autograf.hr

Nakon desetljeća ismijavanja pilota i ponekog znanstvenika, danas se više nitko ne smije na spomen neidentificiranih letećih objekata (NLO, odnosno UFO u engleskom izrazu), a američki predsjednik Donald Trump je započeo s otkrivanjem tajnih dokumenata u Ministarstvu rata (Pentagon) kako bi svijet sam zaključio jesmo li ili nismo sami.

Na letovima između Zagreba i Frankfurta, pa Frankfurta i Leipziga, te na aerodromima, u čekanju, pročitao sam knjigu “Između poslušnosti i savesti”, objavljenu u beogradskom Biblosu, u kojoj su sabrana predavanja, obraćanja i intervjui, uglavnom na teološke i društvene teme. U knjizi se živo raspravlja o temama slobode, odnosa čovjeka i Boga, te o tome […]

Postoje riječi koje u Crkvi zvuče pobožno, ali u sebi nose opasnost kada izgube svoje izvorno značenje. Jedna od njih je poslušnost. Ona može biti put svetosti, ali i sredstvo manipulacije; može biti izraz povjerenja u Boga, ali i alibi za ljudsku samovolju.

Petsto pedeset tisuća manje vjernika u jednoj godini. Dvadeset i pet novih svećenika. Te su dvije brojke dovoljne da zaustave svaku ozbiljnu raspravu i nametnu šutnju, ne šutnju ravnodušnosti, nego onu u kojoj se jasno razabire da nešto duboko i sustavno ne funkcionira. Katolička Crkva u Njemačkoj, koja broji gotovo 20 milijuna vjernika i ubraja […]

Umjesto bezdanog nepovjerenja ogrnutog nihilizmom ili cinizmom, riskiraj osnovno povjerenje u ovaj život, u ovu zbilju! Umjesto nepovjerenja u život, odvaži se za povjerenje u život: načelno povjerenje u sebe samoga, u druge ljude, u svijet, u upitnu zbilju uopće. *** ”Posve otvoreno, u što Vi osobno vjerujete?” Ovako ili slično bio sam nebrojeno puta […]

U tjednu pred nama, od 18. do 25. siječnja, održava se Svjetska molitvena osmina za jedinstvo kršćana, a ove godine je to pod biblijskim geslom ”Učite se dobrim djelima: pravdi težite” (Iz 1, 12 – 18). Molitveni priručnik na hrvatskom jeziku objavila je Kršćanska sadašnjost, a preveo ga je i priredio prof. dr. o. Jure […]

Premda je najveći postkoncilski (a možda i najveći uopće hrvatski) teolog, dr. fra Tomislav Janko Šagi-Bunić, preminuo 21. srpnja 1999., želio bih ponuditi jedno teološko promišljanje u čast mog pokojnog i časnog profesora Šagi-Bunića, ali u povodu jedne navodno male, ali, po mom mišljenju, ogromne geste humanosti patrijarha Porfirija učinjene tijekom boravka u Sarajevu ove […]

Karl Rahner je uoči materijalne i duhovne bijede nakon završetka Drugog svjetskog rata zapitao kako pronaći Boga u svakodnevnici. ”Gott meines Alltags” (”Bog moje svakodnevnice”) naslov je ranog molitvenog teksta iz zbirke ”Molitve u šutnju”.

Moram početi preliminarnim upozorenjem kako ova kolumna nema apsolutno nikakve veze s mojim znancem Francisom Fukuyamom i njegovom kontroverznom neohegelijanskom tezom o kraju povijesti. Ovdje se radi o dalekosežnom značenju i eshatološkom dovršenju povijesti koje se temelji na uskrs(nuć)u Isusa Krista nakon njegove smrti na križu.

Uoči ovogodišnjeg, sasvim neobičnog Uskrsa, kad je rijetko komu bilo do svetkovina i slavljenja, praški svećenik i sociolog religije na Karlovu sveučilištu u Pragu, Tomáš Halík, već nadaleko poznat kao ”disidentski” mislilac, što smo mogli pročitati na Autografu, razmišljao je o značenju i skrivenom smislu ovoga vremena.

Premda je najveći postkoncilski (a možda i najveći uopće) teolog prof. dr. fra Tomislav Janko Šagi-Bunić preminuo 21. srpnja 1999., Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića i Kršćanska sadašnjost organizirali su znanstveni kolokvij “Sluga Riječi” u povodu 20. obljetnice njegove smrti tek prošle subote, 19. listopada, na KBF-u.

Mali ”NE” pisan velikim slovom: Naš ”NE” šutnji teologa koja omogućuje zlouporabu kršćanstva – Otvoreno pismo hrvatskih katoličkih te pravoslavnog i protestantskog teologa

U današnjoj Hrvatskoj, oštro podijeljenoj na političku desnicu i ljevicu, na vjernike i ateiste, na bogate i siromašne, teško je naći osobu poput Jadranke Brnčić koja će htjeti razumjeti jedne, druge i treće i pritom biti kritična prema svima i svemu što se protivi etičkim i humanim vrijednostima koje je sama sebi postavila.

Ukoliko kršćanstvo ima još kakvoga zbiljskoga raison d’être, onda on može biti jedino u povratku vlastitim izvorima, odnosno u povratku sadržaju Isusova učenja, tako često zanemarenoga u ime vjere u Krista.

(Opaska uredništva: U povodu smrti profesora Ivana Goluba – 88 -, koji je nakon kratke i teške bolesti preminuo u četvrtak 25. listopada u Zagrebu, donosimo raniji članak o njegovom izuzetnom odnosu s Miroslavom Krležom. Članak pokazuje širinu i konzistentnost dragog našeg pokojnog profesora Goluba). S vremena na vrijeme se ovom novinaru događa da, ni […]

I ove će godine volonteri udruge RAND obilježiti Međunarodni dan nenasilja, 2. listopada. Stajat će sat vremena, od 12 do 13 sati u krugu šutnje pred zagrebačkom katedralom s porukom: ”Ne postoji izbjeglička kriza, nego ispit ljudskosti”.

S vremena na vrijeme se ovom novinaru događa da, ni sam svjestan kako se do toga dolazi, naleti na veliku temu. A moguća razmišljanja umirućeg Miroslava Krleže o Bogu i, prije toga, činjenica da je Krleža bio fasciniran, gotovo pa opsjednut likom i djelom Jurja Križanića (o kojem je počeo pisati još 1915.!), čovjeka čije […]

 V.Religiozna produktivnost blasfemijskog u kasnoj moderni: društvena relevantnost i ljudski diskurs o Bogu Polazeći od Isusovog križa a iz kršćanske perspektive može se s pravom reći da se u samom temelju kršćanstva nalazi spoznaja o mogućnosti preobrazbe blasfemičnog u ono spasonosno jer križ, nekoć sredstvo smaknuća od Boga prokletog (Pnz 21, 22-23), neočekivano po Isusu […]

Širok krug štovatelja fra Bonaventure oprostio se s jednim od posljednjih svjedoka razdoblja u povijesti Crkve na ovim prostorima koje je bilo neponovljivo plodonosno i bogato karizmatičnim teolozima: sveučilišni profesor (emeritus) Bonaventura Duda kao ”pjesnik, poliglot, poznavatelj umjetnosti i vizionar boljeg i pravednijeg svijeta…

Smrt je zadnja granica našega života, granica kroz koju, svi bez razlike, moramo proći. Ujedno i ono ključno ”mjesto“ u kršćanstvu iz kojega uopće možemo i pozvani smo promotriti što život jest, tko smo mi i što nam to Bog nudi u Isusu Kristu.

Veliki tjedan i i Uskrs donekle su zasjenili značajni rođendan suvremenika koji, doduše, živi u dobrovoljnoj povučenosti, ali je duhovno prisutan i u životu Katoličke crkve i u vjerničkoj i ateističkoj javnosti – papa emeritus Benedikt XVI., Joseph Ratzinger, proslavio je na Uskrs (16. travnja 2017.) svoj 90. rođendan.