autograf.hr

Niz stambenih zgrada na kraju grada. Ispred je travnato dječje igralište, parkiralište s automobilima raznih marki i godišta, od sovjetske ere do danas. Odmah iznad parkirališta gradska je obilaznica s po tri kolovozne trake u oba pravca. Ispod nje vrlo niski pješački pothodnik, na čijim betonskim stranama nema grafita. S one su strane, uokvirena kao […]

Ova pisma svedoče o dve Rose Luxemburg: jedna je žena koja je u političkoj borbi stroga i veoma zahtevna, a na drugoj je osoba prefinjene osećajnosti. Budući da je među američkim progresivcima Rosa Luxemburg već dugo sentimentalizovana, uglavnom iz neznanja, kao ”lepa duša”, prvo od ovih pisama može izazvati zaprepašćenje, što je nesumnjivo korisno. I […]

Prije četiri-pet godina njujorški grafički dizajner, nekadašnji Zagrepčanin i jedan od najtalentiranijih crtača u povijesti jugoslavenskog stripa Mirko Ilić pri svojim je navraćanjima u Hrvatsku započeo interesantnu kampanju upoznavanja lokalne javnosti s bujanjem neonacističkih, fašističkih, rasističkih i suprematističkih simbola među navijačima na ovdašnjim nogometnim stadionima.

(Opaska uredništva: Užasno nam nedostaje Franjo Tuđman. Strašno volimo njemu posvećene kipove. Zato još jednom donosimo antologijski osvrt Borisa Rašete o muci ovog neustrašivog junaka, hrvatskog George Washingtona, kako je sam sebi tepao). U priči Tesari, Varlam Šalamov opisuje “termometar” iskusnih robijaša s obala Kolime. Ta rijeka u Čukotskoj oblasti redovito biva zamrznuta kroz tri […]

(Opaska uredništva: Ovaj bi esej Umberta Eca trebalo ponavljati barem jednom godišnje dok ga svi naši čitatelji ne zapamte. Zato ga i ponavljamo). Godine 1942, kada sam imao deset godina, osvojio sam prvu regionalnu nagradu na Ludi Juvenilesu, dobrovoljnom i obavezujućem takmičenju za mlade italijanske fašiste, što će reći – za svakog mladog Italijana. Retorički […]

(Opaska uredništva: Činilo nam se potrebnim, sada kada je dosta oduševljenih glasova u povodu govora kardinala Josipa Bozanića ispred zagrebačke katedrale, a u povodu Dana sjećanja na Holokaust, podsjetiti na jedan možda već zaboravljen ali prevažan glas – onaj pokojnog Slavka Godsteina, i na otvoreno pismo koje je 29. rujna 2009. Goldstein poslao zagrebačkom nadbiskupu […]

Mali narodi imaju sve malo, osim mržnje – oporo je ustvrdio Željko Senečić krajem 2014. u jednom od svojih osebujnih novinskih tekstova. I u prošloj godini, koja je počela smrću toga stvaratelja renesansnih nagnuća (djelovao je kao scenograf, redatelj, slikar…), međuetnička mržnja je kod nas i naših susjeda intenzivno pokazivala svoje ružno, ali nekima blisko […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo tekst koji nam se čini uputnim dovesti u sjećanje, sada, kada se opet oštre noževi. Ne bi li bilo uputno da se ovodobna kaptolska ”uzoritost” barem zakašlja? Elem, prije par godina smo primili slijedeće pismo: ”…Prije koji mjesec, premećući požutjele, prašnjave papire u podrumu naišao sam na pjesmu koju prilažem. Pisana je […]

Moram vas pitati: Božić, znate li što je to? Čist pogled. Eto. A ja ga nisam imao. Mnogo puta. Znali su me zbog toga kadikad ošamariti (ukoriti) moji učitelji i uzori. ”Nevjerojatno do koje mjere se lakomost, sebičnost, zavist, drskost, grubost, prostota, škrtost, pohlepa, i uglavnom čitav skup takvih osobina koje su dio ljudskog bića, […]

(Opaska uredništva: Donosimo CJELOVITO poglavlje ”Tragedija djece s Kozare i iz ‘dignutih srpskih sela”’ iz mnonografije Ive Goldsteina ”Jasenovac”, Fraktura, Zaprešić, 2018, s dozvolom autora, jer se JEDINO tako može razumjeti i epizoda u Sisku. Ovaj tekst, kako naglašava prof. Goldstein, ”nije odgovor biskupu Vladi Košiću i drugima, nego skrupulozno objašnjenje tragedije kozaračke djece” s […]

Sablazan nacionalizma i robovanje nacionalizmu je dublji oblik robovanja od robovanja etatizmu. Od svih “nadličnih” vrednosti čovek najlakše pristaje da sebe potčini vrednosti nacionalnoga, sebe najlakše oseća delom nacionalne celine. To je veoma duboko ukorenjeno u čovekovom emocionalnom životu, dublje od odnosa prema državi.

Aldo Zanelli, ”Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift Jezik von 1991 bis 1997”, Verlag Dr. Kovač, Studien zur Slavistik, Band 41, Hamburg, 2018, str. 142. Početkom 2018. objavljeno je u hrvatskim medijima nekoliko članaka koji upozoravaju na govor mržnje u hrvatskom znanstvenom časopisu Jezik. Istovremeno je u Njemačkoj objavljena čitava knjiga koja kritički […]

Kada mi je stigla vest da sam dobio Nobelovu nagradu za književnost, zapitao sam se o vezi između mojih pesama i književnosti. Hteo sam da razmislim o tome i otkrijem tu vezu. Pokušaću da vam prenesem svoja razmišljanja o tome. Ona verovatno neće biti sasvim jasna, ali nadam se da će ipak biti vredna vaše […]

Tridesetak kilometara prije demilitarizirane zone (DMZ), koja razdvaja Sjevernu od Južne Koreje, poplave i klizišta prošli su tjedan temeljito promijenili krajolik i odnijeli mnoga sela. Vremenska nepogoda nije išla naruku ni ključnoj “strateškoj infrastrukturi” – širokoj autocesti koja vodi od Pjongjanga do 38. paralele. Cesta puna rupa, koja se svako toliko gotovo neprimjetno pretvori u […]

(Opaska uredništva: U povodu smrti profesora Ivana Goluba – 88 -, koji je nakon kratke i teške bolesti preminuo u četvrtak 25. listopada u Zagrebu, donosimo raniji članak o njegovom izuzetnom odnosu s Miroslavom Krležom. Članak pokazuje širinu i konzistentnost dragog našeg pokojnog profesora Goluba). S vremena na vrijeme se ovom novinaru događa da, ni […]

Izdajnik, zločinac, fašista ili junak i spasilac Srba. Svi ovi protivurečni atributi pripisivani su jednom čoveku, Milanu Nediću, predsedniku kvislinške Vlade Srbije za vreme Drugog svetskog rata koju je formirala nemačka okupaciona vlast.

Država ili elite koje nekom državom upravljaju imaju mehanizme odrediti što će biti vrijednosti i poželjno ponašanje u nekom društvu. Elite mogu nametnuti teme o kojima će se raspravljati, mogu forsirati ili zaustavljati reforme, mogu nametnuti ono što će se smatrati državnim interesom.

“Volim Izrael, ali ne samo jevrejski”, napisao je Aleksandar Genis u jednoj gotovo usputnoj rečenici knjige “Povratna adresa”, podnaslovljene kao “Autoportret”. Ruski emigrant u Americi, po ocu cijeli jedan Jevrejin, po materi Rus, zavičajem i domovinom Ukrajinac i Latvijac, građanin Rige i Njujoršanin, izrekao je valjda i najsubverzivniju, da ne kažemo najopasniju stvar koju je […]

Premda joj je kulturni prestiž najčešće bio nizak, i premda je nerijetko bila ružena kao muzički trivijalna, splitska/dalmatinska estrada tijekom više desetljeća bila je i ostala najslušaniji i kulturološki najutjecajniji dio muzičke kulture i u Hrvatskoj i u drugim zemljama bivše Jugoslavije.

Havla Kosu mi je spalio, tako to znam: za centimetar me promašio geler. Moju lobanju, moj mozak, mene. Zato sam prešla tri hiljade kilometara, od Alepa dovde. I još ću hiljadu i po, akobogda, odavde do Lunda. A i Faris je otišao prije toga, u Švedsku. Užasno je bilo. I još je. Hiljade nas, Sirijaca, […]