autograf.hr

Franz Kafka, ”Dnevnici – Svezak 1”, TIM Press, Zagreb, 2022. O uistinu važnim, presudnim knjigama šutimo. Ili, ako govorimo o njima, pokušavamo to činiti nekakvim ohlađenim, stručnim jezikom, pri čemu se nekada uistinu čini da se zaobilazi ono najbitnije, jer se nije govorilo o utjecaju tih knjiga na čovjekovu imaginaciju i, također, na čovjekovu dušu.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autorice). ”House of Government” (Državna kuća ili Vladina kuća, Princeton University Press 2017.) Yurija Slezkinea već je kao predmet nemoguća knjiga. Više od tisuću stranica u tvrdom uvezu izazov je i za ljubitelje papira tradicionalnoga kodeksa; gotovo se čini kao neki dekadentni izraz sutona ovakve vrste knjiga.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autorice). Vrlo je malo vjerojatno da itko od čitalaca ove kolumne ne zna tko je Terry Eagleton. Naravno da je tek dio od pedesetak knjiga što ih je napisao preveden kod nas, ali svakako dovoljno; od ”Književne teorije” koja se još uvijek, koliko znam, koristi kao udžbenik, pa […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autorice). ”House of Government” (Državna kuća ili Vladina kuća, Princeton University Press 2017.) Yurija Slezkinea već je kao predmet nemoguća knjiga. Više od tisuću stranica u tvrdom uvezu izazov je i za ljubitelje papira tradicionalnoga kodeksa; gotovo se čini kao neki dekadentni izraz sutona ovakve vrste knjiga.

Vrlo je malo vjerojatno da itko od čitalaca ove kolumne ne zna tko je Terry Eagleton. Naravno da je tek dio od pedesetak knjiga što ih je napisao preveden kod nas, ali svakako dovoljno; od ”Književne teorije” koja se još uvijek, koliko znam, koristi kao udžbenik, pa ”Ideje kulture”, polemičkih knjiga ”Zašto je Marx bio […]

Ova kolumna odstupa ponešto od zadanih kriterija: jest popularna knjiga s opravdanim pretenzijama, ali nije posve nova (izvorno 2009.); postoji i njen prijevod na hrvatski jezik iz 2017. godine (preveo Dalibor Joler), što znači da je donekle prepoznata i predstavljena i u našim okvirima. Objavila ju je izdavačka kuća VBZ i dodala svoju varijantu podnaslova […]

Pankaj Mishra indijski je esejist i romanopisac rođen 1969. Piše na engleskom i prisutan je komentarima u mnogim svjetskim novinama i časopisima, ali kod nas, čini se, nema prepoznatljivo ime.

Ovaj put riječ je o romanu, što na prvi pogled ne odgovara zadanim okvirima kolumne o knjigama koje se laćaju ozbiljnih suvremenih tema na način koji je popularan ali (barem donekle) teorijski relevantan.

Vaše zanimanje za nogomet je filozofsko i nefilozofsko. Razgovaramo dan nakon dočeka hrvatskih nogometaša u Zagrebu i priredbe na Trgu bana Jelačića. Teško je tu imati neku teorijsku distancu s obzirom na to da su svi još uvijek uronjeni u događaj… Velikoj količini ljudi to je događaj u životu. Mogla bih tome pristupiti učeno i […]

Moj je prvi motiv ovaj puta pisanje o autorici, iako je knjiga iz naslova svakako bestseler one ”bolje” vrste koji povezuje ovaj niz prikaza (izvorno: SPQR, A History of Ancient Rome). Nije najnoviji u nizu njezinih knjiga; njezin manifest o ”Ženama i moći” obavljen je nakon povijesti Rima i naravno izravno izražava Mary Beard kao […]

Michel Serres (rođen 1930.) kod nas je premalo čitan, nije zapravo čak ni poznat: a ovaj član Francuske akademije i dugogodišnji profesor na Stanfordu i na Sorbonni, sjajni student Ecole normale superieure ali i pomorski časnik, iz onoga što se nekada zvala ”malim prilikama”, to jest rođen bez ikakvih privilegija, svakako je jedan od najzanimljivijih […]

Ne mogu se sasvim osloboditi predrasuda u vezi s bestselerom o kojemu pišem u ovoj kolumni, a zbog kojih sam razmjerno dugo odgađala čitanje te knjige, knjige Petera Frankopana ”Silk Roads”.

Najavila sam da ću se baviti čitanim knjigama, knjigama za koje možemo pretpostaviti da imaju neki odjek. Predmet ove kolumne također je takva knjiga, iako je odjek za sada ograničen na njemačko govorno područje.

”House of Government” (Državna kuća ili Vladina kuća, Princeton University Press 2017.) Yurija Slezkinea već je kao predmet nemoguća knjiga. Više od tisuću stranica u tvrdom uvezu izazov je i za ljubitelje papira tradicionalnoga kodeksa; gotovo se čini kao neki dekadentni izraz sutona ovakve vrste knjiga.

Mnogim će se ljudima naslov ove (nove) kolumne, shvate li ga ozbiljno, činiti opisom promašenoga života, neljudskoga odmaka od njegove punine. Nešto će manji broj takav naslov smatrati oznakom specijalizirane djelatnosti praćenja književne produkcije, što ih možda ne zanima, ali je posve uobičajeno i prihvaćeno.

Komemoracija, koju je Hrvatsko novinarsko društvo organiziralo u suradnji s Hrvatskim P.E.N. centrom i Hrvatskim društvom pisaca, okupila je brojne Lucićeve prijatelje i kolege, te osobe iz političkog i javnog života, Novinarski dom bio je premalen da bi primio sve one koji su se posljednji put htjeli oprostiti od svog kolege.

Ima jedan zakon, zove se Zakon o naseljima. Ne trebate ga posebno tražiti, postoji i na stranicama Grada Zagreba a nije se često ni mijenjao pa bi bio red da su gradske službe s njim upoznate, ako se već gradonačelnik Milan Bandić zaigrao pa na njega zaboravio.

Povjesničar dr. sc. Dragan Markovina je u srpnju, zajedno s aktivistom za ljudska prava Zoranom Pusićem, inicirao ‘‘Prijedlog za novu socijaldemokratsku politiku’‘  koji je potpisalo pedesetak javnih imena. U tom smo dokumentu konstatirali kako je nužno ”formulirati jasne ciljeve koji bi vodili većoj slobodi, većoj sigurnosti i većem standardu svih građana” i koji bi poslužili […]

Izjava Centra za ženske studije u povodu napada na Mirjanu Rakić i Ninu Violić Napad na predsjednicu Vijeća za elektroničke medije, novinarku Mirjanu Rakić koji se 26. siječnja 2016. odigrao u prostorijama Vijeća za elektroničke medije, uz podstrek uličnog ”događanja naroda“ kakav je svojedobno krasio fašističku Miloševićevu politiku,

Porezna uprava odbila je priznati odbitak od poreza zbog uplaćene donacije Centru za ženske studije zbog toga što se ovaj “zalaže za pravo na pobačaj” dok je, po tumačenju poreznika, Ustavom Republike Hrvatske “propisano da svako ljudsko biće ima pravo na život”. Direktorica Centra Rada Borić upozorava na moguće dalekosežne posljedice ovakvog obrazloženja.   Rekao […]

Na konferenciji za novinare, koju su u četvrtak sazvali Hrvatski centar P.E.N.-a i Društvo hrvatskih pisaca na temu referenduma o braku, dogodio se nezapamćen incident. Književnik Predrag Raos, poznat po nesocijaliziranom ponašanju, na samom je početku prekinuo konferenciju, a zatim je prostački vrijeđao članove, posebno predsjednicu P.E.N.- a Nadeždu Čačinovič.   Ta tirada trajala je […]

Do početka pulskoga sajma knjiga Fraktura će objaviti posljednji, nedovršeni roman Mirka Kovača ”Vrijeme koje se udaljava” s podnaslovom ”Roman, memoari”, na kojemu je Kovač, čovjek od riječi kojemu su riječi značile sve, radio do posljednjeg dana – najavio je u dirljivom govoru Seid Serdarević, urednik i prijatelj Mirka Kovača, na komemoraciji velikom piscu, koja […]

U vili Arko na zagrebačkome Gornjem gradu u četvrtak počinje dvodnevni regionalni simpozij “Susjedstvo riječi: Jezik koji nas spaja i razdvaja”, na kojemu će o toj aktualnoj temi govoriti književnici, književni kritičari, lingvisti, filolozi i publicisti iz cijele regije.   Susret organizira hrvatski PEN centar, a na skupu će govoriti Vladislav Bajac, Laslo Blašković, Nadežda […]