autograf.hr

Kolektivno, novodobno, civilizacijski volimo se hvastati pravednošću, potpunom netolerancijom prema nepravdi. Istodobno duboko ukorijenjeno, gotovo refleksno skloni smo pokazati sućut prema zločincu/zlostavljaču te sumnju prema žrtvi koju uvijek propitujemo. Zlostavljaču uvijek tražimo pozadinske porive, mehanizme koji su doveli do malformacija u njegovu ponašanju. Jer: sve se može racionalno objasniti i svaka pojava ima svoje podrijetlo […]

U utorak 9. travnja slušala sam u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Olju Družić Ljubotina, Damira Ljubotinu te Milu Mrvalja u javno emitiranoj emisiji Radio Sljemena ”Psiholog(i)ja” koju je vodila (izvrsna) Ivana Radaljac Krušlin. Tema: Doživljaj socijalne nepravde i kako ona utječe na mentalno zdravlje. Damir Ljubotina i Olja Družić Ljubotina autori su […]

Povijest je puna ženske patnje, nepravde prema ženama, ženskog trpljenja društvenih osuda i predrasuda i ženske hrabrosti, pameti, mudrosti i otpora tlačiteljima raznih vrsta i profesija. Trenutno najbolji primjer za nabrojano u prethodnoj rečenici je Severina Vučković čija izdržljivost, neustrašivost i ljubav prema njenom sinu Aleksandru, patrijarhalnim bigotima smeta, živcira ih jednako kao i njena […]

Sučelice izazovima globalizacije, koji već prijete razaranjem čitave ljudske civilizacije, ali i samog planeta Zemlje, na životno nužnu reformu kršćanskih crkava prije nego puka teološka načela mogao bi nas potaknuti proročki lik Elizabete Skobtsove, nesvakidašnje pjesnikinje, revolucionarke, teologinje i monahinje, koju je 18. siječnja 2004. godine, unatoč otporima, Sveti Sinod Ekumenskog Patrijarhata u Istanbulu proglasio […]

Ombudsmana Antu Klarića sam upoznao prije nešto više od dvadeset godina kada sam počeo pripremati predavanja za kolegij Liderstvo i etika. Intenzivno sam i s posebnim zanimanjem proučavao živote onih izuzetnih ljudi kod kojih su ljubav prema istini, pravdi i čovjeku jače od svakog straha od prolaznih ovozemaljskih vladara i sustava, o ljudima koji iznad […]

Dražba je u subotu završena za samo sedam minuta. Netko je anonimno platio čak dvadeset osam milijuna dolara da ode u svemir zajedno s Jeffom Bezosom i njegovim bratom. Kakva ludost!

Razlika između smislene i nesmislene stvarnosti očituje se u tome što se smislena stvarnost živi, a nesmislenoj stvarnosti se propituje smisao.

Aktivizam je pokretač mnogih promjena u civiliziranom društvu. Aktivisti se organiziraju u trenutku kad osjete nepravdu, kada treba zaštititi slabije, kada je ugrožena priroda, životinje…

Ne treba i nema veće počasti umrlom piscu od one kakvu je Amosu Ozu jednim kutkom svog izloga ovih dana iskazala glasovita, velika i važna amsterdamska knjižara Athenaeum. Tek jedan list najobičnijeg bijelog papira, na njemu velikim slovima otisnuto ime pisca i manjim slovima datum njegova rođenja i smrti: “4 mei 1939 – 28 dec […]

U nedjelju, 18. studenog obilježen je po drugi put Svjetski dan siromašnih. Tom prilikom je papa Franjo slavio misu zajedno s izbjeglicama, beskućnicima, primateljima socijalne pomoći te potom ručao zajedno s 3000 siromaha.

Papa Franjo predvodio je u nedjelju 18. studenoga u bazilici Sv. Petra u Vatikanu misno slavlje Drugoga svjetskoga dana siromaha o temi ”Ovaj siromah viče i Gospodin da ga sluša” i poručio kako je nepravda korijen bijede.

”Kako vas nije sram doć’ ovdje, kako te nije sram da si tu došao, ima te biti sram, majke mi”, dovikivala je više puta neimenovana navijačica ”vatrenih”, sudeći po narječju Splićanka, vidjevši među gostima Svjetskog prvenstva u Rusiji bivšeg hrvatskog premijera.

Unatoč tome što su upućeni to odavno najavljivali, a riječ je o kolapsu mirovinskog sustava, zbog čega je to postala jedna od ključnih političkih tema, iz HDZ-a još uvijek nismo čuli nikakvu samokritiku, niti objektivno sagledavanje situacije, s odgovorom na pitanje kako je do ovoga došlo.

Cjelokupno kršćanstvo, zapadno (rimokatolici i protestanti) i istočno (pravoslavni), slavi jedan te isti Uskrs – iako nažalost po različitim kalendarima (na zapadu gregorijanskom, a na istoku julijanskom) – već treće tisućljeće od Kristova spasonosnog ulaska u našu ljudsku povijest.

“Dies Irae” ili Dan gnjeva, tekst iz 13. stoljeća koji je, smatra se, napisao Tommasso da Celano, opisuje Sudnji dan ili Strašni sud, kako neki kažu. Taj zadnji, Sudnji dan, duše dolaze pred Božje prijestolje gdje se preispituje njihov život. Dobri su spašeni, a zli bačeni u vječni plamen.

Mladež HDZ-a u Sisku protivi se koncertu Leta 3 jer ta grupa, po njima, “ismijava Hrvatsku, Crkvu i branitelje”. Oni bi ih (Let 3) zabranili. Ovakva reakcija nije bez osnove. Sva predizborna agenda HDZ-a, naime, svodi se na reviziju povijesti i obračun s navodnim petokolonašima i onima koji “nikada nisu željeli Hrvatsku” te na radikalno […]

Samo su još mafijaška ubojstva po ulicama hrvatskih gradova nedostajala pa da povratak u prošlost bude kompletan. Smaknuće jednog od moćnih ljudi hrvatskog podzemlja Vinka Žuljevića Klice nalikuje na već viđene obračune i međusobne likvidacije svojedobno posve raspojasanih kriminalnih skupina. Bez obzira na to što je trenutno nemoguće nagađati tko je u ovom slučaju i […]

DEKLARACIJA  O  SVJETSKOJ  ETICI Parlament svjetskih religija Chicago,  4. rujna 1993. UVOD Tekst pod naslovom “Uvod” sastavilo je uredničko vijeće “Koncila” Parlamenta svjetskih religija u Chicagu na temelju Deklaracije, sastavljene u Tübingenu, koja u daljnjem tekstu dolazi pod naslovom “Načela”. Taj uvod daje kratki sažetak Deklaracije i služi u publicističke svrhe.

U pokušaju ispravljanja nepravde prema židovskoj zajednici u vrijeme tzv. NDH, Vlada Zorana Milanovića odlučila je Židovskoj općini Zagreb darovati zgradu u središtu metropole, kao svojevrsnu kompenzaciju za imovinu koja joj je oduzeta za vrijeme ustaškog režima.   Riječ je o reprezentativnoj zgradi u Dežmanovoj ulici od oko 3000 četvornih metara zajedno sa zemljištem u […]

”Hrvatstvo je značilo vitešku borbu s argumentima za pravdu, zakonitost, ustavnost, čovječju slobodu, a protiv svakoj surovosti, bezakonju, samovolji i zulumu.” Trudio sam se što točnije citirati rečenicu čiji je autor Josip Horvat, jer čitajući je danas, pitam se jesmo li podcijenili ubojice, hulje, lopove, licemjere u nama ili smo precijenili vlastito nacionalno viteštvo.   […]