autograf.hr

U 4:30 ujutro zazvonio je alarm. Koštunjavi sredovječni muškarac koji ponekad trenira olimpijsko dizanje utega ugasio ga je rutinski poput iskusnog šahista koji pritisne sat nakon odigranog pobjedničkog poteza. Ustao se i laganim se korakom zaputio prema štednjaku kako bi pristavio vodu za jutarnju kavu. Dok voda ne uzavre on nastavlja sa svojom rutinom u […]

Stravična tragedija na trajektu Lastovo još je jednom ogolila hrvatsku političku i društvenu zbilju. Nakon brojnih afera i poprilično uspješnog razvoja procesa stvaranja države za podobne, direktno i indirektno odgovorni ljudi su odabrali način kriznog komuniciranja koji je još jednom pokazao kako smo u politici dotakli moralno i ljudsko dno. Ono čemu smo svjedočili bilo […]

Ujedinjeni narodi su međuvladina organizacija koja za zadatak ima razvoj prijateljskih odnosa među narodima, očuvanje mira i sigurnosti te poticanje i realizaciju međunarodne suradnje. Jedan od ključnih organa u cijeloj organizaciji je Vijeće sigurnosti koje je zaduženo upravo za očuvanje mira i sigurnosti. Ono ima pet stalnih članica (SAD, Kina, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska) […]

Hrvatsku javnost potresla je priča o siromašnom povratniku iz SAD-a, bivšem predsjedničkom savjetniku, sveučilišnom profesoru i saborskom zastupniku koji navodno živi od mizernih četrdesetak eura mjesečno. Primanja su to duplo manja od prosječne plaće radnika u Kongu, najsiromašnije države na svijetu. Zlobnici su se odmah počeli naslađivati i tražiti objašnjenja. Započela je hajka. Htjeli su […]

Novac iz fondova Europske unije služi da se njime, između ostalog, stimulira gospodarstvo, civilno društvo, ali financiraju, barem djelomično, različiti projekti. Kako hrvatskim političarima i namještenicima više nije poticajno posezati za malim bazenom novca hrvatskih fondova, ovaj put su se, logično, opredijelili za uzimanje novca kojeg isplaćuju naivčine Europljani. Tog novca ima puno više pa […]

Promišljati politiku, a pogotovo političku kampanju u Hrvatskoj može imati ozbiljne, po razum gotovo pogubne posljedice. Vrijeme izbora je kulminacija političkog karnevala koji se ozbiljuje u formi retoričkog i paradnog kiča u kojem bespoštedno strada zdrav razum i dobar ukus. Kič je pseudoumjetnost, kao što je politička kampanja u Hrvatskoj zapravo pseudopolitička. Pseudopolitičnost se očituje […]

I konačno smo dočekali i taj dan. Premijer Andrej Plenković je objavio kada ćemo na izbore. U svojoj maniri vrsnog i predanog državnika, Plenković nam je obznanio da je ostala još samo jedna sjednica sabora i gotovo. Ovaj saborski saziv učinio je puno toga dobroga. Neki više neće biti aktivni dionici dubokoumnih i kvalitetnih rasprava […]

Ove godine Hrvatska je zadržala lanjsko 57. mjesto na ljestvici Transparency Internationala koja prikazuje percepciju korupcije u 180 država svijeta. Zlobnici će reći da smo prenisko. Vlast neće ni komentirati, oni su odlučili djelovati. Ovoga puta, djelovanje ide u dva smjera. Prvi smjer je donošenje zakona kojim bi se kriminaliziralo neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili […]

Razboritost, kako ju određuje Aristotel, je umska krepost pomoću koje čovjek djeluje dobro i ispravno. Ona je preduvjet djelovanja koje je dobro za život u cijelosti. Razboritost se bavi onim stvarima koje su vezane uz čovjeka i o kojima se može promišljati. Važno je obratiti pažnju na ovaj glagol ”promišljati”. Što znači promišljati? O čemu […]

Prošao je još jedan Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje (te Nadina). U dugoj koloni sjećanja bilo je široj javnosti puno poznatih i nepoznatih lica. Brojni građani su došli odati počast žrtvama uz poruke nade da se takvo nešto više nikada nikome ne dogodi. Vukovar je simbol borbe za neovisnost, za patnje i žrtve […]

Ponovna eskalacija sukoba između Izraela i Palestinaca, u ovom slučaju Hamasa, organizacije koja vlada Pojasom Gaze, je zapravo nastavak sukoba koji se vodi otkada je osnovana država Izrael. Izraelsko-palestinski sukob iza sebe ima povijest više ratova, a među njima se odvija, u vremenima odsustva formalnog rata, neprekinuta spirala nasilja koja dodatno razdire i sprječava bilo […]

Izborna godina sve je bliže i bliže, a izborna kampanja se već polako priprema jer su ulozi veliki. Trenutna vlada, ako ćemo vjerovati anketama, uživa daleko najveće povjerenje građana. To nije ni čudno.

Jednom davno, u dalekoj zemlji, zemlji koju mnogi i jesu i nisu htjeli, ali ju, sa sigurnošću možemo reći, samo nekolicina ima, okupilo se vijeće bogova kako bi se kritički osvrnuli na nedavne događaje koji su zatalasali idiličnu zbilju koju žive ljudi u toj zemlji. Bogovi, željni služenja ljudima i želeći im pomoći, odlučili su […]

Tragični događaji koji su se zbili prije otprilike mjesec i pol dana u Osnovnoj školi Vladislav Ribnikar u Beogradu i u općini Mladenovac bili su okidač za masovne prosvjede diljem Srbije. Demonstracije nazvane ”Srbija protiv nasilja” su na početku krenule kao iskaz pijeteta i žalosti, a kasnije su se počele pretvarati u pokret kojim se […]

Rekordne količine oborina koje su pogodile Hrvatsku doista ulaze u povijest. Na nekim mjestima vodostaji rijeka nikada nisu bili veći. Za takvu situaciju je doista teško biti spreman, teško se obraniti i imati uhodane mehanizme obrane. I to je razumljivo.

Veliki René Descartes napisao je ”Ništa na svijetu nije tako dobro podijeljeno ljudima kao zdrav razum jer svatko misli da ga ima dovoljno”. I doista, razmislimo li malo o ovoj izjavi, uočit ćemo da ju nije problem potvrditi vlastitim iskustvom. Malo koji čovjek će ozbiljno tvrditi da ga proganja ili boli nedostatak zdravog razuma. Većinom […]

Posljednjih dana po Hrvatskoj kruži snimka koja je definitivno ”proslavila” njenog tvorca. Ona prikazuje povike, rasističke napade na sirotog Indijca, čovjeka koji u jakni Wolta dostavlja po Zagrebu, salutiranja i nazivanja crnaca i Indijaca niggerima, govoreći im da idu odakle su i došli, da je Hrvatska rezervirana za bijele ljude, a ne za niggere. Također […]

Samo tri dana boravka u prekrasnom Mostaru napuni tijelo i duh. Za povoljne iznose novca tijelo se može napuniti krasnim gastronomskim delicijama, može se odmoriti u povoljnom smještaju i pješice doći gotovo do svih znamenitijih lokacija u gradu. Duh se može napuniti u meditativnom okruženju šadrvana, parkovima, knjižarama ili krasnim lokacijama uz rijeku Neretvu. Naravno, […]

Hrvati vole nogomet. To je općepoznata i prihvaćena činjenica. Dobri smo u tome, a velikom dijelu Hrvata ta igra znači više nego rast BDP-a ili smanjenje nezaposlenosti u društvu. I to je, na neki način, razumljivo.

Od 6. kolovoza 1945. godine i pada ”Little Boya” na japanski grad Hirošimu, svijet više nije isto mjesto. Neprekidna prijetnja nuklearnog oružja nadvila se nad čovječanstvo i u potpunosti promijenila percepciju, ne samo rata, već i opstanka čovječanstva na planetu.

Rijetko tko se, odrastajući i živeći devedesetih u Hrvatskoj, nije susreo s onom legendarnom izrekom ”Tito je krao, al’ je i nama dao”. Kako su svi bili svjesni da ni vlast prethodne države nije bila bez grijeha i poroka i da je itekako javni novac raznim mehanizmima preusmjeravala u privatne džepove, ovoj drugoj, vlasti koja […]

Zadnjih tjedana, ako ćemo pitati medije i novinare, u Hrvatskoj se ne vidi puno pozitivnih političkih i nepolitičkih pomaka. Sve, više ili manje, većom ili manjom brzinom, tone. Političke afere i detalji povezani s njima sve više izlaze na vidjelo.

Nova događanja u ratom zahvaćenoj Ukrajini neke su oduševila, neke su, posljedično, zabrinula. Ono što se mjesecima najavljivalo se i dogodilo, samo na potpuno drugom mjestu. Meta oslobodilačke akcije ukrajinske vojske nije bio dugo najavljivano oslobođenje grada Hersona, već Harkivske oblasti. Akcija je u potpunosti uspjela i prisilila je rusku vojsku na povlačenje iz gotovo […]

Započne li se razmišljanje o hrvatskom turizmu odmah na pamet padnu prekrasne slike hrvatske obale i otoka, prepune plaže, čisto more, pitoreskni mediteranski gradići, ponuda domaćih proizvoda, povijesna i kulturna baština.

Jedna od prvih latinskih izreka koju gotovo svatko nauči vrlo rano, neovisno o tome je li učio latinski jezik ili ne, je Ciceronova Historia est magistra vitae. U toj je izreci najpreciznije izraženo ono što bi trebao biti cilj onoga koji proučava i uči povijest – poslužiti se poviješću kako bi unaprijedio svoju sadašnjost i […]

Whataboutism je termin koji je prvi put upotrijebljen 1978. godine. Ova kovanica nema hrvatsku inačicu, no gotovo svatko se susreo s onim što ona označava ili je možda to već nekada i upotrebljavao. Njome se označava situacija u kojoj se na pitanja o vlastitim postupcima ili optužbama na vlastiti račun odgovori, ne kontraargumentima koji ostaju […]

Već više od 80 dana traje krvava i bjesomučna ruska invazija na teritorij Ukrajine. Invazija je to koja se treba pripisati ruskom predsjedniku, Vladimiru Putinu, koji, uz pomoć režimskih medija i svojih poslušnih političara, svijetu servira priču o nacistima, fašistima, rasistima, nacionalistima, plaćenicima, genocidima nad ruskim stanovništvom, rusofobima, o državama koje treba denacificirati i demilitarizirati, […]

Dana 22. ožujka 2020., u 6 sati i 24 minute, našu pandemijsku svakodnevnicu naglo je protresao 5,5 prema Richteru jaki potres u našem glavnom gradu Zagrebu. Scene destrukcije, straha i panike su se utkale u sjećanja, ne samo hrvatskih, već i europskih građana. Razorna snaga potresa oštetila je infrastrukturu, stanove, ali i kulturnu baštinu.

Rat u Ukrajini, osim smrti i razaranja u toj zemlji, donio je i promjene u političkoj svakodnevnici Europske unije i NATO saveza. Opijen uspješnom i brzom aneksijom Krima, popraćenom slabim odgovorom Zapada, Putin ga je podcijenio, kao što je podcijenio i ukrajinske obrambene snage.

Filozofija prirodnog prava nam govori kako je država jedini izlaz iz potencijalnog rata svih protiv svih. Ona je garancija stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta svojih građana. Država mora biti stabilna i jaka kako bi se izbjegao po državu fatalni, ratni, scenarij u kojem nitko nije siguran i u kojem svatko ima pravo na sve. Takav scenarij […]

Malo kada se više, glasnije i globalnije pričalo o ljudskim pravima nego u ovo pandemijsko vrijeme. Svakodnevno možemo čuti tu sintagmu za koju se više ne može reći je li postala obična mantra, predmet ironijske upotrebe ili istinsko razumijevanje problema. Iz mora izjava može se jasno zaključiti da većini ljudi koji ju upotrebljavaju ona nije […]

Namjerno ili nenamjerno relativiziranje genocida u Srebrenici od strane predsjednika Zorana Milanovića naišlo je na snažnu osudu jednog dijela javnosti. Milanovićeve izjave su, reklo bi se, nepromišljene i prvoloptaške, kakve mu često znaju biti. Kasnije se vadi i objašnjava, korigira i nadopunjuje i to sve zapravo, ušminkano kičastom retorikom, izgleda groteskno.

Odluka Stožera o nužnosti COVID potvrda u svim državnim i javnim institucijama je bila okidač za najavljivane prosvjede građana. Oni se odvijaju u više gradova što ih čini medijski popraćenima i temom aktualne dnevnopolitičke zbilje. Prosvjednici su za sada ustrajni. Stožer isto. Ostaje nam za vidjeti tko će prije ustuknuti.

Velike političke krize na brdovitom Balkanu doista nisu ništa novo. Jedna takva je bila okidač za Veliki rat. Kasnije, u Drugom svjetskom ratu, Balkan se ponovo pokazao kao pravi iracionalni dio svijeta u kojima su zaraćene strane, na jednom kraju međusobno ratovale, a na drugom dogovarale savezništva.

Ljubav uistinu nema granica. Svakakve stvari su ljudi spremni napraviti zbog nje. Svjedoče nam o tome povijest, umjetnost, religije i mitovi. Navoditi primjere je nepotrebno, pa čak i banalno. Svi mi znamo desetke takvih primjera, a zasigurno smo i sami spremni učiniti mnogo takvih stvari za one koje ili ono što volimo.

Rijetko prođe nekoliko dana bez napomene da u Hrvatskoj cvjetaju ruže. Dobro, svatko onaj tko je iole svjestan kakve ruže trebaju biti zna da to nisu velike i mirisne ruže Švicarske ili Norveške. Zna i to da su naše ruže malene, onemoćale, poprilično kržljave i bezveznog mirisa, ali su naše. Zbog toga ih, valjda, trebamo […]

Princip po kojem su rađene današnje EU digitalne COVID potvrde (popularno nazvane COVID putovnice) datira iz davnih vremena. Još su u 18. stoljeću, u vremenima epidemija kuge, talijanski gradovi države izdavali potvrde (Fede di sanità) koje su služile kao dokaz da je osoba zdrava i pomoću koje bi mogla neometano putovati.

U Mađarskoj bi se najnovijim zakonom, koji bi na snagu trebao stupiti 2022., iz školskog kurikuluma trebali izbaciti svi sadržaji koji se tiču prikazivanja i promicanja rodnog identiteta koji je različit od onog koji je dobiven rođenjem, homoseksualnosti i promjene spola.

Premijerova optužba da su mediji, uroćeni protiv kandidata HDZ-a za gradonačelnika Zagreba Davora Filipovića, namjerno čovjeka krivo nazivali Damirom, zasigurno nije pokušaj medija da, da se izrazimo premijerovim terminom, ”dezavuiraju” kandidata HDZ-a, već premijerov pokušaj da dezavuira te iste medije.

Porazna spoznaja da u Hrvatskoj u 48 jedinica lokalne samouprave HDZ neće imati protukandidata na predstojećim lokalnim izborima nije dokaz da vladajući, bili oni, u ovom slučaju, iz redova HDZ-a, a ovo se odnosi i druge političke opcije, vladaju dobro, nego je to dokaz o nedostatku interesa i svijesti o političkoj bitnosti ljudi koji žive […]

Prije svakih izbora u Hrvatskoj svjedočimo aktivaciji svih vladajućih struktura kako bi se ostvario dobar rezultat na izborima, kako bi se negdje započelo ili nastavilo vladati. Uprežu se tada sve instance, čak i marginalizirani članovi prvi puta osjete okus bitnosti.

Prva skulptura pravde s povezom na očima datira iz 1543. godine, a napravio ju je švicarski renesansni kipar Hans Gieng. Skulptura se nalazi na fontani ”Pravda” u Bernu. Pravda je prikazana kao žena s povezom na očima koja u jednoj ruci drži mač, a u drugoj vagu. Mač u njenoj ruci simbolizira njen autoritet. Vaga […]

Povijest Međunarodnog dana žena je turbulentna i burna. To je povijest borbe pravde nad nepravdom, sjećanja nad zaboravom, povijest borbe velikih djela protiv niskosti i omalovažavanja.

Već uobičajena i mnogo puta preslušana Orwellova krilatica ”svi su jednaki, ali neki su jednakiji od drugih” u ovo vrijeme u Hrvatskoj doživljava pravu aktualizaciju i svojevrsnu renesansu. Naravno, nikada ona u Hrvatskoj nije prestala biti aktualna, ali sada je njena aktualnost došla do potpuno nove razine.

Rasprava oko financiranja HGK i njegovom potencijalnom ukidanju dovela je do presedana u ovom sazivu Sabora. Gotovo cijela oporba se ujedinila i premostila ideološke prepreke i osobne animozitete te dovela u pitanje vladajuću većinu u Saboru.

Veliki angažman volontera i ljudi koji su bili spremni pomoći u potresom razorenim područjima stavio je političare i ljude vezane uz njih u nezavidnu poziciju.

Na potresne i kataklizmatične scene koje nam dolaze iz Petrinje, Siska, Gline i drugih mjesta pogođenih potresom nitko ne može ostati imun.

Tešku gospodarsku i zdravstvenu situaciju u Europi pogođenoj pandemijom koronavirusa Europska unija planira ublažiti tzv. Europskim planom oporavka za koji je predviđeno 750 milijardi eura.

Veliki češko-francuski pisac s trenutnom adresom u Parizu Milan Kundera je u svom romanu prvijencu, lucidno nazvanom ”Šala”, lijepo opisao rascjep između slobode pojedinca i prirode totalitarnog režima.

Ubojstvo profesora Samuela Patyja i masakr u Nici su dva slučaja koji su potresli Francusku, ali i cijelu Europu.

Velika sportska borilišta su najveće pozornice na svijetu i privlače milijune gledatelja. Milijuni gledatelja, logičkim slijedom, privlače milijune koji se ulažu u infrastrukturu, opremu, ljudski kadar i marketing. Naravno, veliki dio novca odlazi u džepove vlasnika određenih klubova, menadžera i osoblja.

U Hrvatskoj na svjetlo dana, iz dana u dan, izlaze razne korupcijske afere. Iz, gotovo poslovičnog, slabog sjećanja ljudi u Hrvatskoj ne uspije ispariti ni prošla koruptivna afera, a na njeno mjesto već dolazi nova. Ovog trenutka je to JANAF i otkriće novog ureda hrvatske politike. Adresa ureda je Slovenska 9 u Zagrebu.

Pravo na prosvjed je jedno od najvažnijih prava čovjeka koji živi u demokratskom sustavu. Dalo bi se raspravljati o tome koliko građani naše zemlje to shvaćaju, ali to i nije tema ovog osvrta.

Uživanje u blagodatima otvorenog, demokratskog društva, sa svim njegovim konceptima, omogućuju nam njegove fundamentalne tvorbe – institucije. Njihova važnost i uloga u odvijanju demokratskih procesa i širenju demokratskih vrednota je krucijalna jer one uspostavljaju pravila i brinu se da se ta pravila poštuju.

U vremenima krizâ humaniteta uvijek se trebamo okrenuti razlozima zašto treba biti human, prihvaćati, stvarati i njegovati zajednicu različitih ljudi ujedinjenih u čovječnosti.