnje čitatelja Autografa). Doktor znanosti iz područja filozofije, teolog, prevoditelj i izdavač iz Rijeke Zoran Grozdanov, urednik je u izdavačkoj kući Ex libris i predavač na Centru za protestantsku […]

Zdravo Zorane, čestitam vam na uspješnoj doktorskoj disertaciji. Molim vas da približite našim čitateljima što ste željeli poručiti svojom tezom, čime ste se bavili i zašto. Hvala vam na čestitkama. U svojoj doktorskoj radnji bavio sam se poimanjem smrti Boga kod Hegela, njemačkoga filozofa iz 19. stoljeća, i njegova utjecaja na ranu misao njemačkoga protestantskog […]

Sustavno istraživanje filozofije mladoga Hegela i teologije ranoga Moltmanna opterećeno je brojnim preprekama koje se ponajviše odčitavaju u nedostatku sustavnoga bavljenja Hegelom u djelima ranoga Moltmanna. Te prepreke su utoliko snažnije izražene što Moltmann na nekoliko mjesta eksplicitno postavlja Hegelov spekulativni Veliki petak u središte svoje rane teologije.

Pogledao sam predstavu ”Hrvatsko glumište” HNK Ivana pl. Zajca Olivera Frljića i Marina Blaževića i moram reći da me jako, ali baš jako razočarala. Umjetnički.   Nisam od onih koji imaju previše predrasuda i prihvatio bih kritiku pa i kad je neopravdana kad bi to Gesamtkunstwerk nudio – ali on ga ne nudi. A niti […]

Zoran Grozdanov (ur.): Teologija: silazak u vražje krugove smrti: o četrdesetoj obljetnici Raspetog Boga, Ex libris, Rijeka, 2014. Čak i neteolozi, u kakve i sam spadam, znaju za Moltmanna i barem dvije njegove kapitalne knjige Teologija nade (1964) i Raspeti Bog (1972). U nas je obje te knjige za riječki Ex libris preveo Željko Pavić. […]

”Jürgen Moltmann – Teologija: silazak u vražje krugove smrti”, ur. Zoran Grozdanov, Ex libris, Rijeka 2014.   (Redakcija autografa i ovim osvrtom Zorana Grozdanova poziva na praćenje izuzetne teološke konferencije časopisa Concilium u Sarajevu, od 9. do 12. lipnja, na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu). Predgovor Predmet istraživanja i tekstova u ovoj knjizi mogućnost je ozbiljenja […]

Više od četrdeset godina nakon objavljivanja knjige francuskoga personalista Emanuela Mouniera ‘‘Angažirana vjera“ (Kršćanska sadašnjost, 1972.) na hrvatskom smo jeziku dobili knjigu koja tematizira društvenu, ali i političku odgovornost vjernika i vjerskih institucija, kao i njihov društveni i politički angažman. Razlog tolikom jazu između 1972. i 2013. godine posve je neshvatljiv, posebno imajući u vidu […]

Da je Željko Ivanković sjeo pisati knjigu eseja, pod pretpostavkom da oni nisu tek tekstovi izabrani iz više desetaka objavljenih eseja u rasponu od dvadeset i pet godina, zasigurno bi imao one nedoumice kakve je naveo u uvodu svoje, vjerojatno i najznačajnije, knjige, 700 dana opsade, gdje se dvoumio želi li pisati dnevnik poput Manna, […]