autograf.hr

Ne pada mi na pamet uhvatiti se u kolo s gmazovima tabloidne močvare koji vade utrobu i živima i mrtvima, ali kao svjedok događaja koji su postali predmet rasprava o našim izuzetnim glumcima, Radi Šerbedžiji i pokojnoj Miri Furlan, imam obavezu i novinarsku dužnost da čitateljima pomognem shvatiti kako su se stvari ipak dogodile. Inače, […]

Poznato je da naš narod prezire i mrzi svoje ljude koji su se po ljepoti i snazi nekog svog izraza istaknuli, i time odskočili od prosjeka većine. On za takve ili ne želi čuti, ili ih trpa u neku svoju mašinu za mljevenje mesa i pravi od njih dobre i masne seoske kobasice, koje upravo […]

Prošloga tjedna osvrnuo sam se na skandaloznu hrvatsku varijantu Wikipedije koja je potpuno prešutjela jednu od najpoznatijih naših i svjetskih feministkinja i filozofkinja, Radu Iveković koja živi već duže vrijeme u Parizu. Nema ništa ni o njenom bratu, Ivanu Ivekoviću koji je nedavno preminuo, jednom od najboljih hrvatskih i jugoslavenskih diplomata i svjetski poznatog afrikanista.

Baš kao u slučaju Mire Furlan, pripreme za medijsku hajku na Dubravku Ugrešić, Slavenku Drakulić, Vesnu Kesić, Radu Iveković i Jelenu Lovrić vršene su u gotovo svim hrvatskim medijima, da bi ona potom kulminirala objavom huškačkog uratka 1992. u tjedniku Globus. Tekst je potpisan pseudonimom “Globusov investigativni tim”, a po uredničkom nalogu Denisa Kuljiša napisao […]

“Predsjednica. Jer Hrvatska zna.” Pod ovim je sloganom prošli ponedjeljak kandidatkinja za predsjednicu države Kolinda Grabar-Kitarović objavila svoj dugoočekivani program na kojem je vrijedno radila cijela ekipa, ali koji je napisala sama. Sažela ga je u sedam točaka i tri slogana, 7+3, lako je zapamtiti (mada nije nužno): hrvatski razvoj, hrvatski identitet, hrvatska odlučnost, hrvatska […]

Mlada klimatska aktivistkinja Greta Thunberg bila je jedna od zvijezda na skupu UN-a o klimi prošlog tjedna. Njezin nastup i riječi odjeknuli su svijetom jače nego riječi bilo kojeg političara. “Ljudi umiru; cijeli eko sustavi propadaju”, rekla je.

Polemika hrvatske ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek sa srpskim kolegom Vladanom Vukosavljevićem protekla je u skladu sa zajedničkim imperativom njihovih državnih politika: da se dvije kulture dovedu u trajni i djelatni antagonizam, preko čega će se dva društva držati u permanentnom neprijateljstvu.

Baš kad pomislite da vas američki predsjednik ničim ne može zateći, njemu to ipak uspije. Preko Twittera je izvrijeđao četiri članice zastupničkog doma Kongresa iz Demokratske stranke, Alexandriju Ocasio-Cortez, Ilhanu Omar, Ayannu Pressley i Rashidu Tlaib. One se, naime, protive njegovoj imigracijskoj, zdravstvenoj i poreznoj politici.

Početkom srpnja se u Londonu u Imperijalnom ratnom muzeju otvara izložba koja će predstaviti ratna razaranja kulturnih dobara. U središtu je Prvi svjetski rat u kojem je Njemačka uništavala francuske i belgijske katedrale, na primjer paljevina čuvene biblioteke u Leuvenu (dok, čini se, britanski kolonijalni kulturocid nije tematiziran).

Uoči glasanja za Europski parlament, grupa europskih povjesničara uputila je dramatično otvoreno pismo javnosti, u kojem upozorava da je projekt EU u raspadu. Dominantni narativi prošlosti nacionalnih država više nisu održivi, trebamo prepoznati našu mnogostrukost a da ne odustanemo od osjećaja jedinstva, pišu.

Europa se raspada pred našim očima – to je bit manifesta kojim se tridesetoro pisaca, intelektualaca, dobitnika Nobelove nagrade obratilo europskoj javnosti u dramatičnom apelu za očuvanje osnovnih vrijednosti Europe.

Gdje je sada cvijeće sve / godina davnih? / Hoće li se ikad znat? / Djevojke ga ubrale. / Gdje su sad te djevojke / godina davnih? / Hoće li se ikad znat? / Sve su se poudale, / Muževima otišle. / Gdje su sada momci ti / godina davnih? / Hoće li se ikad […]

Godina je, mislim, bila 1997. ili 1998. kada je Bosna i Hercegovina ostvarila najveći gospodarski rast na svijetu. Daleko ispred Japana i Singapura, Njemačku, Kanadu, Brazil i slične zemlje Bosanci su ostavili daleko iza sebe, i samo im je nebo bilo granica. Tako su govorili statistički dijagrami.

Slavenka Drakulić, ”Nevidljiva žena i druge priče”, Fraktura, Zaprešić, 2018. Nakon što je pred dvije godine objavila sjajan biografski roman ”Mileva Einstein, teorija tuge”, ugledna hrvatska književnica Slavenka Drakulić u svom je novom književnom iskoraku promijenila i temu i književni rod pa nakon romana o iznimno teškom i nepravednom položaju žene, sada čitatelju kroz formu […]

Danilo Kiš je 1976. godine svoj djeci, žrtvama pogroma u Novome Sadu 1942. godine, jednom od nekoliko stotina, koja su završila u ledenim vodama Dunava i zato nemaju grobova, posvetio misli i slova svojega roma ”Grobnica za Borisa Davidovića”.

Slavenka Drakulić, ”Mileva Einstein, teorija tuge”, Fraktura, Zaprešić, 11/2016. Novi roman poznate i priznate riječke i hrvatske književnice Slavenke Drakulić, objavljen u nakladi zaprešićke Frakture, sjajna je romansirana biografija Mileve Einstein rođene Marić, prve supruge genijalnog njemačkog fizičara Alberta Einsteina. Iako utemeljen na povijesno istinitim podacima, pismima i dokumentima, ovaj je roman daleko više od […]

Scientia est potentia! Znanje je moć. Istina, premda je ponekad bolje ne znati. Ne mislim naravno na klasično znanje ili vještine što ih tokom života stječemo na ovaj ili onaj način – školovanjem, radom, iskustvom. Riječ je o poplavi, ma što poplavi, tsunamiju informacija od kojih bivamo bolesni i mi i društvo oko nas.

Slavenka Drakulić, ”Dora i minotaur – Moj život s Picassom”, Fraktura, Zaprešić, 2015. Glavna misao koja mi se formirala tijekom, i ostala neposredno nakon čitanja ”Dore i Minotaura“ bila je: Picasso mi se ne sviđa. To se ne odnosi na Picassa kao umjetnika, već na osobu iz romana, sebigravitirajuću, naizgled samodostatnu, okrutnu, pa i parazitsku […]

Bora Ćosić klasik je srpske književnosti, ali i rođeni Zagrepčanin, hrvatski državljanin te dugogodišnji stanovnik Rovinja, istarskog grada koji je postao literarnim žarištem jugoistočne Europe.   U živopisnom Rovinju Ćosić boravi posljednjih pola stoljeća.   Plod tih boravaka netipična je putopisno-autobiografska knjiga “Mirni dani u Rovinju” koju je Ćosiću objavio zagrebački Profil, i to, razumljivo, u […]

Piše: Heni Erceg   Slavenka Drakulić, hrvatska je književnica, vrlo plodna i angažirana autorica, čiji su romani, eseji i publicistika prevedeni na brojne svjetske jezike, pa se smatra najprevođenijom hrvatskom autoricom. U njenim romanima središnja je tema žensko tijelo, često izloženo radikalnom stradanju, boli, zlostavljanju, silovanju…   Slavenka spada u kategoriju hrabrih, politički osvještenih i […]

Kao jedno od dominantnih obilježja vremena, narcizam ima svoj ”objektivni korelativ” u ekspanziji dnevničke, memoarske i autobiografske književnosti. S gubljenjem osjećaja povijesnog vremena, fiksiranjem na trenutak i na samoga sebe, a ne na prethodnike ili eventualne nasljednike, izgubio se osjećaj za prošlost i budućnost. Opsjednutost individualizmom devalvirala je tradicionalne vrijednosti, svodeći ideje ljubavi, empatije i […]