autograf.hr

Zbivalo se to one zime kada sam prestao pozdravljati hrvatske pisce. Naravno, ne sve, ali za pozdravljanje sam morao imati jak razlog, mnogo jači od prostoga poznanstva. Svakoga za koga, onako nabrzinu i površno, nisam pronalazio takav razlog, naprosto ne bih u prolazu pozdravio.

NADNASLOV:   Dijaloški mačkoslov NASLOV:           Hamletište na Trećem LICA:                 Ja (Janika), Gazdarica (Giga Gračan) JA: Vozdra, čovjeci! Eto mene opet među nama. U zenitu mačjega si vijeka dospio sam već potrošiti dva pisalačka života.

Povijesna religija uvijek je iznova kapitulirala pred svjetovnom vlašću i stupala u kompromise s njom. Nije se neprekidno i nepopustljivo suprotstavljala, kad je svjetovna vlast kršila duh religioznih ideala; naprotiv, i sama je stalno sudjelovala u tom nasilju.

Khizir Khan 1980. godine stigao je u Sjedinjene Američke Države kao useljenik iz Pakistana. Bilo je to vrijeme kada je zemljom vladao zloglasni general Muhamed Zia ul-Hak. On je 1977. u državnom udaru smijenio demokratski izabranog predsjednika Zulfikara Ali Butoa, koji je nastojao liberalizirati i umjereno sekularizirati zemlju te je osloboditi prevelike ovisnosti o bivšim […]

Biva da cijeli jedan dan u minut šutnje stane (Prenosimo s autorova portala).

15.srpnja 2106., Split/Vela Luka/Prižba na Korčuli U Splitu sam se ukrcala na trajekt za Vela Luku. S Korčule sam trebala sutra na Palagružu, ali čini se da će nas nevera spriječiti da isplovimo.

Na jednom njegovom radu, ili to nije bio rad nego nešto drugo, pisalo je: “Ađo voli Stipu”. Stipa je Branka Stipančić, povjesničarka umjetnosti, vedra i sitna osoba, pomalo nalik kanarincu, koja je uza svoj vrlo ozbiljan i temeljit rad na životnom djelu drugih umjetnika, ispratila njega i njegove ispisnike, slavnu Grupu šestorice, bilježeći, arhivirajući i […]

Ovih ljetnih dana, dok se Europsko prvenstvo u nogometu bude privodilo kraju, a svijet bude slavio nove pobjednike, u Istanbulu će se, od 10. do 20. srpnja, održati 40. zasjedanje UNESCO-vog Komiteta za svjetsko kulturno naslijeđe, gdje će, pod predsjedanjem turske veleposlanice Lale Ülker, biti izabrani projekti koji će se ubuduće naći na kulturnoj savjesti […]

Hrvatstvo ne znači onih pet dosadnih, glupih kavana u našem gradu, ni ona tri spomenika: dvojice generala i jednoga fratra (citat iz jedne moje novele), kojima se sada pridružio još jedan brončani biskup, nego hrvatstvo znači onu masu bijednika koji tegle i argatuju mnogo više od osam sati dnevno, pod najtežim životnim uslovima, bez ičije […]

Posljednje krakovske večeri sjedim u gruzijskom restoranu sa znamenitim etnologom iz Poznana. Upravo se vratio iz Hrvatske, gdje je sa ženom prošao istim onim putem kao prije pedeset godina, kad su bili na svadbenom putu. U Zagrebu su unajmili automobil, spustili se do obale, i onda polako, mjesto po mjesto, gradić po gradić, stigli sve […]

Sociološki gledano, europske nogometne reprezentacije mogu se podijeliti u dvije grupe. U prvu spadaju ekipe visokorazvijenih zapadnih država – recimo Švicarske i Austrije – gdje je nogomet oblik socijalnog, ekonomskog i kulturnog samopotvrđivanja za useljenike i njihovu djecu, a pomalo i za strance koji bi da se preko svoga loptačkog talenta dočepaju dragocjenih pasoša i […]

Ceremonijal hrvatskog ulaska u Europsku Uniju bio je obilježen s dva gafa. No, kako već tada nikoga ni za što nije bilo briga, oba su ostala savršeno neprimijećena. Nad prvim sam, istina je, osobno zapjenio – jer to je još bilo vrijeme kada mi se događalo da se nad nečim razgnjevim ili kada sam se […]

(Znanstvena monografija Snježane Kordić šest godina kasnije) Preko četvrt stoljeća sijamske povezanosti jezika i nacionalizma na prostoru Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore nanijelo je veliku štetu ponajprije generacijama mladih ljudi, a zatim i znanosti o jeziku u ovim krajevima. Šteta nanesena kroz nacionalne skupine predmeta ovdašnjih obrazovnih sustava mjerljiva je brojem školskih […]

Poštovani! U svoju antologiju hrvatskog pjesništva uvrstio sam sedam Vaših pjesama. Do ovoga rata niste pristajali na izbore s nacionalnim atributom, osim na one s jugoslavenskom odrednicom. Zbog takvog Vašeg stajališta mnogi Vas još uvijek i zaobilaze i prešućuju u Hrvatskoj. Rođeni ste u Sarajevu, živjeli ste u Beogradu, sada živite u Sarajevu. Pisali ste […]

Zagrebačkim Zrinjevcem marširaju pripadnici udruga U ime obitelji, Vigilare, Život biraj, Neokatekumenski put, Božja pobjeda i Molitvene zajednice Srce Isusovo, uz njih hiljade građana, očeva i majki s djecom, uz građane svećenici i časne sestre, uz svećenike i savjetnik predsjednika Vlade Stjepo Bartulica i premijerova supruga Sanja Orešković, a uz njih i on, ugledni laički […]

Wystan Hugh Auden (1907-1973) Mudri profesor Eugen Pusić često je znao opčiniti sugovornika lucidnom opservacijom vrijednom dugačkog eseja, a on bi je sažeo u jednu rečenicu. Sjećam se tako jednog razgovora o povijesnim epohama, u kojem je Eugen kao usput rekao: “Dobra historiografija može nam približiti neku povijesnu epohu, ali teško da će definirati njenu […]

Danas (7.5.2016., op Autografa) je otvorena obnovljena džamija Ferhad-paše Sokolovića u Banjoj Luci. Prvi kamen za njezinu obnovu simbiolično je položen 2001. godine, a od povreda zadobijenih toga dana u masovnom divljanju protivnika obnove, onakvih kakvi su u rušenju Ferhadije i ostalih petnaest banjalučkih džamija vidjeli blistavu pobjedu srpstva i bogougodno podvižništvo,

Godina 1977, peti dva razred, Osnovne škole Silvije Strahimir Kranjčević. Sat likovnog držat će studentica akademije. To joj je ispit. U zadnjim klupama sjedi profesorska komisija, a s njom i nastavnik likovnog, inače razrednik petoga dva, Hrvoje Filipović.

Prvi maj padao je u četvrtak. Već se u srijedu kraće radilo: radni je narod krenuo na proljetne odmore, jedni na selo da obiđu roditelje i provjere kako su voćke zametnule plod, drugi na more, da rastvore persijane i prozrače vikendice pred ljeto. Ćeif im je kvarilo to što se u srijedu naoblačilo, a za […]

Granica pisanja U enciklopedijama piše: Primno Levi (1919-1987.), veliki talijanski pisac. Baš tako piše. A Levi je u potpunosti postao pisac pod teretom životnog iskustva. Izrastao u pisca u krajnjoj situaciji. Da u nju nije dospio, nikada ne bi postao takav pisac. Doduše, od ranih dana je pomalo pisao, mnogo čitao,[i] izuzetno pismen bio, njegovao […]