autograf.hr

(Nastavljajući Književni ogled od prije dva tjedna, u onom u kojem naš suradnik Ivan Lovrenović traži da ga se ispiše iz Društva pisaca Bosne i Hercegovine, objavljujemo i ovaj u kojem se opisuje kako sarajevski dnevni list ”Oslobođenje” tretira nemile događaje u vezi s Društvom pisaca u BiH).   Četiri istupanja iz članstva u Društvu […]

Svakodnevno se koristimo pojmom zla. Taj pojam služi nam veoma često da bismo se odredili prema dobru, da bismo zapravo znali što je dobro.   Zlo kao takvo uopće ne postoji, odnosno zlo postoji samo utoliko ukoliko postoji konsenzus o tome koje je ljudsko djelovanje zlo. Naime, ljudi su tijekom povijesti određivali što bi sve […]

S pravom će se netko pitati je li ovo ”književni ogled” i od kuda ovaj protest, žestoki, našega dragoga kolege i suradnika Ivana Lovrenovića, u ovoj rubrici? Razlog je jednostavan i sažet je u Lovrenovićevoj potrebi da digne glas o ”jakim, stojećim mjestima rigidnih ideologija kolektivizma, potpuno i pogubno suprotnih elementarnim načelima slobode…”.   Dogodio […]

Ivan Lovrenović, ”Nestali u stoljeću, Fraktura-Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2013.   U uvodnoj bilješci romana Nestali u stoljeću naglašava se da je ovo djelo imalo svoju protoverziju, objavljenu u ratu kod zagrebačkog izdavača Durieux 1994. godine pod naslovom Liber memorabilium. Nju, trostruko proširenu i u svemu preinačenu, potom ističe autor, ova nova verzija sadrži kao plod svoju […]

Govor Navida Kermanija pred Bundestagom na svečanosti 65. godišnjice njemačkog ustava (Grundgesetz) 23. svibnja 2014.   (Navid Kermani, rođen 1967. u Siegenu, njemački je pisac i orijentalist. Njemački i iranski građanin. Studirao je orijentalistiku, filozofiju i teatrologiju u Kairu i Bonnu. Autor više romana i dobitnik najuglednijih književnih nagrada. Više informacija: www.navidkermani.de)   *   […]

(Opaska uredništva: odlučili smo uvrstiti ovaj tekst u rubriku Književni ogledi kao znak uvažavanja genijalnog uma hrvatskog premijera i kao znak poštivanja novoga žanra u hrvatskom političkom govoru).   Netko će reći, misleći na šefa SDP-a i predsjednika Vlade Zorana Milanovića, da su od malo koga bila tako velika očekivanja, a da je malo tko […]

  (Kao mi ne znamo da je ovo prilog poetici novih medija)   Citat redakcije (bez komentara): ”ZNAM DA NIŠTA NE ZNAM“ (Potpis: Sokrat)   Komentari čitatelja (bez potpisa):   I. Sokrat ne zna jer neće da zna, iako bi trebao znati. On prvi, jer je bio aktivan i nikada nije krio svoje simpatije prema […]

ZAŠTO SAM UBIO FRANJU FERDINANDA   1.   Davno je bilo, malo bih o tome mogao. A ona me pita što o tome mislim. Kažem: ”Ne mislim ništa“. Baš tako kažem: Ništa o tome ne mislim. Nisam imao nikakvo stajalište ni ranije, a ni sada. ”Nije moguće, pa ipak ste u sve to bili upetljani, […]

Redakcijska napomena:   Daniel Bar Tal, kao istaknuti izraelski intelektualac, građanin države Izrael i Jevrej uputio je pismo svojim prijateljima u kojem izražava zabrinutost za budućnost Izraela zbog provođenja jedne vrste aparthejda koju naziva okupartheid. Pismo/esej objavljujemo u cijelosti jer redakcija portala autograf.hr smatra da je važno imati ovakav glas u kontekstu posjeta pape Franje […]

Redakcijska napomena:   Daniel Bar Tal je kao istaknuti izraelski intelektualac, građanin države Izrael i Jevrej uputio pismo svojim prijateljima u kojem izražava zabrinutost za budućnost Izraela zbog provođenja jedne vrste aparthejda koju naziva okupartheid. Pismo/esej objavljujemo u cijelosti jer redakcija portala autograf.hr smatra da je važno imati ovakav glas u kontekstu posjeta pape Franje […]

TEODORA Teodora san mora, anđeo u kutijici, srce u ruci, misao u okvirčiću… Teodora gleda vijesti. Broji na ekranu žrtve. Zaklane, iskrivljene, postreljane. Teodora još uvijek mala, ali napamet zna masakrirana tijela.     RADE Rade je volio marmeladu, čipi-čips i rakiju. Rade je bio drukčiji… u duši malo siv. Volio je gledati ratne filmove, […]

Kovačeva testamentarna knjiga Vrijeme koje se udaljava neobična je i izuzetna knjiga po mnogo čemu. To je poslednja knjiga koju je Mirko Kovač napisao, sam je obeležio kao “testamentarnu” knjigu. Pisao je sa namerom da ovim delom zaokruži svoj književni opus, sa posvetom vremenu u kojem je sazrevao kao pisac i posvetama onim ličnostima koje su […]

Hrvatsko-makedonski odnosi, povijesni, književni, jezični i kulturni dodiri potječu još iz vremena solunske braće, od kojih baštinimo i nasljeđujemo zajedničku ćirilometodsku tradiciju. I, bez obzira na to što je “legenda o svetome Ćirilu i Metodu napisana post mortem apostolorum i što nosi u sebi sve elemente najtipičnije propagandističke improvizacije da bude Rim sit i glagoljaška […]

Kada je pak riječ o hrvatskim duhovnim horizontima, onda se može kazati da hrvatska kultura, od svojih davnih početaka, ne poznaje književnu riječ koja je tako moćno utjecala na njezin život, na njenu sudbinu, kao što utječe riječ Miroslava Krleže. Njezin plodonosni utjecaj odrazio se jednakim intenzitetom na hrvatsku književnost i onda kada je ta […]

Gotovo da nema ni jedne republike i pokrajine bivše jugoslavenske zajednice, ni jedne značajnije europske kulturne sredine koja nije kazališnim predstavama, simpozijima, literarnim večerima, festivalima, radio i TV emisijama, prijevodima, reprintima, zbornicima ili posebnim izdanjima obilježila 120. obljetnicu rođenja Miroslava Krleže, jednog od najplodnijih hrvatskih književnika, najutjecajnijih jugoslavenskih pisaca i najznačajnijih europskih umjetnika XX. vijeka. […]

BOG NE PRIMA NACIONALISTE   Vas Bog neće primiti u svoje carstvo, kraljevstvo Mašite križevim i krstovima, svejedno Dižite zastave i krstite se ili križite Vas Bog i tako neće primiti Bog prima ljude pune ljubavi prema Drugom čovjeku, prema bratu krišćanu Šta će vam mržnja, klanje i ubijanje Vi zasigurno volite više pakao od […]

U telefonskom razgovoru Predraga Matvejevića s novinarkom Radio Beograda Melihom Pravdić na samom početku Matvejević kaže da govore istim jezikom i naglašava potrebu da se depolitizira jezik:   Ono što odavno znamo i što je viđeno i drugdje u svijetu: jedna velika opasnost da jedan državni ili politički jezik ovlada jezikom, vidjeli smo mnogo takvih […]

Bosanski filozof i književnik u egzilu Predrag Finci je svojom prethodnom knjigom ‘‘Osobno kao tekst“ kroz analize o ispovijesti, tekstu, identitetu i pisanju otvorio niz pitanja o odnosu sopstva i drugog. U tom djelu autor nas je uveo u problematiku jezika i pisanja kroz lakanovsko-heideggerijansku perspektivu shvaćanja jezika kao bitka/nesvjesnog. Jezik, tekst, govor, riječ su […]

Kada govorimo o Juliu Cortázaru (Bruxelles, 26. kolovoza 1914. – Pariz, 12. veljače 1984.), ono što prvo zapažamo izrazita je višeznačnost u njegovu životu i djelima, koja često graniči s kontradikcijom.   S jedne strane, govorimo o jednom od najvećih i najoriginalnijih pisaca svoga vremena i jednom od ključnih pripadnika hispanskoameričkog booma, prije svega majstoru […]

U ne tako davna vremena 8. mart, s kojim se poklapa Međunarodni dan žena iliti Majčin dan, kako su ga djeca uobičavala nazivati, kada su muškarci buketima ruža potkupljivali žene kako bi im dozvolile cjelodnevno ispijanje zdravica – u muškom društvu razrijeđenom tek pokojom samosvjesnijom feministkinjom, pohotnim ili prijekim okom (ovisno o spolu njegova vlasnika) […]