autograf.hr

U priči Tesari, Varlam Šalamov opisuje “termometar” iskusnih robijaša s obala Kolime. Ta rijeka u Čukotskoj oblasti redovito biva zamrznuta kroz tri godišnja doba. “Ako se mraz zgusne u maglu napolju je 40 stepeni ispod nule; ako je disanje šumno ali ne i otežano, znači da je minus 45; ako je šumno i vidno otežano, […]

S vremena na vrijeme se ovom novinaru događa da, ni sam svjestan kako se do toga dolazi, naleti na veliku temu. A moguća razmišljanja umirućeg Miroslava Krleže o Bogu i, prije toga, činjenica da je Krleža bio fasciniran, gotovo pa opsjednut likom i djelom Jurja Križanića (o kojem je počeo pisati još 1915.!), čovjeka čije […]

Ljepolikom Kad se u ovo godišnje doba autobus izvuče iz Like najčešće biva da se izvukao iz magle, golomrazice i leda, da se provukao kroz Svetog Roka i da je Mediteran vidljiva činjenica koju jedan od hrvatskih rječnika definira i kao pojas rasta masline.

Novinar bez mrlje, satiričar bez premca, svetac bez religije – to je bio Predrag Lucić. Nepravedno, okrutno preranim odlaskom suutemeljitelja Feral Tribunea, novinara, pjesnika, pisca, dramatičara, kabaretista, pjevača i urednika, ovdašnja društva nisu izgubila tek veliko ime, nego višedimenzionalnog kreativca i plemenitog čovjeka koji u novinarstvu i umjetnosti ostavlja neizbrisiv trag, a u dušama njegovih […]

Reformacija je duhovni pokret za obnovu doktrina i života Crkve u Europi šesnaestoga stoljeća. Kao početak reformacije slovi 31. listopada 1517. kad je njemački redovnik Martin Luther objavio svoje djelo Devedeset pet teza. U središtu reformacije bila je Biblija – Riječ Božja, Sveto pismo – koja je stoljećima bila zapostavljana u Rimokatoličkoj crkvi.

Pismo koje Jutarnji list objavljuje napisao je u svibnju godine 1941. inž. Ivo Goldstein, diplomirani agronom, karlovački knjižar i otac jučer pokopanog klasika hrvatske publicistike, politike i kulture Slavka Goldsteina.

Tomislav Horvatinčić, čini se, u Italiji kupuje novu jahtu, i to je velika priča za hrvatske klajnburške cajtunge. Ne kažem, nije neuobičajeno da bulevarska štampa šalje svoje reportere kad bogati skorojevići i zvijezde društvenih kronika kupuju nove jahte, automobile ili mlažnjake,

”Oni nisu željeli Hrvatsku” – to je jedna od najčešćih rečenica koje ponavljaju desničari, a činio je to i Tomislav Karamarko. Tko su ti ”oni”, nikada nije jasno rekao. Vjerojatno namjerno: ako precizno imenuješ neprijatelja, teško ćeš ubuduće i nekoga drugoga svrstati među opasne. No ni Karamarko nije krio da među te mrzitelje Hrvatske među […]

Kada su hrvatski hiperpatrioti pod nadzorom – da ne kažemo i visokim pokroviteljstvom – pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova u dva navrata spaljivali dva različita broja zagrebačkog tjednika Novosti, u tim su novinama gorjeli i eseji Sinana Gudževića, nesumnjivo najbolji i najvažniji autorefleksivni novinski tekstovi o kulturi i umjetnosti u živoj hrvatskoj književnosti.

Kada se u obitelji karlovačkog knjižara Ive i supruge mu Lee Goldstein u kolovozu 1928. rodio dječačić Slavko, mogli su se samo nadati da će njihov sin biti uspješan onako kako to svi roditelji žele svojoj djeci.

Kad se srpski pukovnik Čedo Bulat predao hrvatskom generalu Petru Stipetiću, bio je to možda najbolji trenutak prošlog rata, i ne samo jer je tada, 8. kolovoza 1995. na Baniji kod Topuskog, rat zapravo završio, jer se u Hrvatskoj nakon toga više nije ginulo.

U govoru u Varšavi na sastanku Inicijative triju mora predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je: “Oni od nas koji su rođeni s pogrešne strane Željezne zavjese…” Kako nije posve jasno je li time, protivno povijesnim činjenicama, svrstala i Hrvatsku odnosno tadašnju Jugoslaviju među zemlje Istočnoga bloka, povjesničar dr. Tvrtko Jakovina podsjeća što je bila Željezna zavjesa […]

Svi ste pročitali tu priču, o poznatom jednom uglednom gradonačelniku, brižno njegovanom i dobrostojećem gospodinu aristokratskih manira, koji svoje dijete šalje na studij u Zagreb i priprema za život što ga čeka, pa – usprkos tome što dugački red ubogih mladaca iz siromašnih obitelji tu stipendiju čeka kao jedinu šansu za fakultet, i usprkos tome […]

(Opaska uredništva: Tekst ponavljamo zbog toga što je tema itekako aktualna). Godine 1942, kada sam imao deset godina, osvojio sam prvu regionalnu nagradu na Ludi Juvenilesu, dobrovoljnom i obavezujućem takmičenju za mlade italijanske fašiste, što će reći – za svakog mladog Italijana. Retorički vješto elaborirao sam na temu ”Trebamo li umrijeti za slavu Mussolinija i […]

”Verbalno ponižavanje žena, seksističko ponašanje i obraćanje prema ženama jednako je govor mržnje kao i vrijeđanje bilo čijeg etničkog, vjerskog ili drugog identiteta. Spremna sam i dalje dosljedno raditi na jačanju jednakosti spolova u Republici Hrvatskoj, ali i na međunarodnom planu. Snažno ću se zalagati za promicanje prava žena kako bih nas dovela u bolji […]

Kad je početkom svibnja američki ambasador u Srbiji Kyle Scott izjavio da nije “normalno” da su odnosi Srba i Hrvata loši, jer je riječ o dva bliska naroda, izjavu su prenijeli svi. “Imamo previše povijesti”, pa bi čelnici obje države trebali “malo više gledati prema naprijed”, rekao je američki diplomat u Srbiji.

Poštovani gospodine nadbiskupe, uzoriti kardinale! Otkad ste prije godinu i po pozvali mojega sina, povjesničara Ivu Goldsteina, i blizu dva sata s njim razgovarali uglavnom o Jasenovcu, znao sam da ozbiljno razmišljate o toj temi i da se spremate nešto poduzeti. Obradovalo me kad sam čuo da dolazite u Jasenovac na čelu hodočašća, u pratnji […]

Par stvari o kojima mislim da mogu govoriti kada govorim o jeziku Na pitanje: jesam li, kao korisnik jezikâ i njihov su-kreator (ostvarujući se uglavnom u mediju književnosti, znanosti o književnosti i književne kritike) ili nisam pozvan javno se o jeziku očitovati, kreirati jezičnu politiku, re-kreirati i korigirati jezik(e),

Ponovno oživljavanje ideologije religijskog nacionalizma bilo je jednim od glavnih uzroka ratova u čijem se vihoru raspala Jugoslavija.

Jednoga ljetnog poslijepodneva, u gotovo sasvim ispražnjenom Zagrebu, krajem devedesetih sjedio sam s Reljom Bašićem ispred Charlieja.