autograf.hr

Imamo li odvažnosti propitivati vlastita vjerovanja, svjetonazore i prakse? Imamo li snage ustati protiv strukturalnog nasilja koje provode patrijarhalne institucije kako sekularne, tako i religijske?

Kada vam slučajni prolaznik upitan u anketi HTV, zaustavljen na Glavnom kolodvoru u Zagrebu, kaže da sve što žena treba da radi već jasno biše u Bibliji, malo vam je žao što svojom izjavom ne pokazuje u pravom svjetlu razmišljanje odrasle osobe koja svoju vjeru promišlja.

Pokojni profesor Ivan Golub, koji nam je predavao dogmatiku jednom prilikom nam je pričao sljedeće: kad je bio rektor sjemeništa Katoličkog bogoslovnog fakulteta, kaže, obratilo mu se nekoliko bogoslova, s pritužbom, kako neki njihovi kolege gledaju djevojkama koje imaju mini suknje, noge. Kaže Golub da im je odgovorio kako to nije najveći problem. Po njegovom […]

”Smiješ li se vratiti kući sad kad si rodila drugu kćer”, upitala je moju majku mlada žena koja je ležala u krevetu do nje u bolnici dalmatinskog gradića sredinom šezdesetih.

Zeleno-lijeva koalicija ostvarila je sjajan rezultat na parlamentarnim izborima. Dok je na početku kampanje hrabro zvučala mogućnost formiranja saborskog kluba, u nedjelju je čak sedmero kandidatkinja i kandidata dobilo mjesto u Saboru.

Zeleno-lijeva koalicija ostvarila je sjajan rezultat na parlamentarnim izborima. Dok je na početku kampanje hrabro zvučala mogućnost formiranja saborskog kluba, u nedjelju je čak sedmero kandidatkinja i kandidata dobilo mjesto u Saboru.

Pojam salonske ljevice već je poprilično poznat široj javnosti, već i ptice na grani znaju da se salonskoj ljevici spočitava puko teoretiziranje nauštrb djelovanja u području stvarnih problema koje ljudi, napose radnici i radnice, svakodnevno žive. Kažu da se salonska ljevica bavi sama sobom.

Nije svakom dana tolika duhovna snaga: sitnije duše osujećuju planove samo zato što njihova ideja nije bila pohvaljena.

(Opaska autorice: Na starohebrejskom ”iš” znači čovjek, a ”išah” čovječica. Hrvatski će to prevesti kao muškarac i žena. Dugo se kroz povijest, a i danas nerijetko, podrazumijeva da je čovjek muškarac. S obzirom da pišem iz pozicije feminističke teologije, a da feminizam zastupa radikalnu ideju da je žena čovjek, naziv IŠAH mi se čini vrlo […]

”Voliš li osamu… nemoj nikad zaboraviti da su Bogu draži ljudi” (Madeleine Delbrel) Kako se bliže topliji mjeseci, tako se umnažaju vijesti o stradanjima izbjeglica na Sredozemlju. U susjednoj nam Bosni i Hercegovini okupljaju se sve veće grupe tražitelja azila, politika se počela pitati kako riješiti problem koji sve veći broj država odbija preuzeti.

 U organizaciji Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju ”Matija Vlačić Ilirik” rimokatolička teologinja Elisabeth Schüssler Fiorenza u srijedu 16. svibnja održala je auli Sveučilišta u Zagrebu predavanje od naslovom: ”Feminism, Religion and Theology” (Feminizam, religija i teologija).

Danas bismo tražili riječi, brinuli da ostanemo u okviru trenutnih ukusa i ne budemo ni s koje strane, ni onih koji se zalažu povratku tzv. tradicionalnim, zapravo patrijarhalnim vrijednostima ni onih koji pripadaju novom valu tzv. feminizma, optuženi za neprijateljstvo.

S izvršnom direktoricom Centra za ženske studije, Radom Borić, dugogodišnjom feminističkom aktivisticom razgovaramo povodom jubileja ove organizacije koja već dvadeset godina edukativnim, izdavačkim i aktivističkim projektima radi na podizanju svijesti žena kao i na njihovoj boljoj vidljivosti u društvu i većoj angažiranosti u političkom, odnosno, javnom životu.

Nije da u posljednje vrijeme nema špijunskih filmova, naprotiv. Samo, dok se naslovi poput Kingsmana i Špijunke toliko zagledavaju u pupak tradicionalnih žanrovskih naslova da im od naprezanja pucaju pršljenovi, a na ozbiljna se djela o aferi Valerie Plame ili utjecaju saudijskih petrodolara na bliskoistočna zbivanja aktualnopolitički komentatori obrušavaju kao stršljenovi, vidljivo je teško pronaći […]

Predsjednica Kolinda Grabar – Kitarović je u srijedu u Jeruzalemu u Muzeju holokausta Yad Vashemu izrazila ”najdublje kajanje” zbog svih žrtava stradalih u holokaustu u Hrvatskoj za vrijeme ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata istaknuvši da je taj dio povijesti bacio ljagu na našu zemlju, ali da se, zbog budućnosti, moramo suočiti sa svojom prošlošću.

Đurđa Knežević – književnica, publicistkinja, politička aktivistica, pionirka feminizma ovih prostora – ispisala je komentarima i esejima brojne stranice ovoga priloga. Dugogodišnja suradnica Novoga lista i Pogleda, nekadašnja direktorica zagrebačkog Muzeja revolucije naroda Hrvatske i osnivačica Ženske infoteke u okviru koje je uređivala i feministički časopis ”Kruh i ruže” te objavila brojne knjige domaćih i […]

Budući da je ”…. jezikoslovna rasprava o navodnoj jezičnoj spolnoj neravnopravnosti … izostala“ (Željko Jozić, ”Je li Kolinda predsjednik ili predsjednica?”, ”Jutarnji list“, 14. 3. 2015., Magazin str. 30), javlja se za riječ autorica koja, doduše, nije filolog, već je kao teologinja – feministička teologinja – izoštrila osjećaj za jezičnu neravnopravnost žena u odnosu na […]

Piše: Heni Erceg   Slavenka Drakulić, hrvatska je književnica, vrlo plodna i angažirana autorica, čiji su romani, eseji i publicistika prevedeni na brojne svjetske jezike, pa se smatra najprevođenijom hrvatskom autoricom. U njenim romanima središnja je tema žensko tijelo, često izloženo radikalnom stradanju, boli, zlostavljanju, silovanju…   Slavenka spada u kategoriju hrabrih, politički osvještenih i […]

‘‘Vjerujemo da je Božji poziv upisan u znakove vremena“ – jedan je od slogana Konferencije redovničkih poglavarica (Leadership Conference of Women Religious – LCWR), koja broji više od 1400 članica predstavljajući 80 posto od ukupno 51600 američkih redovnica. Sveta Stolica je Konferenciju utemeljila još 1956. kao kanonsko tijelo zaduženo svojim članicama davati potporu i savjete […]

Hrvoje Jurić profesor je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pjesnik, urednik koji se primarno bavi praktičkom filozofijom, etikom i bioetikom, ali u područja njegova znanstvenog i stručnog interesa također spadaju filozofija tehnike, filozofija prirode, filozofija medija, filozofijska hermeneutika, feministička i rodna teorija, te socijalno-politička problematika.   Zbirka ‘‘Uglavnom pridjevi“ donosi deset ciklusa […]

U ne tako davna vremena 8. mart, s kojim se poklapa Međunarodni dan žena iliti Majčin dan, kako su ga djeca uobičavala nazivati, kada su muškarci buketima ruža potkupljivali žene kako bi im dozvolile cjelodnevno ispijanje zdravica – u muškom društvu razrijeđenom tek pokojom samosvjesnijom feministkinjom, pohotnim ili prijekim okom (ovisno o spolu njegova vlasnika) […]

Kad ovo budete čitali, Međunarodni je dan žena već prošao, no dok pišem ovu kolumnu nalazim se usred njega. Dolaze čestitke SMS-om, čestitke na FB-u, čestitke elektroničkom poštom… Čestitke zbog toga što sam žena? Ne, hvala! To što sam žena za mene je užitak i zahvalna sam na tome. Ni s jednim se muškarcem ne […]