novinarstvo s potpisom
Može li netko zamisliti Dodika kako čita knjigu? Bilo koju knjigu? A sad zamislite kako čita tamo nekog, literarno ipak zahtjevnog, Petera Handkea?
Tri dana kasne, lijepe jeseni koja miriše na, kako bi rekao Cesarić, svježu naranču na grani, provela sam u Austriji. Pod granama divljeg kestena, čije lišće mijenjajući boju lelujavo pada pod noge šetačima, na promenadi uz Salzah, koja me neodoljivo podsjetila, po kestenima, klupama, ogradi i uličnim umjetnicima, na naš Štros.
Alfred Nobel se suočio s velikim moralnim problemom nakon izuma dinamita, eksploziva u suhom, bezopasno-prenosivom stanju. Njegov izum je omogućio široku upotrebu eksploziva u mirnodopske svrhe, ali istovremeno i kao eksplozivnog sredstva za ubijanje ljudi. Ubojitost njegovog izuma je preovladala.
Božanstvo Slučaj, ili naše namjere i sklonosti ljudske, tek nešto je od toga htjelo da vijest o Nobelovim nagradama za književnost dočekujem s Borom Ćosićem, na utrinskoj tržnici, u Limunu, uz uključen kompjutor i izravan prijenos iz Stockholma. O čemu smo razgovarali, to neću govoriti, ne samo zato što bi bilo indiskretno. Ali bilo je […]
Globalni kaos se ne iskazuje samo u poremećenim svjetskim odnosima u politici i ekonomiji; on se iskazuje i u poremećaju vrijednosti i kriterija, u preokretanju osnovnih moralnih valera po kojima prosuđujemo ljude, događaje, suvremenost i prošlost.
Zanima me tzv. poruka ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost. Mislim da je ona odaslana.
Rijetko se kada digne buka zbog književnosti, a tada gotovo uvijek iz razloga koji književnosti ne pripadaju. Ponajčešće kada je djelo politizirano ili osporeno iz moralnih razloga. Priča se i o knjizi koja se dobro prodaje, a o autoru ponajviše kada mu se ime veže uz kakav skandal. Komercijalni i politički kriteriji odvlače pažnju od […]
Od prvog časa, od kad je objavljeno da je dobitnik Nobelove nagrade za književnost za 2019. godinu austrijski pisac Peter Handke, bilo je jasno da će to na ovim prostorima izazvati buru vrlo predvidivih reakcija. Sve je tu bilo unaprijed poznato, od euforičnog slavlja u srpskim medijima, do konsternacije i povrijeđenosti u bosanskohercegovačkim.
Iste se knjige nisu dvaput prevodile pa su neki pisci prevođenjem postajali hrvatski, neki su postajali srpski. Zahvaljujući prije svih Isi Velikanoviću Čehov je hrvatski pisac. Dostojevski je, opet, srpski pisac, kao, recimo, i Thomas Mann. I danas, tridesetak godina kasnije, ovaj čitatelj neće rado čitati Čehova na srpskoj ekavici, niti će vjerovati Dostojevskom na […]
U prva tri poglavlja knjige “Njemački književni dnevnik: Max Frisch, Marie Luise Kaschnitz, Peter Handke” autorica prikazuje razvoj i značajke dnevnika kao dokumenta o osobnom životu svojeg pisca, ponekad i vrijednog dokumenta povijesnog života. Središnje pitanje u knjizi jest određivanje umjetničko-estetskih i sadržajnih razlika između pravog, stvarnog istinitog dnevnika, kojeg odlikuju vjerodostojnost i istinoljubivost, […]