autograf.hr

Svojevremeno je, bila je to 1954. godina, britanski premijer Winston Churchill izjavio: Meeting jaw to jaw is better than war (Susresti se licem u lice – zapravo ”vilica nasuprot vilici” – bolje je nego voditi rat), iz čega su njegovi apokrifni biografi izvukli kao biser političke mudrosti: It is better to jaw, jaw, than to […]

Svi su se u svijetu, već četiri godine, pitali kako je moguće, prvo, da jedna destruktivna ličnost kao što je to bio Donald Trump – i dalje destruktivan – zasjedne na kormilo najveće i najstarije svjetske demokracije.

Najvažnija tema među hrvatskim samostalnim umjetnicima ovih dana je potpora koju je najavilo Ministarstvo kulture u sklopu mjera pomoći za ublažavanje posljedica pandemije COVID-19.

U svom uredu na Sveučilištu u Bostonu na istaknutom mjestu držim autentičan komad Berlinskog zida. Poklonili su mi ga njemački kolege iz bivšeg DDR-a u prisutnosti velečasnog pastora Horsta Kasnera i njegove kćerke Angele Merkel, tada najmlađe ministrice u vladi kancelara Helmuta Kohla.

(Opaska uredništva: S obzirom da je Kolinda Grabar-Kitarović u subotu 26. listopada u Washingtonu u povodu dobivanja nagradu Fulbright za životno djelo istakla ”da je bila djevojka rođena s krive strane Željezne zavjese koja je sanjala druga mjesta na kojima su ljudi imali slobodu izbora, gdje se slobodno moglo govoriti i izražavati svoja uvjerenja, a […]

Globalni kaos se ne iskazuje samo u poremećenim svjetskim odnosima u politici i ekonomiji; on se iskazuje i u poremećaju vrijednosti i kriterija, u preokretanju osnovnih moralnih valera po kojima prosuđujemo ljude, događaje, suvremenost i prošlost.

Kad netko, u razmjeni misli o nečemu što duboko zabrinjava, samouvjereno zaključi: ”Ja sam optimist!”, zašutim. Optimizam je Ambrose Bierce u svome ”Đavoljem rječniku” definirao kao ”intelektualni poremećaj kojemu nema lijeka osim smrti”.

Prošlog četvrtka, 19. rujna 2019., Europski parlament usvojio je rezoluciju o ”važnosti europske memorije za budućnost Europe”. O važnosti sjećanja – memorije vode se brojne rasprave u okviru Vijeća Europe, a sada je ta rasprava ovom rezolucijom poprimila i oficijelne konotacije.

TKO NE POZNAJE SVOJU POVIJEST, BIT ĆE PRIMORAN PONAVLJATI JE (navodno Helmut Kohl) ”Ostavimo prošlost, okrenimo se sadašnjosti i budućnosti!”, gnjevno su se neki javili na nove zavrzlame oko Bleiburga (kao da im je netko drugi, neki/a ne-Hrvat/ica nametnuo/la neomiljenu temu). Rado bih se složila s njima: energija i duhovna snaga bila bi korisnija za […]

”Kad su mladi ljudi jednoga naroda konzervativni, tome narodu već zvoni mrtvačko zvono.” Riječi su to crkvenog čovjeka s propovjedaonice prije 130 godina. Henry Beecher – brat pisateljice svjetski glasovite (i mojoj generaciji u djetinjstvu drage) priče ”Čiča Tomina koliba” – bio je pastor američke Kongregacionističke crkve, socijalni reformator i pobornik ukidanja ropstva. Čovjek protiv […]

Ovoga ljeta, unatoč optimističkom priopćenju s nedavnog samita o zapadnom Balkanu u Londonu, nastavlja se destabilizacija ove regije i u njoj povećava nered koji postojano pridonosi globalnom kaosu.

Što je potpredsjednik vlade Damir Krstičević u utorak radio na Visu? Nije li zalutao na savezničko vojno groblje u Milni, gdje su američki i britanski diplomati odali počast vojnicima svojih nacija što su u Drugome svjetskom ratu poginuli oko Visa, boreći se protiv Hitlera i Ante Pavelića?

Lenjin je svojevremeno, u polemici s Juliusom Martovim 1904., svoj pamflet naslovio ”Korak naprijed, dva koraka natrag”. Današnja parafraza tog Lenjinovog naslova, često citiranog kao doskočica u raznim polemikama, mogla bi biti ”Korak natrag, dva koraka naprijed” – prema kaosu u međunarodnim odnosima, dakako.

Madman – Donald Trump, prema etiketi njegovog sugovornika iz Sjeverne Koreje, i Bucko-bomba – Kim Jong-un, prema etiketi njegovog homologa iz SAD-a, uspješno driblaju svijet svojim isprva dramatičnim, pa zatim farsičnim obratima, a na kraju i vodviljskim finalom. Svaki bi ozbiljan promatrač već morao dignuti ruke od ove dvojice egomanijaka i paranoika i prepustiti se […]

Sasvim na kraju svog dugog života i vladavine nad jednim od najvećih i najuređenijih carstava, prvi i jedan od najvećih rimskih careva u svojim posljednjim danima razmišlja o pjesnicima. I piše:

U govoru u Varšavi na sastanku Inicijative triju mora predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je: “Oni od nas koji su rođeni s pogrešne strane Željezne zavjese…” Kako nije posve jasno je li time, protivno povijesnim činjenicama, svrstala i Hrvatsku odnosno tadašnju Jugoslaviju među zemlje Istočnoga bloka, povjesničar dr. Tvrtko Jakovina podsjeća što je bila Željezna zavjesa […]

Poblajhani fašist, sin matere Indonežanke, dakle nearijevsko, useljeničko smeće Geert Wilders izgubio je izbore, čime je, barem nakratko, izbjegnuta snažna marketinška kampanja za europske fašizme, od Marine Le Pen do Frauke Petry, jer se ni na našim naslovnim stranicama neće naslikavati nizozemska protuha, niti će vajni analitičari pijano slaviti skori raspad Europe i početak vjerskoga […]

Legendarni britanski premijer Winston Churchill jednom je rekao da je najbolji argument protiv demokracije petominutni razgovor s prosječnim biračem. U Hrvatskoj pak, da bi se razumnom čovjeku zgadila demokracija, dovoljan je samo Pero Ćorić.

Rođena Britanka u kasnim tridesetim, klinička psihologinja, društveno aktivna intelektualka, sekularnih nazora, već godinama povremeno piše za The Guardian. Njezini članci nisu uže stručne naravi, redovito su emancipatorskog karaktera, posvećeni onima čija su prava iznenada ugrožena ili ih se sumnjiči zbog specifičnosti njihovih izabranih ili neizabranih identiteta.

(Opaska uredništva: Forum.tm je donio a mi prenosimo, kao i kolege iz Foruma, u cjelosti, govor bivšeg predsjednika Stjepana Mesića s proslave obljetnice rođenja Josipa Broza Tita održane u Kumrovcu u subotu 23. svibnja 2015.). Dragi prijatelji, poštovani gosti iz Hrvatske i susjednih zemalja, gospođe i gospodo, drugarice i drugovi, Formalni povod našega okupljanja je […]

(Opaska uredništva: naš kolumnist je ostao zameten u velikom snijegu na sjeveroistoku SAD-a, pa uz njegovu ispriku te iz tehničkih razloga donosimo jednu raniju njegovu kolumnu). Nije pretjerano reći da je papa Franjo svojom otvorenošću, spontanim čovjekoljubljem i evanđeoskom svježinom ideja oduševio svijet. Manje je poznato da se u mnogim katoličkim fundamentalističkim krugovima vodi žestoka

Na poleđini ekrana mog laptopa jedan je natpis koji ljude obično zbunjuje, čini im se vjerojatno i hvalisava poruka: “This machine kills fascists.” Zar doista mislim da svojim kompjutorom ubijam fašiste? Ne mislim, naravno, odgovorim ja ljubazno. Miroljubiva sam osoba i nemam ni trun želje nikoga ubijati, pa ni fašiste.   Da pisanje može oduzeti […]

Nije pretjerano reći da je papa Franjo svojom otvorenošću, spontanim čovjekoljubljem i evanđeoskom svježinom ideja oduševio svijet. Manje je poznato da se u mnogim katoličkim fundamentalističkim krugovima vodi žestoka kampanja protiv ”antipape Franje”. Optužuje se ga ne samo za teološki liberalizam i političku naivnost nego se otvorenom demonizacijom zaključuje kako je ovaj ”lažni papa” ”svoju […]

Fondaciju Tanja Petrović pokrenula je skupina novinara i umetnika (pet čestitih dama iz sveta novinarstva – Antonela Riha, Olivera Milošević, Vojka Pajkić, Tamara Pupovac, Katarina Španić-Ostojić, uz dizajnera i profesora medija Boruta Vilta i filmskog redatelja Srdana Golubovića). Oni su rešili da dodele jednom godišnje nagradu na dan smrti svoje drugarice, sjajne osobe Tanje Petrović […]

Winston Churchill dobio je 1945. rat protiv Hitlera i Sila osovine, ali je onda izgubio osovinu i oslonac u britanskoj politici i – izgubio izbore. Pa dobro, lako za Churchilla, on se u tom trenutku već bio takmičio u jednoj višoj ligi, istorijskoj, pa je mogao polako da se priprema za memoare koji se zovu […]

Zanimljiva je profesionalna karijera Simona Sebaga Montefiorea (1965.), priređivača ove knjige, koji je predavao, doktorirao filozofiju, napisao nekoliko knjiga o povijesnim ličnostima, a objavio je i nekoliko romana.   Ova na mjestima i potresna antologija donosi više od pedeset govora koji su oblikovali povijest, govora različitih intonacija i pobuda, od objava rata do zahtjeva za […]