autograf.hr

Čini se da se pojavi pozitivne kvalitete kod neke osobe lako diviti izdaleka. Zahvaljujući sigurnoj distanci, mogućnost da sami sebe ili da nas drugi uspoređuju s osobom koju krasi određena vrlina umanjena je u toj situaciji do zadovoljavajuće razine koja paradoksalno dovodi do obrnutog efekta, a to je fenomen da se toj udaljenoj osobi iskreno […]

Razboritost, kako ju određuje Aristotel, je umska krepost pomoću koje čovjek djeluje dobro i ispravno. Ona je preduvjet djelovanja koje je dobro za život u cijelosti. Razboritost se bavi onim stvarima koje su vezane uz čovjeka i o kojima se može promišljati. Važno je obratiti pažnju na ovaj glagol ”promišljati”. Što znači promišljati? O čemu […]

Tu negde pred kraj svake godine (bilo koje od 2003.), kada se očekuje sneg koji izostaje i koji nas neuspešno opominje da je ljudski uticaj na klimu sveprisutan, počinje i ona ”mrtva trka” među komercijalnim televizijama ko će prvi i u udarnijem terminu da pusti film iz 2003. godine ”Zapravo ljubav” (Love Actually). To je […]

Prvi siječnja prošao je u duploj proslavi: Hrvatska je ušla u schengenski prostor i u eurozonu, usvajanjem eura – zajedničke europske valute. Na proslavi, na graničnom prijelazu Bregana – Obrežje, osvanuli su hrvatski premijer Andrej Plenković, njegov majordomus ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman i njegov kamerlengo Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, dok je s druge […]

Ko ne želi da bude sretan? Najzad, mogli biste pomisliti kako je sreća najvažnija – ona je razlog za sve što radimo. Ova ideja vodi porijeklo još od klasične antike. Prema antičkom grčkom filozofu Aristotelu, šta god nastojimo postići u životu – “čast, zadovoljstvo, razum, i sve ostale vrline” – nastojimo postići “zbog sreće” jer […]

Preko noći postala je globalno popularna, najmlađa finska i europska premijerka, mlada socijaldemokratkinja Sanna Marin. Imala je 34 godina kada je postala premijerka 2019. i deklasirao ju je samo jedan drugi mladi političar, austrijski kancelar Sebastian Kurz koji je bio čak mlađi od nje – imao je 31 godinu kada je stupio na dužnost.

U okviru ovogodišnjeg Festivala znanosti, održao sam predavanje o aktualnosti Aristotelovog poimanja sreće. Poznato je da filozofija nikada ne zastarijeva, iz jednostavnog razloga što nikada ne zastarijeva ni um kao um. Pojedinačni ljudski životi nestaju, ali istina o ljudskom životu ne može nestati sve dok postoji ljudski život.

Ustav je mrtvo slovo na papiru. Napisan je nerazumljivo i nejasno, svatko ga tumači kako želi, a njime se bavi samo šačica profesora (vjerojatno akademskih uhljeba?) kojima je proučavanje takvog teksta okultni i intelektualno-onanirajući posao.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog bolesti autora). Prilično je teško vjerovati političarima danas. Doduše, nije to bilo ništa lakše ni jučer, ali danas, kada jednu od glavnih patologije politike čini populizam – koji nije ništa drugo nego demagogija o kojoj su govorili još grčki politički mislioci – i demagogija vreba iz svake izjave političara […]

Moji prijatelji znaju da intelektualnim radoznalcima koji se počinju zanimati za povijest kršćanstva najprije u ruke gurnem sjajno napisan ”Pregled povijesti Crkve” njemačkog stručnjaka Augusta Franzena u odličnom prijevodu i višestrukom izdanju, kada je kršćanska knjiga u pitanju, nezaobilazne Kršćanske sadašnjosti.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice). Čovjek bi očekivao da će, u vremenu u kojem nam procesi globalizacije i napredak tehnologije u području komunikacija omogućuju da znamo kako postoje drugi i drukčiji ljudi od onih kakve poznajemo iz naše okoline, kršćanstvo prednjačiti u povezivanju ljudi. I zacijelo to ponegdje u svijetu i čini, […]

Prilično je teško vjerovati političarima danas. Doduše, nije to bilo ništa lakše ni jučer, ali danas, kada jednu od glavnih patologije politike čini populizam – koji nije ništa drugo nego demagogija o kojoj su govorili još grčki politički mislioci – i demagogija vreba iz svake izjave političara u javnosti, iz svakog tweeta i Facebook objave, […]

Čovjek bi očekivao da će, u vremenu u kojem nam procesi globalizacije i napredak tehnologije u području komunikacija omogućuju da znamo kako postoje drugi i drukčiji ljudi od onih kakve poznajemo iz naše okoline, kršćanstvo prednjačiti u povezivanju ljudi. I zacijelo to ponegdje u svijetu i čini, što ne samo da jest bitno jedno krilo […]

Sudjelujući u političkom životu kao metačlan političkih tijela, uvidio sam da je najpogubnija kategorija, najveća opsjena koju neka politička opcija može pustiti u javnost i uvjeriti je da je ta kategorija uozbiljena upravo u toj političkoj opciji opsjena i kategorija političkog prijateljstva.

(Opaska autorice: Na starohebrejskom ”iš” znači čovjek, a ”išah” čovječica. Hrvatski će to prevesti kao muškarac i žena. Dugo se kroz povijest, a i danas nerijetko, podrazumijeva da je čovjek muškarac. S obzirom da pišem iz pozicije feminističke teologije, a da feminizam zastupa radikalnu ideju da je žena čovjek, naziv IŠAH mi se čini vrlo […]

Populizam je sve popularniji, ne samo u Europi već i u cijelom svijetu. Svojim antielitističkim stavom, prezirom intelektualaca, odbacivanjem demokracije kao birokratizirane, neefikasne i korumpirane populizam raste kao kvasac.

Da je čovjek zaokupljen ”gluposti ceremonijalnoga” i (be)smislom vremena ne predstavlja spoznajno-teorijski novitet. I dok Aristotel naučava da je ”vrijeme kretanje”, sv. Augustin mu parira tumačeći da je ono ”sjećanje, gledanje i očekivanje”, a obojici Martin Heidegger odgovara da je ”vrijeme horizont razumijevanja bitka”.

Agrokor – nastavak tužne priče o ”nesavršenom znanju” koje je dovelo do urušavanja temelja hrvatskoga gospodarstva i identiteta nacionalne ekonomije. I u toj priči nije samo kriv tajkun Ivica Todorić nego i država, jer je pogrešnim zakonima otvorila put ka gospodarskom kolapsu.

Ovih nekoliko redaka želim posvetiti priči koja je recentno uzdrmala političko-ekonomsku sferu Cropolisa: gospodarstveno-politički fenomen Agrokor. Agrokor je autentična priča o tome kako je gospod(ar)stvo Hrvatske uništilo hrvatsko gospodarstvo.

Na sve strane ratničke riječi. One nisu moda, lokalni poremećaj, iako smo narod koji voli egzaltirano pretjerivanje. Malo mi njima zapaprimo, pa oni nama, mi uzvraćamo bijesno i osuđujemo ekstremizam u njihovim redovima.

Predrag Finci, ”Estetička terminologija”, Antibarbarus, Zagreb 2014. (Vidi Elektroničko izdanje knjige, Zagreb, 2016).  Estetika je gramatika umjetnosti. Predrag Finci Nedavno je svjetlo dana ugledalo elektroničko izdanje knjige Estetička terminologija Predraga Fincija. Radi se o djelomično korigiranom, nadopunjenom i proširenom izdanju knjige koja je izvorno bila objavljena u mekoukoričenoj verziji iz 2014. godine u Izdanjima Antibarbarus.

Katkada me stvarno susretne pitanje hoćemo li se ikada osloboditi religije ili ćemo samo nastaviti srljati iz jednog oblika u drugi. Naravno da ne znam konačan odgovor, ne spadam u one društvenjake koji misle da postoji neka čarobna metoda – poput Marxove dijalektike – koja nam može točno predvidjeti što će se i kako događati […]

Još za života je bio proglašen ”modernom renesansnom legendom”. Mnoga elitna sveučilišta diljem svijeta dodijelila su mu počasne doktorate. Petnaest je puta bio nominiran za Nobelovu nagradu za mir, koja mu je nekoliko puta tek za dlaku izmakla, što je šteta jer bismo onda i u našem dijelu svijeta znali nešto više o njemu. Višestruko […]