autograf.hr

Predsjednik Socijaldemokrata, Davorko Vidović, komentirajući predizborni savez sa HSS-om na HTV-u je rekao da misli da bi ta opcija, pojačana s drugima s centra prema lijevo (kazao je to špotajući SDP i Možemo!) mogla pobijediti na nadolazećim parlamentarnim izborima.

U prvoj kolumni mislio sam se osvrnuti na reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja – teme koja je sada aktualna u našoj akademskoj zajednici. Ali odlazak Vladimira Pavlinića, kojega sam osobno poznavao, potaknuo me da napišem njemu posvećenu kolumnu.

Srce Vladimira Pavlinića prestalo je kucati prošle nedjelje 25. rujna. Javio mi se iz bolnice, posljednji put, direktno. Govorio mi je da stvar nije dobra. Slutio je smrt. Potvrdio mi je to kada se vratio doma, preko sina (poruka poslana 10. rujna): ”Ovdje Daniel, Vladin sin. Jako je slab, doma leži i mi se brinemo […]

(Opaska uredništva: U povodu preminuća našeg kolumniste Vladimira Pavlinića, u Londonu u nedjelju 25. rujna u 93. godini života, ponavljamo intervju koji je dako kolegi Denisu Derku za Večernji list. Posebnim ćemo se tekstom oprostiti od dragog nam Vladimira. R.I.P.) Hrvatski novinar, urednik i slikar Vladimir Pavlinić rođen je 5. studenog 1929. godine u Dubrovčanu […]

Iz Amerike gotovo tjedno stižu vijesti o masovnim ubojstvima iz vatrenog oružja, u redovitim razmacima i školske djece. Ali ta zemlja od svojih omiljenih ubojitih igračaka ne odustaje, u ime ”slobode” i posvećene tradicije. Svatko može ušetati u specijalni dućan i preko pulta kupiti najopasniji tip vojnoga automatskog oružja.

Sto je godina od rođenja Franje Tuđmana. Možda sam još jedini živi koji ga se sjeća iz danâ prije nego što je krenuo u brzo rastuću političku karijeru. Pohađao sam istu pučku školu u Velikom Trgovišću, išao u istu crkvu, u Tuđmanovu dućanu kupio sam prvu crnu pločicu od škriljevca s pisaljkom i šest bojica […]

”Jahve, kojemu se mole židovi i kršćani, i Alah, kojemu se mole ‘sveti ratnici’ šiitski i sunitski: krvi i glava koliko hoćeš. Kakav je to samo tempo!” Na tu rečenicu Slobodana Šnajdera, što sam je pribilježio kad se ono na Srednjem istoku bila razmahala sječa glava pripadnika druge grane islama, naiđoh prikladno sada dok nam […]

U ove dane užasa na istoku Europe, u provali zla što može emanirati iz jednoga čovjeka i njegove moći da zapali svijet, za što sve ponestaje riječi, meni bez povoda odjednom dođe pred oči gotovo zaboravljeni davni prijatelj.

”Kad su mladi ljudi jednoga naroda konzervativni, onda tome narodu zvoni mrtvačko zvono.” Riječi su to crkvenog čovjeka s propovjedaonice prije 140 godina. Henry Beecher – brat spisateljice svjetski glasovite priče ”Čiča Tomina koliba” – bio je pastor američke Kongregacionističke Crkve, socijalni reformator i pobornik ukidanja ropstva. Čovjek protiv struje svoga vremena, ali i svoje […]

U mladim sam danima doživio pandemiju političara vampira. Vampiri kažem: sinkrono iznikli likovi kao Staljin, Mussolini, Hitler, Franco nisu bili puki tirani. Posjedovali su moć i mjeru nehumanosti da budu kadri u kratkom roku moralno vratiti svijet u paleolitik. Iz njihova su krila na raznim stranama izmigoljili sateliti zlikovci (prema našemu tadašnjem, kao i prema […]

Na svjetlo dana izronilo je dugačko pismo jednoga hercegovačkog franjevca od prije točno 70 godina. Pismo je povijesno značajno, a sve donedavna nepoznato javnosti – zakopano u ostavštini glasovitog bivšeg ustaškog emigranta, svećenika povjesničara dr. Krunoslava Draganovića. Fra Tugomir Soldo bio je emigrant u Italiji. Godine 1945. je među mnogima, dužnima i nedužnima, bijegom spašavao […]

Pokušaj da s teološki obrazovanim prijateljem u Hrvatskoj dotaknem Hansa Künga poučio me je da je taj koncilski teolog i autor velikoga broja knjiga, prevedenih na mnoge jezike, na našim stranama nepoćudno ime. Pisanje da mu je uglavnom multilokvij upitne pravovjernosti; gubitak vremena čitati ga. Među posljednjima došla mi je na red za čitanje Küngova […]

”Prisili ih da uđu”, rečenica je iz Novoga zavjeta koja mi pade na um nakon uznemirujuće katoličke vijesti iz Kanade. Uto naiđoh na domaći katolički tekst koji bi se mogao nasloviti: ”Ne daj im da uđu!”

U Britaniji smo imali izbore, treće u tri godine. Ovaj put za mjesne vlasti i za novog člana parlamenta jedne ključne izborne jedinice. Rezultati su fantastični za desnu, konzervativnu stranu: izišla je iz tih izbora jača no ikada u jedanaest godina neprekinute vladavine.

Iz godinama nagomilanih izrezaka izronio mi zaboravljeni tekst ”Hrvatska će biti lijepa ili je neće biti” Zvonimira Berkovića, iz 2003. Bila mu je to posljednja kolumna, kruna nakon deset godina pisanja pod nazivom ”Zvonar katedrale duha” (toga pronicljivog, duhovitog promatrača domaće intelektualno-kulturne scene više nije želio ni Globus ni Vjesnik).

Pjevaju moji Zagorci: ”Jezero kapljic, jezero let / daj nam Bog na svet’ živet!” Tu ”jezero” (po mađarskom ezer) znači tisuću, a hoće reći mnogo, mnogo. Tisuća se javlja nebrojeno puta u 66 knjiga Svetoga pisma (Biblijski kanon (mjera) dakle sadrži 66 knjiga, ili 73 sa apokrifnim knjigama (u katoličkoj tradiciji još zvanima deuterokanonskim, odnosno […]

Prije godinu dana pisao sam ovdje o apokaliptičkim nevoljama koje će prethoditi svršetku svijeta. Doskora mi se javio prijatelj, kaže da sam dobro urekao Zagreb koji je nakon toga bio pogođen potresom, pored koronavirusa. Povijest proricanja propasti stara je koliko i kršćanstvo. Najavama sigurnog svršetka broja se ne zna. Evo nekoliko novijih.

Imao sam tri prijatelja, sad je upravo deset godina kako su jedan za drugim u kratkom roku umrli.

Čudesna navala hrvatskih političkih, partijskih i vojnih osoba iz bivše države u crkvene klupe prije trideset godina bijaše promptno nagrađena uzvratnom naklonošću crkvenih ljudi. (Usporedan fenomen događao se istovremeno i na drugoj strani, u istočnih susjeda.)

Mala priča iz prohujaloga vremena – o jednom biskupu. Krivudavim mislenim asocijacijama odjednom mi, nakon pola stoljeća, dođe na pamet njegovo ime i lik. Mnogi ga njegovi nisu voljeli. A pitanja koja su njega u ono doba zaokupljala zvuče i danas svježe aktualno, zato ih bilježim.

”Odlučio sam baviti se kriminalom, ali se ne mogu odlučiti kojoj stranci da pristupim”, šalio se engleski komičar Roy Chubby Brown.

Nakon pilule optimizma što nam ju je u ova naglo pomračena vremena ponudio švedski doktor Rosling, egzaktno dokazujući kako svijet za svoje stanovnike dramatičnim tempom biva sve bolji (vidi ovdje), široko je odjeknula nova knjiga nizozemskog povjesničara Rutgera Bregmana, ”Ljudski rod: Povijest nade” (Humankind: A Hopeful History). Bregman dokazuje da je, unatoč svim očiglednim zloćama, […]

Nakon ove nenadane globalne pošasti ništa više neće biti isto – o tome postoji u svijetu široka suglasnost. Dolaze zla vremena! Tiska se opet svježa apokaliptička literatura koja u sadašnjim događanjima čita definitivne znakove da je blizu veliki Svršetak.

Došao sam na svijet tri godine prije dolaska Hitlera na vlast, a u gimnaziju krenuo pola godine prije dolaska Ante Pavelića za poglavnika Hrvatske. Neće dakle više biti okolo mnogo onih koji mogu nešto kazati o vlastitim uspomenama na one dane u Hrvatskoj.

Pobudu za sljedeće bilješke dala mi je kolumna prof. Josipa Kregara o ”maloj zemlji za velike panike” ovdje u Autografu. U pitanju je sklonost mnoštva da se uzbudi zbog onoga što nadolazi.

”Jedan po jedan dohodu vlastela, u crnom l’jesu… na zadnje s’jelo.” Stihovi Ive Vojnovića o dubrovačkim gosparima od prije stotrideset godina nametnuše mi se na vijesti u dva dana o smrti dvaju ”gospara” misli i duha.

Moreplovac James Cook sa svoga je trećeg putovanja 1785. godine donio s polinezijskih otoka u Englesku među neobičnim predmetima i jednu novu riječ – ”tabu”. A prirodoslovac Adelbert von Chamisso sa svoga je oplovljavanja svijeta početkom 19. stoljeća donio priču o tabuima koje je upoznao kod urođenika Sendvičkih otoka.

Svjetskim putnicima i istraživačima Englezima početkom 20. stoljeća gotovo je pomodno odredište, zahvaljujući novoizgrađenim željeznicama, postala balkanska ”divljina”. U prvom redu privlačila ih je Srbija, onda bi neke na povratku put nanio i u Bosnu i Hrvatsku. Istaknuto mjesto među njima zauzimaju dame iz visokog društva željne pustolovine. Poslije bi napisali knjigu o doživljajima i […]

U bogatoj knjiškoj ostavštini preminuloga prijatelja privukao me neugledan svezak pod naslovom “Glista na asfaltu”. Autora Ivana Tomljanovića, slikara, imao sam nekoć priliku upoznati, na liniji likovnih radova za crkve, čime sam se i sâm ponešto bavio.

Krajnji sebeljubac zapalit će kuću da bi sebi ispekao jaje. Francis Bacon, filozof i političar (†1621.) ”Narcisi su grozni ljudi, ali sretni”, tako je dopisnik BBC-ja za obitelj i odgoj naslovio najnovije otkriće znanstvenog ispitivanja na sjevernoirskom sveučilištu Queen’s.

Kad netko, u razmjeni misli o nečemu što duboko zabrinjava, samouvjereno zaključi: ”Ja sam optimist!”, zašutim. Optimizam je Ambrose Bierce u svome ”Đavoljem rječniku” definirao kao ”intelektualni poremećaj kojemu nema lijeka osim smrti”.

U vrijeme kad se žarilo i palilo po našim krajevima još se gori genocid dogodio u afričkoj Ruandi. Desetomilijunsko žiteljstvo te u većini kršćanske zemlje čine dva naroda, Hutui (85 posto) i Tutsiji, jedni i drugi u većini katolici. Kršćanska ljubav među njima nikada se nije razvila. Hutui su svjesni svoje većinske snage, a Tutsiji […]

Uznemirio se katolički Rim – zbog đavla. Dva isusovca na vrhovnim položajima izjašnjavaju se o Sotoni suprotno. Jedan je ”bijeli papa” Jorge Bergoglio, drugi ”crni papa”, to jest general Družbe Isusove (15.600 članova) Arturo Sosa. Obojica iz Južne Amerike, Argentinac i Venezuelanac.

Hrvatski novinar, urednik i slikar Vladimir Pavlinić rođen je 5. studenog 1929. godine u Dubrovčanu nedaleko od Velikog Trgovišća u Hrvatskom zagorju. U Zagrebu je pohađao Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju te Bogoslovni fakultet, a studirao je i slikarstvo. U enciklopedijama se navodi i podatak da je 1953. godine zaređen za svećenika. Bio je supokretač i prvi […]

Riječka izdavačka kuća Otokar Keršovani objavila je 2000. godine, u biblioteci “Svjedočanstva” knjigu Jakše Kušana pod naslovom “BITKA ZA NOVU HRVATSKU”. Naslov otisnut upravo tako, velikim slovima, može se pročitati i na način da Kušan piše o bitci za novu Hrvatsku, u smislu mlade, samostalne i slobodne države naspram svim njenim starim oblicima u kojima […]

Tiho je otišao – ne sa scene, nego zaboravljen iza scene – jedan znameniti hrvatski čovjek 20. stoljeća: Jakša Kušan, eminentni predstavnik jedne generacije i jednoga dugog vremena borbe za slobodnu Hrvatsku. Trideset i dvije godine on je, u osami i oskudici izgnanstva, bio slobodan glas za suvremenu demokratsku državu. Kad je država bila ostvarena, […]

Tiho je otišao – ne sa scene, nego zaboravljen iza scene – jedan znameniti hrvatski čovjek 20. stoljeća: Jakša Kušan, eminentni predstavnik jedne generacije i jednoga dugog vremena borbe za slobodnu Hrvatsku.

U subotu je u Jutarnjem listu objavljeno otvoreno pismo koje možete pročitati u našoj rubrici Abrahamova djeca: četiri mlada teologa sebi tepaju na do sada neviđeno drzak način – uspoređuju svoja krhka znanja i nepostojeće teološke knjige s opusima i figurama Ćirila Aleksandrijskog, Bartoloméa de las Casasa, Karla Bartha, s ocima političke, crnačke i feminističke […]

”U ovo današnje vrijeme Crkva se radije služi medicinom milosrđa negoli strogoće. Vjeruje da će valjanost svoga naučavanja pokazati odgovarajući potrebama sadašnjice umjesto osudama.” Rečeno ”današnje vrijeme” davno je prošlo vrijeme: prije 57 godina izgovorio je to papa Ivan XXIII. pri otvaranju Drugoga vatikanskog koncila.

”Fašizam je religija. Dvadeseto stoljeće bit će poznato u povijesti kao stoljeće fašizma” – also sprach Benito Mussolini.

Volim stare fotografije. Osobito one bezimenih lica koje je kamera uhvatila u nekoj stotinki sekunde običnoga života. Neke su postale kultnima u svijetu, kao simboli svoga vremena. Tako mi se u sjećanje ucijepila jedna fotografija iz Hrvatske, iz godine 1941. Jedan lik na njoj poznat: Ante Pavelić u odori, nasuprot njemu tri bezimena Cigana s […]

Engleski književnik i televizijska ličnost Clive James nije vjernik, bilježi se agnostikom. Uoči jednoga prošlog Božića govorio je na BBC-ju o Isusu:

”Strange, fearful and true news which happened at Carlstadt in the Kingdom of Croatia” –naslov je knjižice tiskane u Londonu godine 1606. A ti ”čudnovati, strašni i istiniti događaji u Karlovcu u Kraljevstvu Hrvatskome” bijahu ovi: Sunce je kroz devet dana sijalo crveno kao krv. Viđene su u zraku dvije vojske gdje se biju. Žena […]

Neprijatelj istine nije samo laž ni poluistina – smrtni joj neprijatelj zna biti šutnja. ”Urota šutnje” naslov je knjige u kojoj je fizičar Alexander Weissberg-Cybulski opisao svoja iskustva u staljinskim zatvorima 30-ih godina i atmosferu u kojoj su živjeli milijuni ljudi pod apsolutnim tiraninom. Po prešutnom zakonu šutnje nepravda, bezakonje, bijeda nisu postojali.

Borci za životinjska prava biju boj protiv medicinskih i farmaceutskih eksperimentiranja na životinjama. Argument da to služi na dobrobit čovječanstva odbacuju kao duboko neetičan.  

”Kad su mladi ljudi jednoga naroda konzervativni, tome narodu već zvoni mrtvačko zvono.” Riječi su to crkvenog čovjeka s propovjedaonice prije 130 godina. Henry Beecher – brat pisateljice svjetski glasovite (i mojoj generaciji u djetinjstvu drage) priče ”Čiča Tomina koliba” – bio je pastor američke Kongregacionističke crkve, socijalni reformator i pobornik ukidanja ropstva. Čovjek protiv […]

Engleski katolici dobit će ove godine neobičnoga sveca. Bio je na dugom čekanju – 133 godine. Ime mu je John Henry Newman (London, 21.2.1801. – Birmingham, 11.8.1890.), kardinal. Već za života zvali su ga svecem, što je on odlučno odbijao. Poslije smrti Rim ga je odbijao proglasiti svecem. Rani slučaj traženja vjerničkog puka ”Santo subito!” […]

Lijevi će biti smješteni na lijevu stranu Suca na Posljednjem sudu, to jest na stranu prokletih, dok će desnima pripasti desno vječno blaženstvo: u tome je smislu prijatelj teolog i novinarski kolega širokoj javnosti pokušao jednom dočarati eshatološku poziciju duboke hrvatske podjele.

Kršćani prvih triju stoljeća na prostorima Rimskoga carstva imali su zakon zvan Disciplina arcani: svaki vjernik morao je strogo čuvati od nekrštenih tajnu bogoslužnih obreda. Obveza je prestala kad je u IV. stoljeću kršćanstvo postalo državnom vjerom carstva.

”Sablast kruži Europom – sablast komunizma” – upravo prije 170 godina objavili su to svijetu Marx i Engels. Nova sablast za novo stoljeće krenula je na pobjednički pohod – ne samo Europom: sablast čistoće.

Život mi je dugo bio u znaku Stepinca. Kao valjda jedini još živi svjedok iz crkvenih redova iz 40-ih i 50-ih godina želim ispričati nekoliko vlastitih, makar neizravnih, dodira s nadbiskupom i kardinalom Stepincem. Rodio sam se prije nego što je on postao nadbiskupom i moje sjećanje na njegovo ime i sveprisutni fotoportret seže u […]

Doselivši prije četiri desetljeća u Britaniju nisam doživio samo opće ozračje šire slobode i povjerenja države u građane nego što sam poznavao, ovdje sam uočio i drukčiju Crkvu.

Kad sam 1972. emigrirao u Austriju, odahnuo sam: došao sam u slobodnu zemlju. Kad sam 1973. preselio u Britaniju, odahnuo sam od Austrije: tu jedva vidiš policiju, birokracija ima povjerenja u tvoju riječ. Kao nove susjede u ulici Englezi nas pozdravljaju i nude svaku pomoć.

Gdje je sada cvijeće sve / godina davnih? / Hoće li se ikad znat? / Djevojke ga ubrale. / Gdje su sad te djevojke / godina davnih? / Hoće li se ikad znat? / Sve su se poudale, / Muževima otišle. / Gdje su sada momci ti / godina davnih? / Hoće li se ikad […]

Godine 1947., nakon rata, vlada Republike Irske uputila je papi Piju XII. poziv da sjedište Katoličke crkve premjesti u Irsku u slučaju da komunisti preuzmu vlast u Italiji, za što je postojala ozbiljna bojazan. Irskom ambasadoru u Vatikanu Papa je odgovorio: ”Oh, Irska, kamo bih drugamo mogao ići nego u Irsku!” Poput Šimuna Petra Isusu: […]

Frano Prcela, O.P., ”Bogozaborav. Razmišljanja o aktualnim izazovima Crkve”, Synopsis (Zagreb-Sarajevo), 2014. (uvez: tvrdi, 204 str.) Bila su vremena – pamtim ih – kad je nova knjiga bila događaj. Danas je događaj da netko zapazi knjigu. A dogodilo se, eto, da je prijatelj zapazio jednu i upozorio me na nju. Sama od sebe ne bi […]