autograf.hr

Hrvatskoj se događa ono što se događalo i Jugoslaviji: jaz između zemlje i njenih predstavnika u svijetu. O tome svjedoči, frapantno, i kontrapunkt između dva događaja koji su obilježili protekle dane – štrajka prosvjetnih radnika i Kongresa Europske pučke stranke u Zagrebu.

U Italiji se, u posljednje vrijeme, zaoštrila javna rasprava o porastu netolerancije, rasizma, antisemitizma i fašizma. Počinje se s netolerancijom prema ”drugome”, tkogod to bio, da bi se u drugoj fazi prešlo na identifikaciju ”drugoga” u liku pripadnika drugih rasa (ali i nacija); treći stupanj je usredotočenje rasizma na Židove prešućivanjem, negiranjem ili minimiziranjem holokausta, […]

U Dresdenu je prošlog tjedna Gradsko vijeće proglasilo ”nacistički alarm” posebnom rezolucijom kojom se osuđuju svi oblici pojave neonacizma u gradu koji je u kolektivnoj memoriji Nijemaca označen kao ”mučenička Firenca na Labi” zbog savezničkog bombardiranja koji je razorio grad u noći s 13. na 14. veljače 1945.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Jedna nevelika knjiga zaslužuje da bude prevedena na hrvatski. Nakon mnogih knjiga i spisa, uglavnom prevedenih, o fašizmu i njegovoj aktualnosti u današnjoj Europi (među kojima prednjači pregnantni esej Umberta Eca o ur-fašizmu – vječnom fašizmu), još jedna uspoređuje sadašnji trenutak Europe s 1933., godinom dolaska njemačkih […]

Hrvatska se nalazi pred sudbinskim izazovom: hoće li se u sljedećim mjesecima potvrditi kao europska zemlja, članica Europske unije koja dijeli europske vrijednosti, ili će ostati na njezinoj margini. I to kao jedna od postjugoslavenskih, balkanskih zemalja, razapeta između načela građanske demokracije na jednoj strani i populizma, nacionalizma i zadrtog konzervativizma na drugoj strani s […]

Globalni kaos se ne iskazuje samo u poremećenim svjetskim odnosima u politici i ekonomiji; on se iskazuje i u poremećaju vrijednosti i kriterija, u preokretanju osnovnih moralnih valera po kojima prosuđujemo ljude, događaje, suvremenost i prošlost.

 Što je hrvatska javnost mogla naučiti iz slučaja Šuica? Mediji su se raspisali prije njenog saslušanja u Europskom parlamentu o ogromnom porastu njezine imovine od vremena kada je igrala ulogu skromne profesorice engleskoga u Dubrovniku do njenog uspona za članicu Europskog parlamenta, a poslije saslušanja o njenom lošem engleskom, iako je ona, prema životopisu, završila […]

Bez obzira kako završilo saslušanje hrvatske kandidatkinje Dubravke Šuice za članicu Europske komisije, ostaje gorak okus u ustima hrvatske javnosti. Toliko se prašine diglo ne zbog tričavih par milijuna koliko, izgleda, vrijedi njezina imovina, već zbog činjenice da je Vlada, a na njenom čelu premijer, stala u njenu obranu i napala medije i jednu nevladinu […]

Prošlog četvrtka, 19. rujna 2019., Europski parlament usvojio je rezoluciju o ”važnosti europske memorije za budućnost Europe”. O važnosti sjećanja – memorije vode se brojne rasprave u okviru Vijeća Europe, a sada je ta rasprava ovom rezolucijom poprimila i oficijelne konotacije.

Događaji oko talijanskog pjesnika Gabriele D’Annunzija razbuktali su strasti, i ovdje kod nas i u Italiji, odakle i potječe ovaj genijalni pjesnik, najveći predstavnik talijanskog dekadentizma na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Sve bi bilo u redu da D’Annunzio, osim što je napisao 48 knjiga – toliko iznose njegova sabrana djela – nije postao […]

U kontekstu europskih zbivanja, kada je konačno formirana nova Europska komisija i kada su isplivala i takva groteskna rješenja kao što je imenovanje Mađara  Lászla Trócsanyja za povjerenika s portfeljom ”susjedstva i proširenja” i Hrvatice Dubravke Šuice za povjerenicu s portfeljom ”demokracija i demografija”, a Talijana Paola Gentilonija za povjerenika za ”ekonomiju”, moramo se zaista […]

Jedna nevelika knjiga zaslužuje da bude prevedena na hrvatski. Nakon mnogih knjiga i spisa, uglavnom prevedenih, o fašizmu i njegovoj aktualnosti u današnjoj Europi (među kojima prednjači pregnantni esej Umberta Eca o ur-fašizmu – vječnom fašizmu), još jedna uspoređuje sadašnji trenutak Europe s 1933., godinom dolaska njemačkih nacista na vlast.

S klimom već ima dosta problema, u svijetu i kod nas. Negacionisti tvrde – kao naš fizičar Vladimir Paar – da klimatskih promjena nema, dok vodeći svjetski znanstvenici tvrde da su klimatske promjene itekako na djelu i da su nezaustavljive, osim ako se čovječanstvo ne osvijesti i ne poduzme efikasne mjere da zaustavi ovaj pogubni […]

Jedna je hrvatska diplomatkinja – zove se Elizabeta Mađarević, prva tajnica u hrvatskoj ambasadi u Berlinu – razotkrila, nehotice, stanje duha u Hrvatskoj. Na svojem je blogu propagirala hrvatske ljepote i čistoću hrvatske rase, ”bijela lica” i odsustvo migranata, dakle rasno čisto društvo koje je spremno dočekati baš takve goste iz Njemačke.

U članku pod naslovom ”Ima li Hrvatska moralno pravo slaviti Oluju? Ima. I te kako!”, objavljenom u posljednjem broju ”Globusa”, politologinja Mirjana Kasapović, između ostaloga, navodi slučaj nekadašnjeg asistenta na Fakultetu političkih znanosti Slavka Prijića koji je, kada se počela pripremati oružana pobuna Srba u Hrvatskoj, prestao dolaziti na fakultet.

Predsjednica Hrvatske najavila je stranu invaziju na Europu, pa prema tome i na Hrvatsku, ako Afganistan padne – zbog toga što bi se Hrvatska mogla povući iz Afganistana i tako otvoriti vrata za – ”sedam milijuna ljudi koji će krenuti prema Europi”.

Prilično je teško vjerovati političarima danas. Doduše, nije to bilo ništa lakše ni jučer, ali danas, kada jednu od glavnih patologije politike čini populizam – koji nije ništa drugo nego demagogija o kojoj su govorili još grčki politički mislioci – i demagogija vreba iz svake izjave političara u javnosti, iz svakog tweeta i Facebook objave, […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog bolesti autora). Naši političari obožavaju one teme koje skreću pozornost s realnih, životnih problema hrvatskih građana na konjunkturne, popularne i od javnih medija poticane diskurse koji šire optimizam i uvjeravaju nas da mi sve možemo ako to hoćemo.

Ako već govorimo, a povremeno se režimski mediji i režimski intelektualci o tome glasaju, o brendiranju Hrvatske, odnosno o njenom imidžu u svijetu, kako protumačiti sliku Hrvatske koja proizlazi iz izjave predsjednice Republike kojom podržava gradonačelnika Vukovara koji ne želi poštovati odluku Ustavnog suda o uporabi ćiriličnog jezika i pisma u Vukovaru?

 Na kraju, ministar uprave Kuščević je dao ostavku. Ne zato što je politički vrh, u ovome slučaju premijer Andrej Plenković, postao svjestan makinacija svog ministra, kojeg je branio do kraja tvrdeći da je ono što je on učinio počinio prije nego što je postao ministar.