autograf.hr

Zašto kod nas nema građanske hrabrosti? U vrijeme II. svjetskog rata, isto se pitao njemački evangelički teolog Dietrich Bonhoeffer, uviđajući da zlo na čovjeka uvijek vreba ispod krinke poštenja. Odgovor do kojega je došao vrijedi i za nas. Ljude se i kod nas stoljećima poučavalo nužnosti i snazi poslušnosti. Zajednički zadatak, osmišljen u kolektivističkim centrima […]

Dana 3. ožujka 2024. umro je Jürgen Moltmann (Hamburg, 8. 5. 1926.), njemački reformirani teolog, koji je veliki dio svoje karijere proveo kao profesor sustavne teologije na Sveučilištu u Tübingenu. Mnoge novinske agencije diljem svijeta prenose ovu vijest jer je Moltmann tijekom svojega života ostavio ogroman trag u teologijama svakoga kutka zemaljske kugle.

(Opaska uredništva: Objavljujemo razgovor s pokojnim luteranskim teologom, Jürgenom Moltmannom, koji je preminuo u ponedjeljak 3. Lipnja, a koji je Drago Pilsel vodio u rujnu 2008. u povodu Moltmannova dolaska u Zagreb i u povodu objavljivanja njegove fundamentalne knjige ”Teologija nade” u izdanju riječkog Ex Librisa).  Jürgen Moltmann je jedan od najznačajnijih i najplodnijih teologa […]

Zaista sam iznenađen količinom reakcija na moju prošlotjednu kolumnu (Jasenovac, NDH i pitanje hrvatske krivnje), ali neću komentirati grube psovke, poziv na linč i lomaču, čuđenje što se još nisam živ zapalio (jer nema više Titova trga u Zagrebu), izmišljotina neoustaša i njima bliskih portala. To, naime, da ću se živ zapaliti ako se Titu […]

Novi nas zavjet obvezuje na priklanjanje žrtvama jer su otpisani i beznačajni ljudi za Boga najvažniji. Štoviše, utjelovivši se, Bog je na sebe preuzeo ulogu žrtve. Solidarizirajući se s njihovom bijedom, Isus je napuštenima donio Božju nazočnost. Isusovo uskrsnuće objava je nenasilne pobjede nevine žrtve nad zlim progoniteljima.

Zašto se radujem Uskrsu? Sigurno ne zbog uskrsnih zečića, pilića, jaja i sveg ostalog folklora (usput: uglavnom poganskog podrijetla) koji više prikrivaju i banaliziraju uskrsnu poruku nego što ju objašnjavaju i uprisutnjuju.

Glupost je opasniji neprijatelj dobra nego zlo. Protiv zla možemo prosvjedovati, možemo ga raskrinkati, možemo ga, ako treba, silom spriječiti; zlo uvijek u sebi nosi klicu vlastitog raspadanja, jer ostavlja u čovjeku barem nevoljkost. Protiv gluposti smo bespomoćni. Ni prosvjedima ni silom ne da se tu ništa učiniti; razlozi tu ne vrijede; činjenicama koje protuslove […]

Sram je duboko otuđujuća emocija. Prema mišljenju Dietricha Bonhoeffera, sram je ”čovjekovo sjećanje na njegovu razdvojenost od izvora koje ne treba zatomljivati. On predstavlja bol zbog te razdvojenosti i nemoćnu čežnju da se ona poništi. Čovjek se srami jer je izgubio nešto što spada na njegovu izvornu narav, na njegovu cjelovitost.”

U vremenu u kojemu svačija istina stječe pravo jednake važnosti, teror istine ne proizlazi iz njezine oskudice, već upravo iz njezina suviška. Suvišak istine, međutim, jednako je poguban za međuljudske odnose kao i njezino pomanjkanje. Osim što se prostor istine danas suzio na područje našeg dnevnog boravka, težnja da se istina pod svaku cijenu izrekne […]

Un die Velt hot geshvign (”Svijet je šutio” Elie Wiesel)[i] Gorka konstatacija Elie Wiesel ”A svijet je šutio” pokušava dokučiti kako je moglo doći do urušavanja svih dotadašnjih kulturom stečenih načina ponašanja. Svijet je šutke pratio provedbu ”konačnog rješenja židovskog pitanja”.

(Opaska uredništva: Kako zbog Međunarodnog praznika rada autorove redovne kolumne nije bilo u subotu u Večernjem listu, kao ni novine na kioscima, kolega Pofuk je zamolio da se ponovi ranije objavljen tekst o etici i mučeništvi kršćanina Dietricha Bonhoeffera). Dietrich Bonhoeffer je dobro upoznao zlo kojem se odupirao i koje ga je na kraju ubilo. […]

Peter Kuzmič u svojoj najnovijoj kolumni na Autografu podsjeća na veliki jubilej protestantske reformacije.

U okolnostima velikih tragedija zaredaju i velike riječi. Ovih dana slušamo mnogo o zajedništvu, poštenju, ljubavi… sve su to odreda velike i značajne riječi, ali sa sve tanjim i mršavijim uporištem u životima onih koji ih izgovaraju ili, pak, u životima onih kojima su upućene.

Koliko je zvijezda na nebu, toliko će riječi biti izgovoreno i u povodu ovog Božića, te nenadmašne tajne Božjeg postanka čovjekom. Na stotine tisuća riječi s propovjedaonica, na desetine tisuća uz blagdanske stolove, na tisuće pred televizijskim kamerama.

Uoči ovogodišnjeg, sasvim neobičnog Uskrsa, kad je rijetko komu bilo do svetkovina i slavljenja, praški svećenik i sociolog religije na Karlovu sveučilištu u Pragu, Tomáš Halík, već nadaleko poznat kao ”disidentski” mislilac, što smo mogli pročitati na Autografu, razmišljao je o značenju i skrivenom smislu ovoga vremena.

Nedavno se (24. kolovoza) navršilo sedamdeset šest godina od smrti filozofkinje i mističarke Simone Weil (1909-1943). Nije okrugla obljetnica, ali svaka je prigoda dobra da se prisjetimo njezine misli.

Ljupka svetkovina: prije 30 godina svetkovinu Duhova i tjedan koji je slijedio Duhovsku nedjelju (14. – 21. svibnja 1989. godine) obilježili su predstavnici svih kršćanskih zajednica Europe koji su se okupili na Prvi ekumenski susret u Bazelu. O takvom susretu sanjao je Dietrich Bonhoeffer kad je godine 1934. razmišljao o zajedničkoj europskoj mirovnoj inicijativi uoči […]

Dietrich Bonhoeffer je dobro upoznao zlo kojem se odupirao i koje ga je na kraju ubilo. Bio je njemački evangelički pastor, teolog i antinacist, jedan od utemeljitelja “Ispovjedajuće crkve” (Bekennende Kirche) disidentske frakcije među njemačkim luteranima koja se suprotstavila suradnji s nacističkom državom i Hitlerom uz kojeg su zdušno pristali “Njemački kršćani” (Deutsche Christen) pod […]

Svakodnevno se ujutro budimo u takozvanu stvarnost gdje nas dočekuju vijesti što potvrđuju dubinu krize u kojoj se nalaze i Crkva i svijet: nova otkrića seksualnoga zlostavljanja i prešućivanja, financijske malverzacije, laži političara, sve veći broj izbjeglica i prognanika u kampovima uz granice, sve više nasilja u gradovima uperena protiv onih drukčijih: drukčije boje kože, […]

Predstavljajući moj novi roman na tportalu, moj urednik Drago Glamuzina (VBZ) preporučuje (auto)biografsku knjigu ”Povratak Adolfa Pilsela” u čijem je središtu moj otac Adolf, nekadašnji pripadnik Hitlerjugenda i Pavelićev tjelohranitelj u Argentini, ”kojeg sin u dubokoj starosti prvi put dovodi u Hrvatsku da se pokloni ustaškim žrtvama u Jasenovcu”. Jesam li ja podsvjesno zapravo cijelo […]

”Mi franjevci kroz stoljeća na ovim prostorima dijelimo dobro i loše sa svojim narodom. To zajedništvo koje mi svakodnevno živimo i vjeru u bolju budućnost danas prepoznajemo u programu HDZ-a i svih stranki okupljenih u zajedništvu Hrvatskog narodnog sabora, na čelu s dr. Draganom Čovićem.“

U vrlo poticajnom razgovoru našeg kolege Branimira Pofuka s četiri katolkinje, javne djelatnice, objavljenom u subotu u prilogu Obzor Večernjeg lista, od svih konstatacija koje su te laikinje izrekle izdvojio bih poprilično tužne riječni teologinje Lane Bobić koja kaže: ”Osjećamo se kao izbjeglice u vlastitoj Crkvi”.

Cjelokupno kršćanstvo, zapadno (rimokatolici i protestanti) i istočno (pravoslavni), slavi jedan te isti Uskrs – iako nažalost po različitim kalendarima (na zapadu gregorijanskom, a na istoku julijanskom) – već treće tisućljeće od Kristova spasonosnog ulaska u našu ljudsku povijest.

Demokracija je temeljno pluralistički politički sustav, sustav kakav autorizira i promovira slobodno izražavanje i cirkulaciju ideja, pluralnost stranaka i mnoštvenost prijedloga i odabira.

500.obljetnica luteranske reformacije preznačajan je datum europske povijesti da bi se u hrvatskoj javnosti onako ovlaš prešlo preko nje: nekoliko površnih napomena o tome kako je Luther 31.10.1517. pribio svojih 95 teza – o činu koji historiografski nije ni potvrđen. Luther se samo MOŽDA služio metodom svojih profesorskih kolega koji su najave svojih disputa objesili […]

Bio sam pozvan na otvaranje Dokumentacijskog centra SENSE, Centra za tranzicijsku pravdu u petak 13. listopada u Puli, u nazočnosti glavnog Haaškog tužitelja Sergea Brammertza te predstavnika tužilaštva Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, o čemu će iscrpnije biti riječ u narednim danima i tjednima na Autografu, a sutradan, ove subote, govorio sam na konferenciji […]

Što može motivirati biskupa da blagoslovi spomenik podignut osobi koja je (1971. godine), u pokušaju da iznudi oslobađanje hrvatskih političkih zatvorenika iz švedskih zatvora, pribjegao metodi koja je mogla završiti – i završila je – smrću?

Zoran Grozdanov, ”Odbojna riječ – Smrt Boga kod Ranoga Hegela i ranoga Moltmanna”, Fabrika knjiga, Beograd, 2016. Mala su-razmišljanja uz knjigu Zorana Grozdanova o teologiji Jürgena Moltmanna

Da bi raskinule s načelnim i apstraktnim govorom, kršćanske crkve na našim područjima, a poglavito poglavari koji ih vode, moraju se odvažiti na konkretnu promjenu mjesta na kojem stoje i s kojeg procjenjuju svijet i na osnovi te procjene propovijedaju evanđelje.

 Postavljam radno pitanje: Što preostaje Božjoj djeci bez platforme moći? Odnosno, pokušat ću pojasniti zašto je religijski etnonacionalizam najveća prepreka mirotvorstvu i međuetničkoj suradnji, odnosno ekumenskom i međureligijskom dijalogu na Balkanu. Ako to ne budem uspio sada, bit ću dovoljno kratak da o tome progovorimo u diskusiji. Želio bih da ona bude dobra i široka.

Istaknuti katolici su već dobivali Nobelovu nagradu za mir (redovnica Majka Tereza, na primjer, 1979. ili argentinski laik i borac za ljudska prava Adolfo Pérez Esquivel, 1980.), a dobivali su ga i drugi kršćani (anglikanski nadbiskup Desmond Tutu, 1984.) i vjerski lideri (Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama, 1989.), ali ni jedan papa tu nagradu nije […]

Alen Kristić zvanje magistra teologije stekao je po završetku filozofsko teološkog studija na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Jedan je od pokretača i urednika Međunarodnog teološkog časopisa ”Concilium” za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Do sada je u Sarajevu objavio četiri knjige, od kojih je posljednja objavljena i u Zagrebu: ”Religija i moć”, ”Graditeljice mira – […]

Westminsterska opatija u Londonu jedna je od najvažnijih crkvenih građevina kršćanskog Zapada, ne samo zbog svoje veličine i gotičke kamene ljepote, nego i kao svjetionik kulture. Grobovi i spomenici podignuti čitavoj plejadi velikih engleskih umjetnika učinili od Westminsterske opatije pravi panteon velikana duha. Odajući im počast, poglavari Anglikanske crkve vodili su se u prvom redu […]

U četvrtak, 14. svibnja o. g., Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara i Friedrich Ebert Stiftung (FES) organizirali su znanstvenu konferenciju ”Identitet i karakter Bosne i Hercegovine kao europske države – pluralna demokratska zajednica naroda i građana – faktičko stanje, normativni okvir i komparativna perspektiva”.

Veliki evangelički teolog Dietrich Bonhoeffer danas je po cijelom svijetu slavljen kao ”genijalni mučenik”. U nacističkom paklu posebno je duboko proživljavao i promišljao pitanja vjere i nevjere te su iz tih iskustava nastala njegova izuzetno utjecajna pisma koja su na hrvatskom jeziku objavljena u knjizi ”Otpor i predanje”.

Dobro da ovu kolumnu nisam napisao prije jučerašnjeg gostovanja u emisiji ‘‘Nedjeljom u 2“ Aleksandra Stankovića jer bi ocjena koju sam dobio možda bila slična onoj koju od građana dobiva premijer Milanović, a koja nije dobra. Međutim, kako sam rekao kolegi Stankoviću, zadatak novinara je da govori istinu u zgodno i u nezgodno vrijeme, pa […]