novinarstvo s potpisom
Tragedije u Donjoj Jablanici i Novom Sadu ogledalo su odnosa prema struci. I točka. Naravno uz ostale probleme koji iz tragedija vrište. Nitko ne može biti kažnjen ako nije kriv za počinjeno kazneno djelo. Kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili […]
Stravična tragedija na trajektu Lastovo još je jednom ogolila hrvatsku političku i društvenu zbilju. Nakon brojnih afera i poprilično uspješnog razvoja procesa stvaranja države za podobne, direktno i indirektno odgovorni ljudi su odabrali način kriznog komuniciranja koji je još jednom pokazao kako smo u politici dotakli moralno i ljudsko dno. Ono čemu smo svjedočili bilo […]
Ako ispravno mislimo onda možemo i da razumemo. Ako nešto i razumemo nužno ne znači da to i opravdavamo. Ima li to ikakvog ili nema ama baš nikakvog smisla? Možemo li da se izdignemo iz destruktivnih emocija i da se kao ljudi, misli se na svesnost, odredimo ka milosrđu (empatiji)? Da li je to tako […]
Sećate se bivše gospođe ministarke Nade Murganić, horoskopskog jarca? Ostala je upamćena po izjavi o dinamici šamaranja, pesničarenja i verbalnog utucavanja u porodicama, ali i po tome da joj je Ustavni sud preinačio tumačenje Zakona o udomiteljstvu, jer s namerom nije prepoznala životne partnere u postupku udomljavanja.
U okolnostima velikih tragedija zaredaju i velike riječi. Ovih dana slušamo mnogo o zajedništvu, poštenju, ljubavi… sve su to odreda velike i značajne riječi, ali sa sve tanjim i mršavijim uporištem u životima onih koji ih izgovaraju ili, pak, u životima onih kojima su upućene.
Temeljna spoznajna osnova svih mislećih ljudi zasigurno je izvjesnost neuspjeha. K. Jaspers je upravo u neuspjehu, neutemeljenosti, nedostatnosti i rastrganosti ljudske egzistencije vidio šifru koja transcendenciju čini nazočnom.
Gledam ih već mjesecima i boli me, a da ni sam ne znam gdje me to i odakle boli, izvana ili iznutra, širi li se ta bol ili zgušnjava, miruje li zloćudno ili uznemirujuće pulsira. Gledam ih i boli me, to je sve što znam. Gledam ih i vidim na ekranu isto ono što sam […]
Sjećate se one stare kad se svi, navodno, nadignu u jurnjavi za lopovom galameći uglas – drž’te lopova! Bivao je to vazda najsigurniji znak da se lopov neće i ne želi uhvatiti… Ali ako ništa, znalo se barem da ga se, kobajagi, juri.
Znate li priču o Đuri Glogoškom? Onu potresnu priču o hrvatskom vojniku kojega je geler granate VBR-a pogodio u vratnu kralježnicu 3. siječnja 1992. u 11 sati, samo sedam sati prije nego što je nastupilo primirje zaključeno Sarajevskim sporazumom.
“Posljednji dani čovječanstva” (Die letzten Tage der Menschheit, 1922) monumentalan je dramski kolaž o civilizacijskoj kataklizmi Prvoga svjetskog rata, antiratna drama u kojoj je Karl Kraus kritički bespoštedno dao sveobuhvatnu panoramu života austrijskog društva u doba “kad su operetni likovi igrali tragediju čovječanstva” i prikazao raspad cijele jedne epohe.
Filip David, “Kuća sećanja i zaborava”, Laguna, Beograd, 2014. Šekspirov junak Hamlet je pre pola milenijuma postavio jedno od egzistencijalnih pitanja: “Biti ili ne biti pitanje je sada?” i svako vreme daje novi odgovor, a sada je srpski pisac taj koji može da se podiči uspešnom međunarodnom karijerom, Filip David, postavio, takođe, egzistencijalno pitanje: […]
William P. Young, ”Koliba – Gdje se tragedija ogleda s vječnošću”, Ljevak, Zagreb, 2008. i 2014., 267 str. Je li nužno pročitati sve što se objavljuje kao ”obavezna lektira”? Naravno da nije. Riječ je o preporukama, iskrenim i toplim preporukama i o manje-više pogođenom štosu u naslovu rubrike. Tako će biti i s […]
Stipe Božić, najuspješniji hrvatski alpinist svih vremena i autor više alpinističkih i putopisnih knjiga, osvojio je tri najviša svjetska vrha (Mount Everest, K2 i Kangchenjunga), popeo se na najviše vrhove svih kontinenata te ispenjao sve najteže alpske stijene. Mnogi od tih uspona bili su iznimno teški i opasni, mnogi su, na žalost, uzeli i ljudske […]
Nisu to bili useljenici, već izbjeglice i prognanici. Nisu bježali samo od bijede i siromaštva. Napustili su svoja ognjišta jer su se bojali smrti, uzrokovane glađu ili ratom. Nisu dolazili iz Magreba, razočarani neuspjehom tzv. arapskoga proljeća, ljutiti zbog ogromne cifre nezaposlenosti mladih ili ogorčeni na islamistički rigorozni sustav koji se nameće u regiji. Dolazili […]