novinarstvo s potpisom
Prije točno četrdeset godina (1978.) najpoznatiji sovjetski pisac, nobelovac i disident Aleksandar Solženjicin (1918. – 2008.) je po prvi put u svom prisilnom izbjeglištvu odlučio javno nastupiti.
Ovu kolumnu pišem pod malim hendikepom. Završavam ju prije početka nogometne utakmice domačina Rusije protiv favorizirane Hrvatske na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Rezultat će se svakako znati kada se ovaj tekst objavi kao i raspoloženje nacije u kojoj euforiju očekivanog trijumfa može zamjeniti samo nacionalna depresija u slučaju poraza.
U Ženevi su tijekom 16. stoljeća djelovala dva istaknuta reformatora – Guillaume Farel i Jean Calvin. Kao značajno središte i izvorište reformacije koja se odatle u reformiranoj varijanti brzo širila čitavom Europom Ženeva je već je u to vrijeme bila nazvana ”protestantski Rim”, a tu je titulu zadržala sve do danas.
”Rušili smo mostove, pokazivali nerazumijevanje jedni za druge, okretali glavu od nepravde i nismo praštali drugima. Molimo za Tvoju snagu dok zajedno dolazimo da obnovimo našu namjeru da Ti služimo u jedinstvu.”
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Protestanata ima u cijelom svijetu – i to oko 800 milijuna. Njih ne bi bilo bez reformacije, pokreta koji je nastao prije 500 godina.
Suvremena Država Izrael će sutra proslaviti svoj sedamdeseti rođendan. Čestitamo! Bio je to doista povijesni dan, taj petak 14. svibnja 1948., kada se u Muzeju Tel Aviva u 16 sati okupilo oko 350 židovskih uglednika na tajno sazvanom događaju koji su mnogi nestrpljivo očekivali jer je istog dana službeno prestala britanska uprava nad Palestinom.
Samo nekoliko mjeseci nakon izuzetno žestoke ratoborne retorike i opasnih uzajamnih prijetnji između Sjeverne i Južne Koreje se izgleda dogodilo čudo doista neočekivanog pomirenja.
Vrijeme poslije Uskrsa je bilo izuzetno naporno i neizmjerno bolno u našoj obitelji. Moj najstariji brat Franc je na intenzivnoj njezi bolnice u Murskoj Soboti umirao čitava dva tjedna. Njegova je smrt, koliko god bila neželjena, ipak bila očekivana.
Cjelokupno kršćanstvo, zapadno (rimokatolici i protestanti) i istočno (pravoslavni), slavi jedan te isti Uskrs – iako nažalost po različitim kalendarima (na zapadu gregorijanskom, a na istoku julijanskom) – već treće tisućljeće od Kristova spasonosnog ulaska u našu ljudsku povijest.
Povijest se opet ponavlja u i oko Banja Luke i beogradskog pašaluka Republike Srpske. Opet smo svjedoci sve intenzivnijih brutalnih napada velikosrpskog vožda Milorada Dodika na – po mom skromnom kršćanskom mišljenju – autentičnog sveca i jednog od rijetkih episkopalnih proroka, banjolučkog biskupa Komaricu.
(Opaska uredništva: Prof. Peter Kuzmič je u SAD-u zameten snijegom, bez struje i pristupa internetu, pa nije uspio poslati kolumnu o susretima s pokojnim pastorom Billyem Grahamom. To ostaje da se objavi u narednoj kolumni. Umjesto teksta koji je trebao biti postavljen ove nedjelje, prenosimo osvrt Petera Kuzmiča na vijest o Grahamovoj smrti, a što […]
Amerikanci se već godinama kolju, a ako vam se takva izjava čini pregrubom, razmotrite nedovoljno poznatu činjenicu da 96 Amerikanaca pogine svakog dana od vatrenog oružja (od oko 315 upucanih – statistike najčešće ne ubrajaju ozlijeđene).
(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Protestanata ima u cijelom svijetu – i to oko 800 milijuna. Njih ne bi bilo bez reformacije, pokreta koji je nastao prije 500 godina.
Prošlotjedno posvećenje biskupa Reformirane kršćanske crkve u Hrastinu skreće našu pozornost na jednu značajnu, iako manje poznatu granu protestantskog kršćanstva u nas i u svijetu.
U našim evanđeoskim kršćanskim krugovima često se pita za najdraži ili životno najznačajniji biblijski ulomak ili citat, svojevrstni moto života.
Badnjak ili Badnji dan je posljednji dan Adventa. O samom značenju imena Badnjak postoje različita mišljenja. Najčešće se smatra da mu naziv dolazi od staroslavenskoga glagola ”bdjeti” ili od glagola razbadriti se, to jest ”razbuditi se, biti budan”, a to upućuje na bdijenja uoči velikih kršćanskih blagdana, dok ne završi ponošna služba Božja.
U predreformacijskoj Europi je školovanje bilo rezervirano samo za elite, za djecu aristokrata i bogatih trgovaca te za one koje je Katolička Crkva odlučila školovati za svećeničku službu.
Prošloga sam tjedna imao privilegiju sudjelovati na svečanom otvaranju “tehnološkog čuda,” kako su ga nazvali mediji, Muzeja Biblije u središtu Washingtona.
Protestanata ima u cijelom svijetu – i to oko 800 milijuna. Njih ne bi bilo bez reformacije, pokreta koji je nastao prije 500 godina.
U utorak, 31. listopada je Dan Reformacije, državni blagdan u susjednoj Sloveniji. Ona se slavi u nizu zapadnoeuropskih zemalja a po prvi puta i u svim saveznim državama Njemačke, jer se ove godine državnom blagdanu pridružuje čak i dominantno katolička Bavarska.