novinarstvo s potpisom
Posljednjih godina – pandemiji unatoč – riječki gradski oci ponosno ističu porast turističkih noćenja. Istina je, u gradu se ljeti viđa više turista nego ranije, pred restoranima koji su ušli u neke vodiče hrane – čeka se red na ulici do kasnih sati, u neposrednoj blizini autobusnog kolodvora otvorena je središnja recepcija za prihvat gostiju […]
Javnost nema i ne može imati dovoljno znanja da može procijeniti koje su preporuke u vezi mjera obuzdavanja pandemije bile pravovremene i optimalne. Stručnjaci koji se bave populacijskim zdravljem i epidemijama se međusobno također ne slažu, jednako kao ni oni koji se time bave znanstveno te publiciraju radove. U čemu je korijen različitog shvaćanja?
Studente medicine danas je potrebnije nego ikada podučiti epidemiološkim metodama odnosno metodama istraživanja jer istraživanja imaju znatan učinak na postupke dnevne prakse. U doba osamdesetih, kad je studirala moja generacija, učili smo o toj metodologiji, no znali smo da će se samo manji dio nas kasnije uz rad baviti i nekom vrstom znanstvenog rada, dok […]
Ovih dana posebno, kada su nam praznici oteli pravo na tugovanje i odmor, svi se iznova hrabrimo da će sledeća godina biti ta koja će nam doneti tako iščekivanu i sigurno najvažniju stvar na svetu – sreću. Da nam zdravlje i nije prioritet vidimo po sopstvenom odnosu prema našim telesima, ali i umu koje iznova […]
Često se zaboravlja da je epidemiologija srž onoga što se u nas zove javno zdravstvo, a oko te jezgre se, poput listova lukovice, nadovezuju drugi elementi tog šireg poimanja zdravlja i njegovog odsustva. Jedno bez drugoga ne može.
Započne li se razmišljanje o hrvatskom turizmu odmah na pamet padnu prekrasne slike hrvatske obale i otoka, prepune plaže, čisto more, pitoreskni mediteranski gradići, ponuda domaćih proizvoda, povijesna i kulturna baština.
Četrdeset godina nakon pojave pandemije HIV infekcije u svijetu, međunarodna organizacija Ujedinjenih naroda UNAIDS našla se u iznenađujućoj situaciji da zemlje svijeta mora upozoravati na neprihvatljivost stigme[i] koja se pojavila u vezi nedavnog širenja majmunskih boginja.
Ništa se ne događa preko noći. Stanja nisu zrna graha koja isklijaju u čaši vode, dok spavamo. Dugo se društvena ledina pripremala za ovo u što smo zagazili. Dugo se oralo, tanjuralo, drljalo. Jer, tihom, potmulom nezadovoljstvu dugo treba da stasa u bijes.
Dvije godine pandemije značajno su promijenile svijet oko nas, baš kao što se to u povijesti događalo za prethodnih pandemija. Ovo je, međutim, prva u digitalno globalizirano doba, u eri moćne znanosti, novih tehnologija proizvodnje cjepiva i lijekova te goleme količine neznanja i nesnalaženja narodnih masa, ali i političkih vodstava država.
poeziju će svi pisatiistina će prisustvovati u svim rečimana mestima gde je pesma najlepšaonaj koji je prvi zapevao povući će seprepuštajući pesmu drugimaja prihvatam veliku misao budućih poetika:jedan nesrećan čovek ne može biti pesnikja primam na sebe osudu propevale gomile:
Malo kada se više, glasnije i globalnije pričalo o ljudskim pravima nego u ovo pandemijsko vrijeme. Svakodnevno možemo čuti tu sintagmu za koju se više ne može reći je li postala obična mantra, predmet ironijske upotrebe ili istinsko razumijevanje problema. Iz mora izjava može se jasno zaključiti da većini ljudi koji ju upotrebljavaju ona nije […]
Tri desetljeća demokracije u Republici Hrvatskoj u najbolju ruku se može opisati kao tolerantan suživot građana i različitih vlada. Riječ je, naime, o suživotu, koji je karakteriziran prešutnim pristankom na, budimo iskreni, poprilično pasivan odnos prema političkim i građanskim dužnostima, a time i prema javnoj debati i demokratskoj kulturi po sebi.
Tijekom pandemije jako puno slušamo o pravima pacijenata, a pri tome se gotovo ni ne spominje pravo liječnika da obavljaju svoj posao prema pravilima struke, najbolje kako trenutna znanost nudi. Ovo pravo je tijekom proteklih desetljeća sve više ugroženo s više strana.
Pandemijski kontekst u kojem pišemo opterećen je teškim raspravama o stavovima prema cijepljenju, tzv. COVID potvrdama, mjerama zaštite pučanstva i tako dalje. Pandemijske rasprave su vrlo mučne, utječu na prijateljske, pa i obiteljske, odnose, a praktična sloboda iznošenja mišljenja, augmentirana komocijom virtualnih prostora svemrežja, stvara atmosferu konflikta, dezorijentacije i/ili beznađa.
Javni prostor ne smije postati kaos informacija kada je riječ o COVID-19 pandemiji. Jednako je loše, ako ne i gore, kada postoji bilo koja vrsta zabrane informacija. No najgore je kada se utemeljene informacije ignoriraju i postaju neprepoznatljive. U moru informacija sve smo skloniji zanemariti ono bitno, dokazano. Često ih stavljamo i dovodimo u istu […]
U veljači sam se osvrnula na koronu ocjenjujući kako nakon godinu dana pandemije postaje jasno da ipak nismo blizu zadobivanja kontrole i obuzdavanja virusa, niti željenom povratku u ”normalni” život, te da ni uz dočekano cjepivo, neće bili lako.
U subotu je počelo prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma kojim pokretač inicijative, Most nezavisnih lista, želi, kako poručuju čelnici te desne političke grupacije, ukidanje ”stožerokracije” odnosno ”davanje ovlasti Hrvatskom saboru kad je u pitanju donošenje odluka koje se tiču ograničavanja sloboda zajamčenih Ustavom, poput COVID potvrda” tralalalala.
Moja domovina, ”glupa fašistička država”, kako je procijenio predsjednik Republike Hrvatske, već je nekoliko dana u dalekosežnom lockdownu – potpunom za necijepljene, a s ograničenom slobodom kretanja i za cijepljene i izliječene.
Nedavno sam se odvažila na maleno putovanje do Trsta – stari je to običaj malenoga i kratkoga provjetravanja od tople i sigurne obavijenosti zapusima vlastite domovine. Za čudo, grad me ovoga puta nije naročito dojmio.
Stanje mentalnog zdravlja kao posljedice ove pandemije je alarmantno, što se može iščitati iz izjava WHO-a. Na žalost, tome se ne pristupa ni približno dovoljno ozbiljno. Sjećam se početaka kada je cjepivo tek došlo. Prozivali su se tada mnogi da su se cijepili preko reda i oduzimali pravo na zdravstvenu zaštitu onima potrebitijima.
Koji put imam dojam da je već sve napisano i rečeno i da je besmisleno dalje tražiti smisao tamo gdje su ga već mnogi našli, a još besmislenije tamo gdje su ga mnogi tražili i nisu ga našli jer ga zapravo i nema. Svijet u kojem živimo mogao bi biti bolji, ali i lošiji ovisno […]
Ako išta prezirem više od neodgovorne mase, to su oni koji služe masi i žele se njome okoristiti. Masa nikada nije racionalna, slobodna a, samim time, ni odgovorna. Ona ne spoznaje i ne odlučuje, nju pokreće histerija. Naš svijet je ušao u novu epohu, a za taj ulazak bio je potreban događaj koji stvara tu […]
Dugo traje pandemijska napetost. A onda, povrh toga kao da se obistinjuju Balaševićeve riječi: ”Bog je stvarno, pravi šeret, na strmini doda teret”. Teretu dvogodišnjeg života u okvirima ograničenja i neizvjesnosti, jer niti znamo što nas još čeka niti koliko će dugo trajati, dodaje se prevelika količina nelogičnih tvrdnji i dezinformacija.
Vidjeti Vicu Batarela na svim demonstracijama protiv epidemioloških mjera više nikoga ne iznenađuje, no da i redovna profesorica i prodekanica za nastavu i studente na Katoličko bogoslovnom fakultetu (KBF) u Zagrebu, prof. dr. Ružica Razum, puše u isti rog s antivakserima, antimaskerima i publikom Festivala slobode, ipak me navodi na razmišljanje.
Je li u Hrvatskoj moguće prepoznati prioritet trenutka? Ne znam, ali vjerujem da ga je moguće prepoznati kroz poznati ”hrvatski obrazac ponašanja”. U blagostanju svađa i prijepori, a u krizi glave su skupa. Čini se da je upravo sada jedan takav krizni prioritet trenutka. To je četvrti val pandemije.
Dokazuje li se samosvijest i čvrst stav ustrajnim insistiranjem na teorijama urote? Je li medijski prostor, napose društvene mreže, mjesto za to? Što će se time postići, osim prividnog zadovoljavanja nečije taštine, koji će iza sigurnosti ekrana i tipkovnice sebi dokazivati kako se ne da izmanipulirati od vlade, svjetske farmaceutske industrije, opskurnih centara moći, marsovaca […]
Kako se konkretno mjeri je li nastala imunost na cjepivo? Najbrži je učinak stvaranje antitijela te se ona mjere u osoba koje su sudjelovale u pokusu, a zabilježe su sve nuspojave ako ih ima. Sljedeća metoda je test neutralizacije protutijelima koji se radi u laboratoriju tako da se stanice iz krvi osobe izlože uzročniku te […]
Dio skeptika cijepljenja zagovara tezu da današnja cjepiva više nisu kvalitetna kao tradicionalna, da imaju brojne nuspojave ili da je takvo samo ovo ”na brzinu” napravljeno protiv bolesti COVID‑19. To je opet neistina (laž) jer se na koronavirusima stalno istražuje, a javna tajna je da u svijetu postoje brojni laboratoriji koji istražuju uzročnike s mogućom […]
Zdravstveni sustav je vrlo trom sustav. Promjene koje bi ga pokrenule u pozitivnom smjeru zahtijevaju vrijeme. No promjene na samom početku u pravilu imaju neželjeni učinak. Kada se sustav korjenito mijenja onda ovaj stari unatoč slabostima čini se pun pogodak u usporedbi s novim. Zato se o reformi zdravstva govori prigodno godinama.
Čitam reakciju na cijepljenje protiv COVID-19 poznatog autora glazbe, teksta i izvođača Erica Claptona. Po njegovom mišljenju cijepljenje je veća pošast od pandemije COVID-19. Svoj stav je ”začinio” pjesmom koju sam izvodi, a govori o štetnosti cijepljenja.
Ljeto je završilo i krećemo u nove radne i životne pobjede i izazove, nadamo se bez novog vala koji će tražiti restriktivnije mjere. Drago mi je da dolaze najave o izmjenama školskog sustava koji će našu djecu učiniti što je moguće više sretnijim, kreativnijim i zadovoljnijim pojedincima sa znanjem koje će koristiti ne samo za […]
Na području zaraznih bolesti u ovoj državi su ovlašteni i imaju odobrenje Hrvatske liječnike komore samo epidemiolozi, a dijelom svojeg područja rada (kronične masovne bolesti) specijalisti javnozdravstvene medicine.
Prepisujem s Facebooka, ili, kako se to tamo kaže, kradem rečenice koje je neku večer objavio moj prijatelj Krešimir Starčević: “Ovo rijetko poistovjećivanje njegove ličnosti sa čitavom umjetnošću svjedoči o autentičnosti njegove inspiracije. Ova neslomljiva veza između njegovog cjelokupnog bića i umjetnosti same može se osjetiti svaki put kad njegov dodir proizvede zvuk. Taj zvuk […]
Suvremena medicina temelji se na dokazima. Broj informacija kojima smo gotovo svakodnevno obasuti nametnuli su potrebu redefiniranja medicinskog znanja svakog pojedinca. Da bismo razgovarali istim jezikom i prepoznali važnost pojedine medicinske informacije bilo je nužno ustvrditi njenu vrijednost. Je li medicinska informacija posljedica znanstvenog istraživanja, radi li se o dobro dizajniranom kliničkom ispitivanju ili je […]
Ovaj tekst pišem s namjerom da jednostavnim rječnikom objasnim bitne činjenice vezane uz pandemiju, kako bi se sugrađani lakše odlučili o cijepljenju protiv bolesti COVID-19, ali i kako bih ispunila liječničku obavezu da sam sve učinila što je u mojim moćima kako bi u javnost došle precizne informacije razumljive svakome i kako bih pokušala nadglasati […]
Neki neskromni iako slabo obrazovani ljudi o koronavirusu sve znaju, ali – kako to već ide kod sveznalica – ništa ne razumiju. Ne mogu vjerovati kakvih sam se glupih priča, maštovito promašenih špekulacija i lažnih nazovi teorija zavjere naslušao (i pročitao!) u posljednje vrijeme.
”Nije dovoljno biti dobar, treba aktivno pružiti otpor korupciji u politici”. Ova rečenica naše prijateljice koja se odlučila aktivno uključiti u političko natjecanje na lokalnim izborima sažima njenu motivaciju, a pokazuje i nama kojim ćemo smjerom, vjerujemo, postići politike nenasilja.
Otkada pandemija bjesni cijelim svijetom pa i Lijepom Našom, sve češće se susrećemo s očitim problemima u zdravstvenom sustavu, pa me prijatelji i poznanici često pitaju nedostaje li u Hrvatskoj liječnika, medicinskih sestara i ostalog osoblja.
U Općinskom radnom sudu u Zagrebu zaprimljeno je od 1. siječnja do 30. travnja 2021. godine 13.471 tužba. Ida Vrančić, sutkinja i glasnogovornica zagrebačkog radnog suda kaže da je ”u tijeku postupak ažuriranja zaprimljenih 13.471 predmeta i dodjele u rad sucima” (čitati: svi ti predmeti još nisu ni došli do sudaca).
Ako pročitamo zakonsku definiciju ”nuspojave”, navodi se da je nuspojava svaka štetna i neželjena reakcija na lijek ili cjepivo. No s tom definicijom se ne slažem jer u slučaju cjepiva reakcija nije neželjena ni željena, a je li i koja štetna – to je upitno. Bilo kakva reakcija je način očitovanja stjecanja imuniteta koji u […]
Na vladinoj web stranici posvećenoj koronavirusu u Hrvatskoj naći ćemo podatak da je od 25. veljače 2020., kad je zabilježen prvi slučaj zaraze koronavirusom, pa do prošlog vikenda od posljedica COVID-a preminulo preko 6.560 osoba.
Pitao me jučer unuk: ”Dida, zašto se mora dva puta pikati za cijepljenje? I zašto se odmah ne pika dva puta nego se mora tako dugo čekati?” Krenuo sam mu odgovoriti, ali sam zastao jer zapravo odgovor nisam znao tim prije što se pojavilo cjepivo koje se daje jednokratno. Spasio sam se protupitanjem unuku: ”Znaš […]
COVID-19 pandemija ne jenjava. Cijepljeno je znatno manje građana nego što je trebalo. Kažu do lipnja stižu velike količine cjepiva. I dalje preko TV ekrana dolaze poruke dežurnih znanstvenika kako je ponovni porast broja oboljelih slučajan događaj, a ne treći val, kako lockdown pristup ništa ne rješava. Usto naglašavaju kako je osobna odgovornost najbolji način […]
Svetkovina Uskrsnuća Gospodnjega 2021. Draga braćo i sestre, sretan Uskrs! Sretan i miran Uskrs! U svakom kutku svijeta danas se iznova razliježe navještaj Crkve: “Isus, raspeti, uskrsnu kako je rekao. Aleluja”.
Prije šest godina počela sam učiti o palijativnoj skrbi: bilo mi je ponuđeno vođenje interdisciplinarne supervizijske grupe (medicinskog i drugog osoblja) koji radi s teško bolesnim i umirućima. Osim unutrašnjeg profesionalnog glasa koji je propitivao moje kompetencije, načas se javio moj praznovjerni dio pitajući znam li u što se upuštam, prizivam li neku nevolju.
Posljednjih desetljeća znanstvenici su upozoravali na mogućnost pandemije koja će uzrokovati mnoge smrti koje se inače ne bi dogodile te svime znatno narušiti naše živote. Kao i uvijek, skloni smo vjerovati u bolje, pa su ta upozorenja zanemarena na svim razinama.
Prošla je godina dana od kako smo čuli za epidemiju koju izaziva virus COVID-19. Ubrzo se počela koristiti riječ pandemija: pogođen je cijeli svijet.
(Opaska uredništva: Donosimo izlaganje prof. Ivana Markešića sa zoom konferencije u povodu svečane godišnje skupštine Udruge za vjersku slobodu u RH održane 28. siječnja 2021.). Uz geslo: Čuvajmo okoliš. U njemu je izvor zdravlja!
Pandemija hara i ne bira države, ljude… Pandemija je još jedan tako jasan pokazatelj da okoliš i prirodu treba maksimalno uvažavati. Čini se da to ipak kuca na vrata naše svijesti.
Ova strašna godina je na izdisaju. Neimaština, pandemija, nemogućnost putovanja, kretanja, druženja, napetost, strah za živote najmilijih, za vlastiti život i živote prijatelja…
Ove godine trebamo biti posebno oprezni, kada su u pitanju božićne propovijedi, smatra Birgit Aschmann, profesorica iz Berlina i članica Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
Naše znanje o pandemiji i Covid-19 bolesti svakim danom postaje sve veće. Želja da što brže i bolje spoznamo kliničke značajke, prepoznamo rizik razvoja teške upale pluća, predvidimo komu će trebati pomoć respiratora, nastojanja da pronađemo pravi lijek, ponajprije u vidu cjepiva, temeljna su pitanja s kojima je suočen stručni svijet i svjetska javnost posljednjih […]
U vrijeme kad su, kao i u vrijeme rata, umrli postali samo brojka koja se od vijesti do vijesti povećava; u vrijeme kad za jednocifren broj umrlih kažemo ”samo” i ”dobro je”; u vrijeme kad nam brojevi mrtvih znače još jedino ”dobro je, još nije na nas došao red”; u vrijeme kad iz naše okolice […]
Tog užasno hladnog jutra većina nas je već u 6 sati i 25 minuta stajala vani, ispred zgrada, dok je oko nas pršio neki savršeno nelogičan snijeg na prvi dan, već ionako okrutnog proljeća.
S molitvenoga susreta u organizaciji Zajednice sv. Egidija u bazilici Sv. Marije u rimskoj četvrti Aracoeli pod geslom “Nitko se ne spašava sam” religijski poglavari uputili su u utorak 20. listopada apel za mir u svijetu, prenosi Vatican News.
”Odlučio sam baviti se kriminalom, ali se ne mogu odlučiti kojoj stranci da pristupim”, šalio se engleski komičar Roy Chubby Brown.
Komemorativni skup za ratne žrtve stradale u vukovarskom Dudiku: U Dudiku je na najsvirepiji način pogubljeno najmanje 455 ljudi iz 61 naselja Srema i Slavonije UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ […]
Htjeli ne-htjeli nalazimo se usred radikalnih paradigmatskih promjena. Thomas Kuhn je tako nazvao promjene u povijesti znanosti, obrate od ptolomejskog do kopernikanskog, ili od newtonovskog do einsteinovskog načina mišljenja. ”Normalna paradigma” je način na koji se, prema Kuhnu, misli znanost u danom povijesnom trenutku. No, to jednako vrijedi za kulture (uključujući religije), ekonomije i politike. […]
Jednom davno, prije samo nešto više od mjesec dana, u vrijeme kada su se po svijetu još održavali filmski festivali, a ljudi hrlili u kina gledati nove filmove, u Berlinu je premijerno prikazan “Otac”. To je najnoviji film Srdana Golubovića. Srpskog redatelja imao sam zadovoljstvo i osobno upoznati, negdje između njegovog drugog i trećeg igranog […]
Kako se zahuktava ova strašna pandemija, tako se i sve više raspravlja o tome kakav će biti svijet nakon nje. Ekonomisti, politolozi, znanstvenici raznih područja daju svoja predviđanja koliko će korona promijeniti gospodarstvo, sustav vladanja, EU i još brojne druge oblasti našeg života.
U teškim vremenima lako se predamo zaboravu, krhkim nadama i čekamo dobre vijesti. U tom nestrpljenju ne treba zaboraviti da su vremena iskušenja i vremena učenja. Moramo biti dorasli trenutku i pamtiti pouke.
U poplavi sve dramatičnjih vijesti o razmjerima i perspektivama pandemije koronavirusa predprošle sam subote odlučio ”staviti na papir” nekoliko ideja kako bi pošast koja nas je zadesila možda mogla promijeniti svijest značajnog broja građana o mjerama državne uprave koje bi uistinu povećale njihovu sigurnost; što bi, u današnjim uvjetima, trebali biti prioriteti jedne odgovorne vlade.
Kardinal Josip Bozanić Bogu zahvaljuje što potres nije odnio ljudske živote. Za njega nesretno dijete, petnaestogodišnja djevojčica, mala Anamarija nije čovjek?
Da politika nije pokazala svoje ružno lice, cijela priča o pandemiji koronavirusa bila bi i ostala priča o pošasti što je zahvatila praktički cijeli svijet i s kojom su se pojedine zemlje nosile na različite načine, postižući pritom i različite rezultate, odnosno trpeći različite, nerijetko i tragično visoke gubitke u ljudskim životima.
Viktor Ivančić donosi priručnik za pesimiste povodom pandemije koronavirusa UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE […]
Pandemija koronavirusa učinila je ovaj globalni kaos u kojem živimo još tragičnijim. Ne samo da nam prijeti ekološka katastrofa cijele planete, već se tome pridružila i pandemija koronavirusa. Ova će pandemija imati dalekosežne posljedice za politiku na svim razinama, od međunarodne, preko nacionalne, do lokalne politike.
Prošli tjedan je Institut za javne financije objavio ”Analizu financijskog položaja trgovačkog društva Imunološki zavod d. d. i opravdanosti njegove privatizacije ili zadržavanja u državnom vlasništvu”.