autograf.hr

Prošla je vlada najradikalnijim grupama dala novi legitimitet, zagovaratelje političkog nasilja i direktne nasilnike tretirala je kao podobne i prodržavne elemente, a nevladine aktiviste, nezavisne novinare i kulturnjake kao nepodobne i sumnjive.

Ako želimo održivi mir, a ne tek isprazne geste, moramo uporno raditi da pridobijemo ljude da kažu: ”Nije mi baš drago, ali idemo pokušati kompromisom”. Političari misle da mogu sami razriješiti konflikte koji prijete miru. Ali to može vrlo malo njih. Koliko je samo pokušaja bilo između Hrvatske i Srbije:

Do rane mladosti novinar i teolog Drago Pilsel bio je ubeđeni simpatizer ustaša. U dom njegovih dedova u Argentini često je navraćao i Ante Pavelić, čiji je telohranitelj (jedan od nekoliko njih) u mladosti bio Pilselov otac. U šesnaestoj godini počele su mu se događati značajne promene.

Srbija nema moralno pravo da prigovara Hrvatskoj zbog Alojzija Stepinca jer je ona rehabilitovala četničkog komandanta Dragoljuba Dražu Mihailovića i pokrenula proces vraćanja časti Milanu Nediću, kaže u intervjuu za Kurir Ivo Josipović, bivši predsednik Hrvatske.

Velika se političko-povijesna prašina diže oko Alojzija Stepinca. Katolička crkva u RH i u BiH želi da on bude proglašen svecem.

Sociolog religije i diplomat, član Programskog vijeća HRT-a u razgovoru za Novosti: Mješovita komisija Katoličke i Srpske pravoslavne crkve dat će svoje mišljenje i prijedloge, a odlučit će vrhovi crkvenih institucija. Stepinizacija Katoličke crkve i dijela svjetovnih institucija u Hrvatskoj će se nastaviti, a kod vjernika SPC-a i nadalje će se naglašavati neosporna veza kardinala […]

Od devedesetih godina, kad je s ovih i drugih prostora izvještavao kao ratni reporter ”The New York Timesa”, dobitnik Pulitzerove nagrade Chris Hedges do danas se prometnuo u jednog od najpoznatijih novinara, pisaca i političkih aktivista na američkoj ljevici. Autor je niza zapaženih knjiga koje se bave mračnim posljedicama američkog kapitalizma i redovni sudionik masovnih […]

Povod za razgovor s Igorom Štiksom njegova je nova knjiga ”Državljanin, građanin, stranac, neprijatelj: jedna povijest Jugoslavije i postjugoslavenskih držav”’, plod autorova dugogodišnjeg bavljenja temama državljanstva i građanstva (nakon što ju je lani objavio londonski Bloomsbury, ove je godine izašla u izdanju zaprešićke Frakture).

Andrej Plenković, HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu, dugogodišnji diplomat, nakon što su ga često spominjali kao mogućeg kandidata za šefa HDZ-a pa ga kasnije kritizirali što se nije kandidirao, u ponedjeljak je i javno objavio da želi preuzeti vođenje HDZ-a. Time je objavio svoju kandidaturu noć prije nego što je Tomislav Karamarko podnio ostavku. Sada […]

Politolog i analitičar govori o tome kako se s polarizacijom događa i pluralizacija politike: Cijeli program HDZ-a, izuzmemo li klijentelističku dimenziju, svodi se na proizvodnju identiteta. Na zamjenu stvarnih sjećanja ”službenima”, ”kulturnu revoluciju”, radionicu za pisanje ”ispravne” interpretacije povijesti, agenciju za smišljanje zakona i politika koji bi spriječili ”nepoćudne” interpretacije što ”ruše temelje hrvatske države”.

Branko Ančić je profesor sociologije i bavi se sociologijom religije Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Sa Sinišom Zrinščakom autor je rada “Religija u javnoj sferi – analiza društvenih očekivanja” koji je prije par godina otkrio da više od 80 posto vjernika smatra da se Crkva ne bi smjela petljati u rad Vlade. U suradnji […]

Saborski zastupnik Hrvatskih laburista Jaroslav Pecnik među prvima se izjasnio za opoziv Karamarka: Mostov zahtjev za smjenom Karamarka rezultirao je homogenizacijom i daljnjom radikalizacijom HDZ-a, pa je najbolje da izlaz potražimo na izvanrednim izborima.

Neprihvaćanje vašeg izvješća o radu za prošlu godinu, koje ste prezentirali u Saboru, oporbeni su političari više puta komentirali kao nečuvenu situaciju kakva se još nikada nije dogodila. No treba li joj se, s obzirom na politiku aktualne vlasti, čuditi – govori se da je to ionako put prema vašoj smjeni?

(Ovaj intervju kolege Damira Pilića s pokojnim generalom Ivom Jelićem objavljujemo u spomen na utemeljitela najbolje brigade HV-a, u povodu 25 godišnjice osnutka IV. brigade i zbog potrebe da se, još jednom, kaže istina o ratu). Generale, kako danas gledate na vrijeme kad ste zapovijedali Četvrtom brigadom?

Nakon što je nedjeljna misa iz splitskog dominikanskog samostana, koju je vodio prior Luka Prcela i tijekom svoje propovjedi zamjerio onima koji osuđuju Nezavisnu državu Hrvatsku, izazvala nezadovoljstvo i zgražanje agnostika, ali i dijela vjernika, tri žene: mirovna aktivistkinja i teologinja Ana Raffai, redovnica Vesna Zovkić i profesorica biblijske hermeneutike Jadranka Brnčić, poslale su javnosti […]

Vladina odluka o ukidanju ureda bivšeg predsjednika počevši od 1. svibnja malo je zapela u Saboru. Danas je 2. svibnja, još ste tu? Mislim da će to u Saboru proći, jer je to dio plana. Naravno da to nije nikakva ušteda, jer za jednu državu nekoliko stotina tisuća kuna ne znači ništa, pogotovo ako se […]

Točno prije 65 godina, uoči Prvog maja, 28. aprila 1951. godine, u kinu “Balkan”, zajedno s premijerom igranog filma “Bakonja fra Brne” Fedora Hanžekovića, prikazan je javnosti “Veliki miting”, naš prvi umjetnički crtani film, kojim je počela kontinuirana profesionalna proizvodnja u Hrvatskoj/Jugoslaviji. Razgovaramo s našim kolumnistom i karikaturistom, Borivojem Dovnikovićem Bordom

Jakov Sedlar mogao bi dobiti do tri godine zatvora zbog tvrdnji i nevjerodostojnih, odnosno falsificiranih dokumenata iznijetih u filmu ”Jasenovac – istina”. Potvrdio nam je to odvjetnik Veljko Miljević, stručnjak za kazneno pravo, nakon što smo pokušali razriješiti enigmu oko eventualne kažnjivosti navoda u Sedlarovu filmu, o čemu se u medijima dosad uglavnom samo spekuliralo.

Iako kaže kako još ne može govoriti o svojoj operi inspiriranoj osobnošću Johna Lennona, skladatelj Ivo Josipović se priključio tribini na temu ”The Beatles: korak unatrag, korak unaprijed” održanoj u Rijeci, evocirajući vrijeme u kojem su liverpulski čupavci bili svjetska atrakcija.

Ugledna mirovna aktivistkinja iz Osijeka, direktorica i jedna od osnivačica osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, liječnica u mirovini, dr. Katarina Kruhonja, dobitnica je ”alternativnog Nobela” za mir (1998. godine dodijeljena joj je, zajedno s Vesnom Teršelić iz Antiratne kampanje Hrvatske, Right Livelihood nagrada).