autograf.hr

Dok svjedočimo sve očitijem urušavanju globalnog poretka, usponu krajnje desnice i najavama nove globalne ekonomske krize bilo bi dobro prisjetiti se njemačkog političko-gospodarskog čuda, ali pod uvjetom da ovaj put ne previdimo junake koji su stvorili duhovno-političke preduvjete drugačije Njemačke i ujedinjene Europe. Bili su to njemački kršćani koji su, boreći se protiv nacizma, iskusili […]

Zašto kod nas nema građanske hrabrosti? U vrijeme II. svjetskog rata, isto se pitao njemački evangelički teolog Dietrich Bonhoeffer, uviđajući da zlo na čovjeka uvijek vreba ispod krinke poštenja. Odgovor do kojega je došao vrijedi i za nas. Ljude se i kod nas stoljećima poučavalo nužnosti i snazi poslušnosti. Zajednički zadatak, osmišljen u kolektivističkim centrima […]

Ponajveće zlo većine domaćih, regionalnih i globalnih vjersko-političkih uglednika, ogrezlih u pobožnoj bezbožnosti, ogleda se u tome što su u ljudima ubili vjeru u mogućnost čestitog bavljenja politikom. Ali na sve mračnijem obzorju 21. stoljeća kao zvijezda nade ukazuje se primjer Daga Hammarskjölda. Kad je 1963. posmrtno objavljen njegov dnevnik Znakovi na putu, svjetska se […]

U vijestima o obilježavanju 80. obljetnice atomske katastrofe u Hirošimi i Nagasakiu dogodine najvjerojatnije, kao ni do sada, neće biti spomena o japanskom laičkom reformatorskom pokretu Risshō Kōsei-kai / Društvu za uspostavu zakona i zajedništva. S preko šest milijuna članova, taj je pokret stasao u pravu ”religiju za mir”. Kritičko sučeljavanje s militarističko-imperijalnom prošlošću Japana, […]

”Zakleto neprijateljstvo naroda s prostora bivše Jugoslavije zla je kob kojoj se ne može pobjeći” – malodušna je i fatalistička tvrdnja koja se može čuti. No ne mora biti tako, jer čak i zakleto neprijateljstvo može prerasti u odano prijateljstvo. Na tome iskustvu sagrađena je, uostalom, Europska unija. Vodeći u 80 godina tri okrutna rata, […]

Novi nas zavjet obvezuje na priklanjanje žrtvama jer su otpisani i beznačajni ljudi za Boga najvažniji. Štoviše, utjelovivši se, Bog je na sebe preuzeo ulogu žrtve. Solidarizirajući se s njihovom bijedom, Isus je napuštenima donio Božju nazočnost. Isusovo uskrsnuće objava je nenasilne pobjede nevine žrtve nad zlim progoniteljima.

U pobožnom indijskom hinduistu Mahatmi Gandhiju svijet danas gleda oca suvremenih nenasilnih mirovnih pokreta. Zaboravljeno je na tragičan način da je u isto vrijeme u Indiji živio njemu jednako religiozan i nenasilju odan borac za indijsku nezavisnost.

Svoju vjerodostojnost sučelice socijalnoj nepravdi Crkva ne može sačuvati ako karitativno djelovanje ne poveže s društvenim angažmanom usmjerenim raskrinkavanju grešnih struktura izrabljivanja i tlačenja.

Preporod Europe nemoguće je zamisliti bez uvažavanja zahtjeva Simone Weil, filozofkinje i mistikinje židovskog podrijetla, rođene 1909. u Parizu. Od nove civilizacije, pisat će, poglavito nas dijeli lažno poimanje veličine, degradacija osjećaja pravednosti, idolopoklonički odnos prema novcu i odsutnost autentičnog religijskog nadahnuća.

Svojim životom, ujedinivši teološko promišljanje, politički angažman i mističku duhovnost, Dorothee Sölle suvremenim kršćanima postavlja pitanje: Je li Isus uzalud umro budući da smo izdali njegovu revoluciju?

Sučelice izazovima globalizacije, koji već prijete razaranjem čitave ljudske civilizacije, ali i samog planeta Zemlje, na životno nužnu reformu kršćanskih crkava prije nego puka teološka načela mogao bi nas potaknuti proročki lik Elizabete Skobtsove, nesvakidašnje pjesnikinje, revolucionarke, teologinje i monahinje, koju je 18. siječnja 2004. godine, unatoč otporima, Sveti Sinod Ekumenskog Patrijarhata u Istanbulu proglasio […]

”Dužnost kršćanina je činiti sve za totalno dokidanje rata!” To proročko podsjećanje Thomasa Mertona usred hladnoratovskog mentaliteta, skopčano sa zahtjevom za socijalnom pravdom, osudom nuklearnih pokusa, utrke u naoružanju, rasizma i Vijetnamskog rata, danas iznova dobiva na aktualnosti.

Osuda postmodernističkog relativizma, rasprostranjena kršćanska navada, korača ruku pod ruku sa sljepoćom za kršćanski relativizam, poguban relativizam u njedrima same Crkve, konkretno relativiziran lik Isusa, relativizacijom Isusov nauk lišen bezuvjetnosti nenasilja, mirotvorstva, ljubavi prema neprijatelju, kojim se u konačnici vješto opravdava život kršćana lišen proročke oštrice.

Kršćane otvorena srca zasigurno neće ostaviti ravnodušnim otkriće ljubavi i poštovanja koje okružuje Mariju u islamu. Upućuje na to već i običaj muslimana da se Marije uvijek sjećaju pod nazivom hazreti Merjema – sveta Marija. Odvede li vas put do Efeza u Turskoj, kraj navodnog Marijina groba, zateći ćete među hodočasnicima veliki broj pobožnih muslimanki […]

Odnos većine kršćana i muslimana obilježen je sve do danas dubokim strahom od susreta u duhu povjerenja i skromnosti. Da bi se vrijedilo izdići iznad toga straha, poručuje nam i mudrost položena u priče za djecu, koje nas poučavaju da do blaga potrebnog za duhovni rast uvijek vodi put pred kojim osjećamo strah. Jedino ako […]

Religijske tradicije zbroj su odabira iz kolektivne i osobne memorije na stotine generacija vjernika. Odabir je sve do danas unutar svih triju proročkih religija gotovo isključivo povlastica muškaraca. Odabire se selektivno i sebično. Zaboravlja se i preskače sve što govori u korist žena, prenaglašava ili krivotvori ono što opravdava mušku dominaciju.

”Brate Franjo, nemaš lijepo lice i nisi vješt govornik. Pa zašto onda cijeli svijet trči za tobom?” Tako je pun čuđenja pitao Franju jedan brat u vrijeme kad se za Franju već nadaleko čulo. Pronalazeći, pun radosti, dokaze oduševljenja i ljubavi koju je Franjo do danas probudio ne samo u kršćanima svih tradicija nego i […]

Na prvi dan zime, 21. prosinca 1624. godine, na rimski trg Campo de’ Fiori nagrnula je gomila znatiželjnika. Svemoćna inkvizicija naložila je da se na mjestu gdje je živ zapaljen Giordano Bruno spale slike, spisi i leš prokletog zatočenika Anđeoske tvrđave, preminulog 8. rujna 1624.

Glupost je opasniji neprijatelj dobra nego zlo. Protiv zla možemo prosvjedovati, možemo ga raskrinkati, možemo ga, ako treba, silom spriječiti; zlo uvijek u sebi nosi klicu vlastitog raspadanja, jer ostavlja u čovjeku barem nevoljkost. Protiv gluposti smo bespomoćni. Ni prosvjedima ni silom ne da se tu ništa učiniti; razlozi tu ne vrijede; činjenicama koje protuslove […]

Kapitalizam i Uskrs Fascinantna moć suvremenog neoliberalnog kapitalizma očituje se prije svega u njegovoj sposobnosti da sve usisa u sebe i potom od svega načini svoj gradivni element – tržišnu robu, pa čak i samo tržište.