autograf.hr

Togodišnji Alyan Kurdi jedno je od tisuća djece koja su stradala na Mediteranu. Njegov otac Abdullah Kurdi jedan je od desetaka tisuća ljudi koji su na tom putu izgubili svoje obitelji. Fotografija utopljenog sirijskog dječaka koji leži na obali turskog Bodruma postala je momentalno viralni simbol izbjegličke patnje. Bez obzira na one koji se zgražaju […]

Sjećate se one stare kad se svi, navodno, nadignu u jurnjavi za lopovom galameći uglas – drž’te lopova! Bivao je to vazda najsigurniji znak da se lopov neće i ne želi uhvatiti… Ali ako ništa, znalo se barem da ga se, kobajagi, juri.

Sjećam se jedne tužne scene. Delegaciju žena Vijeća Europe vodio sam u posjet našim izbjeglicama smještenim u zgradama vojarne u Črnomercu. Tek su stigle tamo iz Vukovara i istočne Slavonije. Bez prtljage i novca, bez pravog smještaja. Istina, imale su krevete i dobile hranu, u sobama se pojavio znak ženske brige za smještaj.

Neko je minulih dana napisao kako je velika američka strategija zvana dugoročni plan za ostvarivanje nacionalnih interesa i uspješno suprotstavljanje najvećim neprijateljima – u rasulu. Priča sa istambulskom prevarom o stvaranju takozvane “ISIL-free zone” na sjeveru Sirije jedan je od kamičaka na kojima se temelji validnost ove procjene.

Četvrt stoljeća nakon prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, bilo bi dobro podsjetiti se nekih od parola s kojima je stranka Franje Tuđmana ušla u predizbornu utrku, da bi iz nje izašla kao pobjednica. Sve je tada, naime, bilo usredotočeno na tezu da “Hrvatska nije svoja”, pa se obećavalo da ćemo “sami odlučiti o svojoj sudbini”, […]

Četvrt stoljeća nakon prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, bilo bi dobro podsjetiti se nekih od parola s kojima je stranka Franje Tuđmana ušla u predizbornu utrku, da bi iz nje izašla kao pobjednica. Sve je tada, naime, bilo usredotočeno na tezu da “Hrvatska nije svoja”, pa se obećavalo da ćemo “sami odlučiti o svojoj sudbini”, […]

Ako mislite da su ti prokleti požari najgore što nam se ovo ljeto može dogoditi ili ako su vas mediji uvjerili da neće biti većih političkih izazova od onih koje stvaraju tzv. Pirangate i debakl koji proživljava slovenska diplomacija (što bi, naravno, trebalo dovesti do napuštanja Hrvatske cijelog toga arbitražnog cirkusa), oprostite što sam ovako […]

O čemu govorimo kad govorimo o Grčkoj? O “narodu patoloških lijenčina”, kako Grke naziva njemački jurišni tabloid Bild, o “urbaniziranim čobanima koje treba naučiti pameti” i “Srbima koji ne govore srpski”, kako ih, još maštovitije, nazivaju anonimni komentatori po najuglednijim hrvatskim informativnim portalima, ili su Grci neradnici koji ne plaćaju porez, a na kraju godine […]

Danas ću govoriti o fenomenu ubrzane revizije istorije 20. veka, koja se dešava od pada Berlinskog zida do danas, a koji je povezan i sa poricanjem zločina koji se dešavaju u recentnoj prošlosti. Istorija kao nauka se našla u paradoksu dvostruke igre. Sa jedne strane, identifikujemo svesno uništavanje velikih moralnih pitanja istorije, što rezultira intelektualnom […]

Časopis The Economist nastanak je Europske monetarne unije još sredinom devedesetih okarakterizirao kao veliki rizik, jer ”ukoliko se pojavi ekonomska kriza i usmjeri zemlje članice jedne protiv drugih, promjene će biti prebrze i dalekosežne za redovno postupanje. Kad EMU padne na testu, čitava bi se struktura mogla raspasti“.

Predsjednica Republike Hrvatske pojavila se, a očito nije ni mogla ni htjela prekinuti s tradicijom uspostavljenom u vrijeme dvojice svojih prethodnika, na obilježavanju obljetnice osnivanja Sisačkog partizanskog odreda. Govorila je, kako protokol i nalaže, posljednja. Dakle čula je, ako je slušala, sve prethodne govornike. Ali, kao da ih nije ni slušala, ni čula.

Otkako su rimski pape počeli devedesetih dolaziti na prostor bivše Jugoslavije – a toga je s ovim najnovijim Franjinim bilo čak sedam puta – ponavljalo se uvijek isto. Očekivanja od tih posjeta i mirotvorne pretenzije papa bili su vrlo veliki, ali se od toga ostvarilo jako malo, jedva išta. Čak bi se moglo reći da […]

Papa Franjo (ili Frane kako ga dosljedno zovu oni, doduše rijetki, koji smatraju da su dobro shvatili zašto je Franciscus u Hrvatskoj odmah preveden u Franjo) bio je u Sarajevu. Posjet što ga je prije nekoliko mjeseci sam najavio na Trgu svetoga Petra u Vatikanu bio je posjet i crkvenog i državnog poglavara. Po svojem […]

Premda je odavno bilo jasno kazano da papa Franjo ne dolazi u Bosnu i Hercegovinu kako bi opravdao očekivanja senzacionalističkih medija i priznao autentičnost tobožnjih Gospinih ukazanja u Međugorju, novinari su se još prošloga tjedna ozbiljno raspitivali hoće li poglavar Rimokatoličke crkve ipak iskoristiti jednodnevni posjet Sarajevu da, onako usput, skokne i do hercegovačkog središta […]

Već dugo je u upotrebi narativ da Drugi svjetski rat u bivšoj Jugoslaviji još nije završen i to dosta točno opisuje jadno stanje na ovim prostorima. Ali tu se barem govori o nekakvom završetku, a najnoviji razvoj događaja upućuje na nešto mnogo gore – da rat ne samo što nije završen, nego se simbolički reprizira, […]

(Opaska uredništva: Forum.tm je donio a mi prenosimo, kao i kolege iz Foruma, u cjelosti, govor bivšeg predsjednika Stjepana Mesića s proslave obljetnice rođenja Josipa Broza Tita održane u Kumrovcu u subotu 23. svibnja 2015.). Dragi prijatelji, poštovani gosti iz Hrvatske i susjednih zemalja, gospođe i gospodo, drugarice i drugovi, Formalni povod našega okupljanja je […]

Viši sud u Beogradu donio je u četvrtak 14. svibnja odluku o rehabilitaciji Draže Mihailovića, četničkog generala iz Drugog svjetskog rata. Tim povodom oglasila se Antifašistička liga Republike Hrvatske. Odluka Višeg suda Srbije, kojom je poništena osuđujuća presuda u procesu protiv Draže Mihailovića, osuđenog za ratni zločin, moralno je i pravno dubiozna iz više razloga. […]

Ne tako davno činilo se da se o antifašizmu može razgovarati na svaki način lakše i, rekao bih, nekako “prirodnije”. Iz vrlo jednostavnog razloga. U svijetu je, uglavnom, postojao konsenzus o čemu se tu radi, odnosno šta je fašizam, šta je nacizam, šta su u tom kontekstu sile svekolike ljudske dekadencije. Oni koji su se […]

Prvi put u svjetskoj se povijesti za Libiju čulo 1912. godine, kada se Italija pridružila Francuskoj, Velikoj Britaniji, Austro Ugarskoj i trima malenim balkanskim državama, u komadanju europskih i mediteranskih posjeda Otomanskog imperija. Prije te godine ovaj je teritorij bio poznat kao Tripolitanijski vilajet (Vilâyet-i Trablus garb) ili Tripolitanijsko kraljevstvo, kojim je, pod vrhovnom upravom […]

Među 28 preživjelih iz najveće nesreće na Mediteranu u kojoj je u nedjelju 19. travnja poginulo više od 800 migranata, migranti su iz Malija, Eritreje, Bangladeša, Sierra Leonea, Gambije, Obale Bjelokosti, Senegala i Somalije. Odakle su oni koji su u četvrtak položeni u zajedničku grobnicu na Malti, ne zna se. Uz muslimanski i kršćanski obred pokopani su posmrtni ostaci 24 osobe […]