autograf.hr

Konstatacija je utvrđena činjenica, tvrdnja, dokaz, ustanovljenje nečeg. A što znači sintagma iz naslova ”nedovršene konstatacije”? E, to biste trebali pitati Milorada Dodika. On je najednom uz sva nesumnjiva znanja koja ima, uz pet objavljenih knjiga za koje valja pretpostaviti da ih je sam napisao, izmislio pojam ”nedovršene konstatacije”.

Javila su se dva čitatelja (podaci poznati redakciji). Jednome čitatelju ”tijelo javne vlasti” zvano Ministarstvo vanjskih poslova onemogućuje pristup njegovu autorskom djelu, a drugome Ministarstvo zdravstva onemogućuje da sudjeluje u javnoj raspravi na e-savjetovanju o programu cijepljenja te mu, dodatno o tome, zajedno s Uredom povjerenika za informiranje, još i uskraćuje pravo pristupa informacijama.  

Ni Vlada niti bilo tko iz Vlade ne vrši pritisak na medije – bio bi to cinizam da ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek tom izjavom samo dan nakon okruglog stola ”Novinarstvo pred sudom” nije sažela generalni stav Plenkovićeve Vlade koju naprosto boli ona stvar za novinare i medijske slobode.

Uvijek je zanimljivo pogledati i čuti konferenciju za novinare što ju papa Franjo, nakon posjete nekoj zemlji obično drži u avionu na povratku u Rim. Tada kaže svoje dojmove, komentira značenje susreta što ih je imao i stavlja ih u širu povijesnu perspektivu.

Izvjesni gospodin (?) koji povremeno proizvodi filmske uratke, te se temeljem toga smatra filmskim režiserom (a takvim ga smatra i aktualna vlast u Hrvatskoj), poželio je obdariti ”svekoliko pučanstvo” u povodu skore stote obljetnice stvaranja prve jugoslavenske države novim remek-djelom iz vlastite radionice, ”dokumentarcem” pod bombastičnim naslovom “100 godina srbijanskog terora u Hrvatskoj”.

Ostavimo sada postrance temu ateizma – napokon, on je kod mene tek posljedica jednog temeljnijeg stava, odnosno kritičkog preispitivanja tvrdnji i teorija na temelju svih nama dostupnih činjenica. Danas je kritično mišljenje na udaru brojnih pseudoznanstvenih ideja, a događa se i dosad neviđen fenomen da slabi i među ljudima koji su prošli visoko obrazovanje upravo […]

Odite vi na izbore pa ih pobijedite, pa onda planirajte proračun, brecnuo se premijer Andrej Plenković na pitanje kolege Hrvoja Krešića kako to da rashodi proračuna rastu u godini za koju svi upozoravaju da će biti najteža zbog niza obveza koje dospijevaju na naplatu.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) zahvaljuje svim pojedincima te domaćim, inozemnim kao i međunarodnim organizacijama i institucijama koje su javno iskazale zabrinutost zbog pokušaja ubojstva predsjednika HND-a Saše Lekovića diverzijom na kotaču njegovog automobila, ali i upozorile da se novinarima u Hrvatskoj već dulje vrijeme nekažnjeno izravno prijeti, pa čak i smrću.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) se odlučno protivi nastojanjima uprava pojedinih medija da svojim novinarima zabrane ili otežaju istupe u javnosti. HND također poziva uprave medija da novinarima osiguraju pristojnu plaću za njihov rad, pa im neće morati zabranjivati istodoban angažman kod drugih poslodavaca.

”Domoljubni” buldožer već pedesetak dana radi punom parom na gaženju građanskog društva i hrvatske demokratske javnosti. Svi koji se odbiju pokoriti Karamarkovoj viziji hrvatske budućnosti koja, kako je rekao, pripada HDZ-u i njihovoj mladeži, završit će na medijskoj lomači. Posljednjih dana na njoj se sustavno friga ministra unutarnjih poslova Vlahu Orepića jer se odvažio koliko-toliko […]

U reagiranjima iz novinarskih udruženja, Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske, nastoji se zataškati ili umanjiti značaj revizijske presude Vrhovnog suda Revr 1536/13 u sporu Nataše Škaričić sa EPH i Slobodnom Dalmacijom. Ta revizijska presuda Vrhovnog suda, međutim, utjecat će puno šire i izvan odnosa medijskih zaposlenika i njihovih poslodavaca,

Branko Hebrang je kao čitatelj reagirao na prošlotjednu kolumnu o cenzuriranju novinara i Hrvatskog novinarskog društva pogrešnom presudom Visokog trgovačkog suda (Pž-7598/11) i revizijskom presudom Vrhovnog suda Hrvatske (Revt-342/13). Branko Hebrang je napisao da sam u prethodnoj kolumni nepovezano označio Hrvatsko novinarsko društvo, jer da se ne radi o profesionalnom novinarskom udruženju, nego o udruženju […]

Još od 2. rujna 2014. godine u ladicama Hrvatskog novinarskog društva leži revizijska presuda Vrhovnog suda (Revt-342/13). Cenzuriranje novinara moguće je na osnovi te sudske odluke prikazivati kao zaštitu isključivih prava komercijalnog iskorištavanja novinarskih autorskih prava stečenih na temelju ugovora o radu kojima su se zaposlenici lišili svojih autorskih prava prenijevši ih na poslodavca.

Ovo mora biti epohalna vijest: nakon što je čovjek valjda i cijelih sto tisuća godina žderao, glodao, kidao, kusao, općenito – jeo meso, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je vijest o škodljivosti crvenog mesa, i njegovih prerađevina, koja će, govore katastrofičari i pišu tabloidi, salame, kobasice, slaninu i pršut smjestiti u isti rang kancerogenih supstanci s […]

Ovo mora biti epohalna vijest: nakon što je čovjek valjda i cijelih sto tisuća godina žderao, glodao, kidao, kusao, općenito – jeo meso, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je vijest o škodljivosti crvenog mesa, i njegovih prerađevina, koja će, govore katastrofičari i pišu tabloidi, salame, kobasice, slaninu i pršut smjestiti u isti rang kancerogenih supstanci s […]

Johannes Brahms je tek u kasnom, 68. opusu predstavio svoju prvu, genijalnu simfoniju u c-molu. Skrupulozno je na njoj radio gotovo 14 godina. Kad je 1876. u Karlsruheu praizvedena, zlobnici su je, zbog neke daleke sličnosti glazbene građe zadnjeg stavka s IX. Beethovenovom simfonijom, nazvali Deseta Beethovenova

Čitateljica (podaci u redakciji) piše da je samohrana majka 11-godišnjih blizankinja: ”Primam dječji doplatak na račun Zagrebačke banke. Prije dva mjeseca sam htjela podići novac ali na računu nije bilo novca od dječjeg doplatka. Rečeno mi je da je banka interno blokirala moj račun i da je automatski povukla i novac od dječjeg doplatka (zbog […]

Odlukom da upadne usred intervjua i naprasno prekine razgovor novinarke Nove TV Ivane Petrović s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, predsjedničin glasnogovornik Luka Đurić počinio je niz pogrešaka, javno nezabilježenih u novijoj hrvatskoj povijesti kad je riječ o ulozi glasnogovornika u političkoj komunikaciji s javnošću.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) otvorenim pismom zatražila je očitovanje predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND) o činjenici da su policajci onemogućili delegaciji HDZ-a i novinarima koji su je pratili ulazak na područje na poluotoku Prevlaka gdje se prema tvrdnjama HDZ-a gradi prihvatni centar za izbjeglice a prema tvrdnjama MUP-a baza za policajce koji će raditi nadzor […]

Izvještavajući o rijekama izbjeglica u hrvatskom susjedstvu, novinar Saša Kosanović uranja u dubine humanitarne katastrofe i uspijeva to činiti bez suvišne patetike. Svojim javljanjima iz Mađarske i Srbije mnoge gledatelje središnjeg Dnevnika HRT-a prikovao je za ekran, a o potresnim svjedočanstvima s terena i osobnim izazovima u suočavanju s takvom stvarnošću, detaljnije govori za tportal.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) poziva novinare i sve odgovorne u medijima, javnima i komercijalnima, da sve vezano za praćenje tako osjetljive teme kao što je dolazak izbjeglica nastave pokrivati kao što većina i do sada čini –  s posebnim oprezom i krajnje profesionalno, izbjegavajući senzacionalizam, širenje govora mržnje i objavu neprovjerenih informacija.

Priznajem da sam volio gledati filmove o Bondu. James Bondu. Pustolovine, malo jurnjave i egzotična mjesta. Dekorativne suradnice i luksuzni automobili. Sviđala mi se i povremena pucnjava iz svih oružja. Zanimljiva profesija. U stvarnosti vjerojatno nije tako. Kontroliraju se računi i slipovi kartica, pišu se izvješća sa službenog puta i prilažu ”ukrcajne propusnice”.

Piše nam gospodin Luka Đurić, glasnogovornik uposlen u Uredu predsjednice Republike Hrvatske (opaska uredništva: Luka Đurić piše redakciji Jutarnjeg lista). Smatra potrebnim reagirati na naslov članka “Opet svađa: Ravnatelji lučkih uprava otkazali Kolindi zbog pritiska ministra H. Dončića?” objavljen u Jutarnjem listu.

Danas, 11. kolovoza 2015., točno je godina dana od kada je pred svojim stanom u Zagrebu premlaćen slobodni novinar Domagoj Margetić. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske okarakteriziralo je taj napad kao pokušaj ubojstva no još uvijek nije poznat niti napadač niti motiv niti eventualni naručitelj.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković otvorenim se pismom obratio glavnom uredniku Slobodne Dalmacije Ivi Bonkoviću povodom kolumne Tihomira Dujmovića (”Zašto šutiš, Hrvatska?”, 17.7.). Lekovićevo pismo prenosimo u cijelosti jer ga uredništvo Slobodne Dalmacije nije objavilo i jer ga je čelnik HND-a i nama poslao:

Divljački modaliteti napada na redakciju zadarskoga Hrvatskog tjednika – poput provale zaključanih vrata, vezivanja žicom ruku i vrata grafičkom uredniku, prijetnji pištoljem, prijetnji odsutnome glavnom uredniku Ivici Marijačiću itd. – podsjećaju da u opjevanoj hrvatskoj uljudbi novinare vrijeđaju i ubijaju, uz zgražanje kolega (osobito s iste strane političkog spektra), ali bez osobitog uzbuđenja javnosti.

Žaljenja ste vrijedni, Domagoje Madžaru, huškaću s portala Dnevno.hr. Sve što vi, Domagoje Madžaru, znate napraviti kada se upozori na vaše širenje mržnje, a širite je iz dana u dan svjesno trujući ljude, jest to da dodate svojim potjernicama još jedno ime, u posljednjem slučaju moje.

U vrijeme najveće nezaposlenosti novinar Boris Dežulović je medijskom vlasniku i poslodavcu Marijanu Hanžekoviću 20. lipnja 2015. napisao: ”Prisiljen sam vam otkazati radni odnos sa mnom”. U nastavku pisma o otkazu Dežulović je objasnio da otkazuje ”radni odnos”, jer u Slobodnoj Dalmaciji kao zaposleni novinar više ne može ”reći istinu i nazivati stvari pravim imenom: […]

Rijetko se viđa toliko mržnje na jednom mjestu, koliko se cijedi sa stranica prošlog broja desničarske tiskovine 7Dnevno – mržnje prema novinarima, novinarskoj profesiji i slobodi mišljenja. Osokoljeni nedavnim čistkama u Slobodnoj Dalmaciji, odakle su radi prilagođavanja gazde nastupajućoj desnici odstranjene kolumne Davora Krile i Borisa Dežulovića, i otkazom Borisu Paveliću u Novom listu,

Kada su Tuđmanovi tajkuni došli po sredstva za proizvodnju novina, televizijskog i radijskog programa, ja sam šutio; jer nisam bio proizvođač novina, televizijskog i radijskog programa.

1. POLITIČKI I DRUŠTVENI KONTEKST OD PRIKLJUČENJA EUROPSKOJ UNIJI Hrvatsko je društvo i dalje opterećeno sukobima i polemikama vezanima uz teme s dominantnim nacionalnim predznakom: nedavnu ratnu prošlost, ratne zločine te prava sudionika rata. Navedene teme više su no ikada korištene kao predmet dnevno-političkih obračuna, posebno u mjesecima prije predsjedničkih izbora, a nažalost, s tendencijom […]

Otkaz suradnje Borisu Dežuloviću u Slobodnoj Dalmaciji nastavak je opasnog trenda nakladničkog odricanja od vlastitih novinara. Hrvatsko novinarsko društvo izražava vrlo ozbiljnu zabrinutost činjenicom da je novinar Boris Dežulović telefonom obaviješten kako mu se odlukom Uprave Slobodna Dalmacija d.d. otkazuje suradnja u dnevnom listu Slobodna Dalmacija.

Među sedam pisama čitatelja dobio sam i kratki upit: ”Zanima me, s obzirom na to da već imam zaštićeni račun, a trebao bih dobiti uplatu za honorar za članak, da li mogu zaštititi i iznos tog honorara“?

Ako je točno da novinara, onih pravih, koji ispunjavaju profesionalne i pravne, dakle i financijske uvjete, nema puno: ama, što vam je, ljudi, niti onoliko koliko ih se vodi u evidenciji Hrvatskog novinarskog društva (oko 2500, prema informaciji iz tajništva HND-a), niti onoliko koliko ih se navodno bavi tom našom izmučenom profesijom, a nisu u […]

Kolumna (rubrika) ”Imam pravo” će tragom pisma čitatelja upozoravati na slabosti sustava u cijelosti i na taj način poduprijeti pojedince u njihovim neravnopravnim sporovima s puno moćnijim državnim službama, velikim bankama, ovršnom mafijom, kršenju ljudskih prava u kompromitiranom pravosuđu, itd.

Zdravko Mamić, njegov lik i djelo, i njegov modus operandi u Dinamu i hrvatskome nogometu, odavno su prokazani. Tisuće je novinskih kartica napisano o Mamićevu besramnom obiteljskom biznisu u nacionalnoj sportskoj instituciji, obilato dotiranom javnim novcem, a suptilno zaštićenom od svake vlasti i politike, i gradske i državne.   U nogometu dobro znaju kako stvoriti […]