autograf.hr

Od kada se Hrvatska osamostalila u javnosti, vode se žučne rasprave o nekim od najvažnijih događaja njene recentne povijesti i o ličnostima koje su tu povijest stvarale, što stvara žestoke podjele u društvu, a o njima se iznose sasvim oprečne ocjene i mišljenja. Istaknuti hrvatski povjesničar Ivo Goldstein u knjizi “Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća“ […]

Po mišljenju mnogih, sv. Pavao iz Tarza osnivač je kršćanstva, ali i jedna od najkontroverznijih i najsnažnijih osoba u povijesti. Njegovi spisi imali su nemjerljiv utjecaj na zapadne kulture, pa i znatno izvan tog okvira, djelujući na živote više od dvije milijarde kršćana u čitavom svijetu.

Ne može se poreći da Izrael ima izuzetne inovatore koje ne povezuju vjera, novac ili položaj, nego u velikoj mjeri želja da se unaprijede ljudski životi i poboljša svijet.

Genij ju je učinio besmrtnom. Francuski kralj platio je bogatstvo za nju. Republikanski general, koji se proglasio carem, za njom je čeznuo. Pjesnici su ju uzdizali. Pjevači opjevali. Oglašivači iskorištavali.

Godine 1271. mladi talijanski trgovac po imenu Marko Polo otisnuo se iz Venecije na revolucionarni pohod preko Bliskog istoka i Središnje Azije sve do Kine. Njegova knjiga o tom putu unijela je u srednjovjekovnu Europu egzotični novi svijet nepoznatih zemalja, čudesnih gradova, careva i priležnica, kao i nevjerojatnih bogatstava.

Moram vas pitati: Božić, znate li što je to? Čist pogled. Eto. A ja ga nisam imao. Mnogo puta. Znali su me zbog toga kadikad ošamariti (ukoriti) moji učitelji i uzori. ”Nevjerojatno do koje mjere se lakomost, sebičnost, zavist, drskost, grubost, prostota, škrtost, pohlepa, i uglavnom čitav skup takvih osobina koje su dio ljudskog bića, […]

”Memoari Sime Rajića opovrgavaju općeprihvaćen žanrovski kanon prema kojemu su autobiografije fikcijska proza; to jest, prema kojemu su njihovi sadržaji više ili manje izmaštani. Ovi to nisu. Simo nije primaš ciganski koji ‘gudi slatko uz dlakave uši pijandura”, već piše ”ozbiljno i mrko kao što se piše na zelenom stolu tribunala…

Hoće li ovogodišnji Interliber zaliječiti rane hrvatskim nakladnicima koji su morali pretrpjeti očekivani raspad knjižara iz Algoritmovog lanca iz kojeg su ranije ispali Profil i Mozaik knjiga?

Jučer, u srijedu 13. rujna, oko 13 sati u bolnici Rebro u Zagrebu preminuo je Slavko Goldstein. Bio je veliki hrvatski pisac. Svoj 89. rođendan je u utorak 22. kolovoza, nažalost, proslavio u bolnici. Vijesti su, na svu sreću, bile konačno povoljne, pa sam ga ponovo vidio već sutradan nakon što se vratio u svoj […]

Tata mi je već prve noći po dolasku u Zagreb, u sitne jutarnje sate rekao: ”Ne možeš biti kršćanin i ustaša. Jasno je. Bili smo ludi”. Trebalo mi je jako puno priprema i nagovaranja da dovedem oca, Adolfa Zvonimira Pilsela, u Hrvatsku. Otkako sam ga sa suprugom uspio posjetiti posljednji put u Paragvaju početkom 2009., […]

Stara asirska mudrost glasi: nije vijest po čemu je sve Hrvatska na europskome dnu, vijest bi bila da Hrvatska po nečemu nije na dnu. Ali ovo naprosto ne možemo zaobići: po broju tiskanih knjiga po glavi stanovnika – mjereći novim naslovima ili ukupnim nakladama, sasvim je svejedno – Hrvatska je daleko iza pretposljednje zemlje Europske […]

Kada s nekim razgovaram o propasti Agrokora – o čemu se, bezbeli, suzdržavam pisati, ali ne samo zato što sam fakat slab u ekonomiji, nego prvenstveno zato što o Ivici Todoriću nisam pisao ni u vrijeme kada se o njemu nije smjelo ružno pisati – dakle, kada onako usput, na jutarnjem čaju ili pri susjedskom […]

Predgovor Odrastao sam u obalnom gradu s drvenom šetnicom uz ocean, u kojem je gotovo sve prekriveno nijansom prijevare. Kao i ja. Sa svojihdvadeset godina nisam bio buntovnik u trkaćem automobilu, nego gitarist na ulicama Asbury Parka, već tada blisko povezan s onima koji “lažu” u ime istine… sasvim običnim umjetnicima.

Ako je Ivica Todorić dijete hrvatske desnice i ako je Agrokor desni epifenomen, tada je Neven Antičević dijete hrvatske ljevice, najprije one izvaninstitucionalne, kulturne i književne, a onda i institucionalne, čim se našla na vlasti.

Maroje Mihovilović, ”Mi djeca Solferina”, Profil, Zagreb, 2017. ”Mi djeca Solferina“ Maroja Mihovilovića istinita je, dokumentirana priča o hrabrosti i požrtvovnosti, o ljubavima, zatvorima, idealima, rastancima, neisporučenim pismima, stradanjima, čežnjama, sudbinama, postojanosti, herojstvu članova jedne obitelji zagrebačkih korijena na vjetrometini povijesnih oluja tijekom dvaju stoljeća na četiri kontinenta.

U prvoj zbirci priča napisanoj nakon što je ušao u finale prestižnog međunarodnog Bookera, Novaković se vraća temama koje su odredile njegov opus: egzil, rat, religioznost, ali i sitni pomaci u stvarnosti koji život čine tako čudesnim i začudnim.

Jasen Boko, “Dioklecijan – biografija kontroverznoga rimskog cara: reformator ili progonitelj kršćana”, Profil, Zagreb, 2016. Priča o Dioklecijanu kao brutalnom progonitelju kršćana izmišljena je stoljećima nakon njegove smrti, jer je trebalo nekako opravdati činjenicu da se osnivača Splita izbacuje iz mauzoleja koji je napravio kao svoju grobnicu, a kako bi se u njega smjestilo tijelo […]

Projekt zbirke reportaža hrvatskih novinara Nakon deadlinea – priče s terena nastao je u želji da vanjskopolitički novinari iz različitih pisanih i elektroničkih hrvatskih medija svojim pričama s terena pokušaju dočarati važnost i dinamiku novinarskog posla, situacije i izazove u kojima su se pritom nalazili, kontekst kako su nastajale neke reportaže i općenito što to […]

Europa se suočava s najvećim migracijskim valom u novijoj povijesti, fenomenom koji će trajati godinama.

Slobodan Šnajder. ”Doba mjedi”, Tim press, Zagreb, 2015. Istaknuti hrvatski književnik Slobodan Šnajder proglašen je u Tuzli dobitnikom ovogodišnje regionalne Nagrade Meša Selimović za najbolje prozno djelo objavljeno na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije u 2015.

Stojim u pothodniku ispod zagrebačkog željezničkog kolodvora, tom proleterskom stentu između Novog Zagreba i metropole, niz koji žurno promiče većina onih koji u središte grada dolaze autobusom, i gledam u izlog knjižare-trafike-sitničarnice iz lanca Tisak Medija. Silom prilika i opće propasti hrvatske kulture i knjižarstva, ovaj izlog je, bit će, danas najvažniji knjižarski izlog u […]

Mali princ, jedna od najprodavanijih knjiga svih vremena, klasično je djelo svjetske književnosti, nezaobilazna lektira za sve ljubitelje lijepe književnosti. Taj roman, napisan 1943. i inspiriran autorovom avionskom nesrećom nad Saharom, prepričava susret s dječakom s nepoznata asteroida.

Dani zaborava priča su o Olgi, ženi na pragu 40-ih, majci dvoje djece, koju ostavi suprug zbog mlađe žene. Njezini neočekivani ”dani zaborava“ pretvaraju se u slobodni pad u najmračnije zakutke duše, a kad se nađe zatočena unutar četiri zida svojeg stana,

Godina je 1327. bogati talijanski samostan pod sumnjom je da skriva heretike u svojim redovima, a situaciju dolazi istražiti fra Vilim od Baskervillea u pratnji svojega vjernog mladog učenika Adsona iz Melka. Njegov delikatni zadatak naglo zasjeni niz bizarnih smrti, a fra Vilim postaje detektiv koji prikuplja dokaze,

Golema pobjeda u borbi za ljudska prava, iznimno važan izdavački pothvat, beskrajno važno svjedočanstvo – tek neki su od komentara kojima je popraćen izlazak knjige ”Dnevnik iz Guantanama“ Mohamedoua Oulda Slahija, potresnog svjedočanstva čovjeka koji je već 13 godina zatvoren u američkom logoru Guantanamo na Kubi zajedno s drugim muslimanima osumnjičenim za terorizam i suradnju […]

”Samo je osam godina trebalo Rusiji da nakon slavodobitne masovne proslave raspada Sovjetskog Saveza 1992. godine izabere nekadašnjeg KGB-ova agenta Vladimira Putina za predsjednika. Nakon toga Putinu je trebalo osam godina da iskvari ili uništi gotovo svaki demokratski čimbenik u zemlji

”Nikada nisam ni na koji način bio apologet bilo kojeg zločinačkog režima – ustaškog ili komunističkog. Dapače, u svojem javnom djelovanju i u tekstovima sam isticao da su ustaški zločini opterećeni hipotekom poraza i da predstavljaju najveće posrnuće hrvatskog naroda čiji zloduh i sjena još i danas stoje nad hrvatskim narodom”, kazao je ministar kulture […]

U prvim satima 23. listopada 1991. grupa hrvatskih branitelja, nakon razmjene vatre s patrolnim čamcem 178. Jugoslavenske ratne mornarice, nestala je u vodama blizu otoka Šipana. Bili su to diverzanti IV. brigade tadašnjeg Zbora narodne garde, kasnije HV, koji su nastojali zadati udarac neprijatelju u široj akciji pokušaja da se zaustavi prodor prema Pelješcu, odnosno, […]

Moram vas pitati: Božić, znate li što je to? Čist pogled. Eto. A ja ga nisam imao. Mnogo puta. Znali su me zbog toga kadikad ošamariti (ukoriti) moji učitelji i uzori. ”Nevjerojatno do koje mjere se lakomost, sebičnost, zavist, drskost, grubost, prostota, škrtost, pohlepa, i uglavnom čitav skup takvih osobina koje su dio ljudskog bića, […]

Thomas Piketty, ”Kapital u dvadeset prvom stoljeću”, Profil, 2014.   U povodu nedavnog prijevoda ”Kapitala u dvadeset prvom stoljeću” na hrvatski jezik, Hrvatska radiotelevizija (HRT) posvetila je čitavu jednu emisiju toj temi. Na početku emisije, u specijalnom prilogu kamera obilazi Zagreb i ispituje naizgled slučajne prolaznike jesu li čitali Thomasa Pikettyja.   Navodno su sva […]

F. William Engdahl, ”Uništite Kinu”, Profil, 2014.   Bertol Brecht jednom se zapitao: Što zapravo znači opljačkati banku u usporedbi s njenim osnivanjem? Da, bankari su danas više nego ikad prije poistovjećeni s lupežima i sjecikesama, i to nikako nije neopravdano.   Nakon svjetske krize uzrokovane krahom tržišta nekretnina koja je prije sedam godina počela […]

”Hitlerove furije – Njemice na nacističkim poljima smrti”, Wendy Lower, Profil, Zagreb, 2014.   Na pitanje novinara kako danas gleda na svoja zlodjela iz prošlosti jedan od čuvara logora u Auschwitzu uzima predah za razmišljanje. Nakon kraće stanke daje sljedeći odgovor: ”Znate, kad malo bolje razmislim o tome, da, mogu vam reći da žalim. Žalim […]

Kuću u Rovinju kupio je 1970. Bilo mu je trideset i osam, godinu ranije primio je Ninovu nagradu za roman “Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji”, Bata Čengić tog je ljeta dovršavao istoimeni film, koji će biti skoro pa zabranjen (ili će biti – poluzabranjen), i život se u Jugoslaviji još uvijek činio kao zbir […]

Silvije Tomašević, ”Papa Franjo – Kako papa nade i nježnosti mijenja Rim, Crkvu i svijet”, Profil, Zagreb, 2014.   Da bismo upoznali nekog čovjeka, kaže jedna stara poslovica, s njime moramo pojesti vreću soli ili pak, kako kažu Indijanci, trebamo hodati u njegovim mokasinkama.   Ova knjiga nije nastala ni iz zajedničkog obroka soli pape […]

Bora Ćosić klasik je srpske književnosti, ali i rođeni Zagrepčanin, hrvatski državljanin te dugogodišnji stanovnik Rovinja, istarskog grada koji je postao literarnim žarištem jugoistočne Europe.   U živopisnom Rovinju Ćosić boravi posljednjih pola stoljeća.   Plod tih boravaka netipična je putopisno-autobiografska knjiga “Mirni dani u Rovinju” koju je Ćosiću objavio zagrebački Profil, i to, razumljivo, u […]

Evo kaj mi je na umu. Moja majka je prije godinu i pol umrla od ALS-a, strašne bolesti koja možda više nego ijedna druga razara i tijelo i psihu.   Sve druge bolesti, naime, ostavljaju nadu izlječenja, ponekad jedva tinjajuću, kao u slučaju karcinoma, melanoma i sličnih bolesti, ali ipak – nada postoji.   No, […]

Glen Greenwald, ”Nemaš se kamo sakriti – Edward Snowden, tajna služba NSA i američka država nadzora” (s engleskoga preveo Damir Biličić), Profil, 2014.   Da je Glenn Greenwald znao tko je Cincinat, osoba koja mu se pod tim imenom e-mailom javila prvog dana prosinca 2012. godine, sigurno bi pod hitno napravio ono što je tajnoviti […]

Kažu da se Tomislav Karamarko razbjesnio jer Ruža Tomašić na Fejsu ima više lajkova od njega te je zbog toga alarmantnog propusta sazvao sastanak najumnijih ljudi svoje stranke. Ako je i izmišljeno, dobro zvuči. Za ljubav dobre priče koji put ne treba zahtijevati da ona baš u svim detaljima bude istinita.   Premda nije teško […]

Počeću ovaj tekst nečim što naizgled – i samo naizgled – nema veze s knjigom Drage Pilsela, ali o čemu sam mnogo razmišljao baš tokom i nakon čitanja njegovog “romana”, a što nije i ne može biti slučajnost. Šta je to u čemu smo mentalno odrastali mi, otroci socializma? Kakav je to bio vrednosni model? […]

Nevjerojatna ali istinita ratna priča Salomona Perela, objavljena nedavno u Zagrebu (Profil knjiga) pod naslovom “Bio sam Hitlerov omladinac Salomon”, u izvrsnom prijevodu Borisa Perića, kojom prilikom je autor stigao u Hrvatsku po drugi puta, jer se prilikom predstavljanja njegove knjige dogodila i hrvatska neslužbena premijera filma “Europa, Europa” (kako se Perelova knjiga izvorno zove) […]

John Le Carré jedan je od najznačajnijih, a i najpoznatijih svjetskih pisaca špijunskih romana. Među njegovim romanima nalaze se slavni naslovi, kao “Mala bubnjarica” (1983.), “Savršen špijun” (1986.), “Krojač Paname” (1996.) i “Brižni vrtlar” (2001.). Le Carréova djela osvojila su brojne ugledne nagrade, a prema više njegovih romana snimljeni su filmovi i televizijske serije.   […]

Milko Valent uvijek je u svojim knjigama nastojao biti i provokativan i inovativan, i nerijetko je to plaćao svojevrsnom slabom vidljivošću svojeg inače brojnog opusa, kao i izmještenom pozicijom u odnosu na ‘‘ja tebi ti meni“ koncepcije u kojoj neki njegove kolege sasvim dobro plivaju. U svom novom romanu Valent zahvaća temu tranzicijske hrvatske zbilje, […]

‘‘Tada, te ključne 1978. godine, iznad mojega kreveta u spavaćoj sobi još je visjela fotografija diktatora Ante Pavelića, čelnika tzv. Nezavisne države Hrvatske, najvećeg zločinca u povijesti mojega naroda…“ Već i ovaj mali fragment iz jednog opširnijeg iskaza autora romana ukazuje kako je ‘‘Argentinski roman“ napisan iz jedne specifične perspektive, pa je i lako za […]

U petak, nešto prije 12 sati, stigao sam, sa nemalim uzbuđenjem, na parkiralište ispred štamparije i skladišta izdavačkog poduzeća Profil koje je, zahvaljujući dobroj volji, a možda i dobrom njuhu Danijela Žderića za priču koju mnogi iščekuju pročitati, upravo dan ranije dovršilo tiskanje mojega prvog romana. Prije nego što sam krenuo pokupiti primjerke knjige koji […]

Australac Peter Carey dvostruki je dobitnik prestižne književne nagrade Booker – prvi je put nagrađen za roman o jednoj neobičnoj vezi, putujućoj staklenoj crkvi i australskoj povijesti u ”Oscaru i Lucindi“, a drugi put, nekoliko godina poslije, za roman o najslavnijem australskom banditu u ”Istinitoj povijesti Kellyjeve bande“. Carey je autor koji pišući o raznolikim ljubavima […]

Vargas Llosa u ovome romanu, objavljenom 1987. godine, prepleće dva narativna toka. U jednome, autobiografski pripovjedač na izložbi u Firenci vidi fotografiju Indijanaca plemena Machiguenga, koje je posjetio prije dvadeset godina. Retrospekcijom se vraća u prošlost, u doba studentskoga prijateljevanja sa Saúlom Zuratom, koji je poslije nestao negdje u Amazonskoj prašumi. Taj se pripovjedni niz […]

„I ja sam postala jedna od tih ‘vinkovačkih kurvi’. I to najveća od najvećih. Povrijedilo me to, no takvo što sam i očekivala. Jer u mojem je slučaju iza svega stajala osveta. Čim se pojavila Facebook grupa ‘Vinkovačke kurve’ inicirala sam zahtjev da se ta grupa ugasi pa sam se onda i sama našla na […]