autograf.hr

Predrag Finci, ”Sve dok”, Fraktura, Zaprešić, 2021. Čitam ovih dana jednu među posljednjim, do sada objavljenim, knjigama sarajevskog, hrvatskog filozofa Predraga Fincija, ”Sve dok…”, publiciranu ove godine kod zaprešićkog nakladnika Fraktura. Čitam ovu predivno napisanu knjigu, uz, istovremeno, sveprisutan osjećaj grižnje savjesti, jer se premalo i prerijetko družim s knjigama ovog autora, iako sam neke […]

Moj vrijedni profesor hrvatskoga jezika, isusovac Josip Badalić nakon mature mi je za ferijalno štivo dao knjigu Ignaza Kluga ”Die Tiefen der Seele –  Moralpsychologische Studien”. Rekao mi je: ”Vidjet ćeš koliko griješimo kad ljude olako sudimo”. Njemački teolog, filozof i romanopisac obiljem je živih primjera ljudskih sudbina oslikao stanja duše što sputavaju osobu da […]

Neophodno je strpljenje i naporan rad. Zoran Đinđić, 2000. * * * Imajući u vidu iskustvo Jugoslavije u kojoj su periodi diktature bili duži od perioda demokratije; zatim, populistički karakter legitimiteta u najdužem razdoblju istorije Srbije (Nikola Pašić, Josip Broz Tito, Slobodan Milošević);

Moram priznati da mi je katkad pomalo nelagodno kad me se svrsta u takozvane nove ateiste. Daleko bilo da se stidim njihovog društva, da je prilike, vjerujem da bih se pošteno i ugodno ispričao s ”četvoricom jahača apokalipse“ (još da nije tužne činjenice da je Hitchens prerano završio svoj život).

Neophodno je strpljenje i naporan rad. Zoran Đinđić, 2000. * * * U analizi modela mobilisanja društvenih slojeva u Srbiji za vreme Slobodana Miloševića, Zoran Đinđić je nalazio “frapantnu sličnost sa elementarnim modelom komunizma”. U oba slučaja, radi se, po njemu, o ruralnoj restauraciji (Marks bi, kaže Đinđić, rekao, “ruralnoj kontrarevoluciji”) u kojoj je komunizam […]

Neophodno je strpljenje i naporan rad. Zoran Đinđić, 2000. * * * Za Zorana Đinđića politika je predstavljala, pre svega “svet života” (Husserl). Taj “svet života” imao je u Srbiji devedesetih godina prošloga veka dve strane: na jednoj – rigidni komunistički režim koji se žilavo održavao još jedino tu, a na drugoj – jalova i […]

Začudili su se neki moji poznanici jer sam na Facebooku napisao (a onda neoustaški portali od toga napravili svoj klasični mržnjokaz) da ne mogu i ne želim navijati za momke u crnom, premda sam čestitao hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji jer je zasluženo dobila argentinsku, za koju sam do tada navijao. Kao: nedosljedan sam. I, pobogu, zašto […]

Neophodno je strpljenje i naporan rad. Zoran Đinđić, 2000. * * * Političke reforme su se, po Đinđiću, od početka, u Srbiji odvijale “u trijumfu teritorijalnog načela”, jedinstva teritorije u predmodernom smislu, čiji će narod biti homogenizovan jedinstvenom državnom vlašću.

Neophodno je strpljenje i naporan rad. Zoran Đinđić, 2000. * * * Krizu Jugoslavije Zoran Đinđić je smatrao latentnom od 1945. godine, zaoštrenom od šezdesetih godina, a dramatično otvorenom od polovine osamdesetih godina prošloga veka, upravo kada se on iz Nemačke vratio u zemlju.

Biti vjernik znači misliti/osjećati/vjerovati da Bog 100% postoji, uz možda minimalnu i sasvim formalnu mogućnost da ste pogriješili. S druge strane, biti ateist znači da se postojanju Boga pridaje 0% vjerojatnosti (ili najviše 0,000001%).

Severin na Kupi, mjestašce u Gorskom kotaru, jedan je od manje bitnih, ali postojanih toposa moga djetinjstva i mladosti. Tu je autobus za Rijeku stajao i pravio dužu stanku dok se još vozilo ”starom cestom”. Planinsko mjesto, slično svim takvim mjestima, oneobičavalo je jedno: građevina sa suprotne strane autobusne postaje. Bijela baptistička crkva, tko zna […]

Neophodno je strpljenje i naporan rad. Zoran Đinđić, 2000. * * * Zoran Đinđić je za tri godine (1971–1974) završio studije na grupi za filozofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Iako su njegov talenat i filozofska radoznalost bili rano uočeni, a uz to je bilo poznato da je, osuđen uslovno na godinu dana, teško dolazio […]

Neophodno je strpljenje i naporan rad. Zoran Đinđić, 2000. Zoran Đinđić je bio filozof i političar. Da li su to dve ličnosti? Ako jesu, šta ih razdvaja? A ako, pak, nisu, šta ih povezuje?

Nedavno me je prijatelj iz mladosti, riječki slikar i profesor Mauro Stipanov, u jednom neobaveznom telefonskome razgovoru o društvenim mrežama i sadržaju što ga nude, upozorio između ostaloga na dvjestotu obljetnicu nastanka reprezentativnoga djela Arthura Schopenhauera “Svijet kao volja i predodžba” (“Die Welt als Wille und Vorstellung”), inspiriran, pretpostavljam, jer razgovor nismo dovršili, besmislom svjetskih […]

Predrag Finci, ”Čitatelj Hegelove estetike”, Naklada Breza, Zagreb 2014.   Predrag Finci, sarajevski filozof s londonskom adresom, objavio je ove godine svoju petnaestu knjigu. Knjiga pod naslovom Čitatelj Hegelove estetike jedanaesto je autorovo djelo objavljeno u ovom tisućljeću i ujedno sedma knjiga objavljena u Zagrebu (dvije knjige objavila je izdavačka kuća Demetra a četiri su […]

Kolumna je prvotno bila objavljena na autografu.hr 10. veljače 2014.   U svojoj znamenitoj studiji “Izdaja intelektualaca”, objavljenoj 1927. godine u Parizu, Žilijen Benda piše o doprinosu intelektualaca različitim oblicima strasti, političkim i nacionalnim pre svega, koje su naš vek obeležile kao “vek intelektualnog organizovanja političkih mržnji”. Dok se u proteklih gotovo dve hiljade godina […]

Vrijeme je da vlastite slabosti prestanemo pravdati komunizmom. Osim toga, moramo pošteno priznati da osim laži u komunizmu ima i puno istine. Tako je tvrdio neprežaljeni Mirko Đorđević prigodom našeg posljednjeg druženja u Subotici prije desetak mjeseci, te time pokrenuo jednu podužu i vrlo zanimljivu diskusiju na simpoziju na kojem smo zajedno nastupali.   Na […]

John Langshaw Austin (1911–1960), engleski filozof jezika, profesor filozofije na Oxfordu, jedan od najistaknutijih predstavnika analitičke filozofije, razvio teoriju govornih činova, snažno utjecao na filozofiju običnoga jezika i na mnoge društvene i humanističke znanosti.   “Kako djelovati riječima” (How to Do Things with Words, 1962) uknjižen je ciklus dvanaest predavanja koja je J. L. Austin […]

Jean-Luc Nancy suvremeni je francuski filozof i jedan od najutjecajnijih filozofa današnjice. Svjetsku je reputaciju stekao studijom ‘‘Razdjelovljena zajednica“ (La communauté désoeuvrée).   “Muze” su jedna od onih uzbudljivijih i provokativnih knjiga o nastanku, razvoju i “suštini” umjetnosti. Otvarajući je esejom ”Zašto postoji više umjetnosti, a ne samo jedna?”, Nancy se hvata u koštac s […]

Bosanski filozof i književnik u egzilu Predrag Finci je svojom prethodnom knjigom ‘‘Osobno kao tekst“ kroz analize o ispovijesti, tekstu, identitetu i pisanju otvorio niz pitanja o odnosu sopstva i drugog. U tom djelu autor nas je uveo u problematiku jezika i pisanja kroz lakanovsko-heideggerijansku perspektivu shvaćanja jezika kao bitka/nesvjesnog. Jezik, tekst, govor, riječ su […]

‘‘Jučer je, u Washingtonu, nekoliko mudrih ekonomista, financijskih stručnjaka i kapitalista sjelo za stol s Dalaj Lamom te su ga na kraju, pomalo bogobojažljivo, zapitali što to čovjeka čini sretnim. To očigledno nije novac, rekoše, valjda iz vlastitog iskustva.“ Tako, u Delu od 22. veljače svoju kolumnu, u dragoj mi rubrici Dobro jutro, započinje jedna […]