autograf.hr

”Ima narodnjaka, trepera, čudaka. Svetskih šampiona i đaka prvaka. Od čvaraka do škampa, od Putina do Trampa. Dženifer Lopeza, njenog carskog reza. Rusa i Kineza i fiksnih proteza”. Uz stihove onoga šta se danas proizvodi, sluša i potencira, u komšijskoj Srbiji treba upozoravati da uz svu tamošnju nesreću, socijalnu nepravdu, korupciju, nasilje i odsustvo suočavanja […]

Zamislite sliku: usred noći vas probudi zubobolja. Teturate u kupaonicu dok vam u glavi odzvanja pneumatska bušilica. Palite svjetlo i proučavate natečeni obraz, krvlju podlivene oči. Jedva se usuđujete otvoriti usta, a kamoli rukom dodirnuti pulsirajući izvor agonije. Vrhom jezika oprezno istražujete zub po zub: dobro, dobro, dobro, a onda… Od boli zaurlate dok vam […]

U davnim danima gledao sam zadivljeno kako moj stric na ognjištu u brdima Boke Kotorske konstruira i gradi drveni brod. Fascinirala me njegova vještina, odnos prema drvetu kojeg je dodirivao i oblikovao s poštovanjem i ljubavlju. Na kostur broda ugrađivao je letve, oplatu. Svaki dio broda izvlačio je iz prirodnih krivina drveta… osjetio sam to […]

Stari pisci punokrvne, distopijske znanstvene fantastike uvijek su pretpostavljali da će umjetna inteligencija, jednom kad postane svjesna sama sebe, zavladati svijetom zahvaljujući svojoj – očito – inteligenciji. Da će postati zli mastermind koji će porobiti ljude i upravljati svime na Zemlji upravo zato jer će njezine kognitivne sposobnosti biti daleko veće od ljudskih.

Nad svijetom se nadvila tamna sjenka nuklearnog rata. Sada to visi kao prijetnja, a mi trebamo živjeti, praveći se da toga nismo svjesni. S druge strane, riječi velikih mislilaca našeg vremena sve su više nalik riječima i mislima običnih ljudi. To samo potvrđuje ogromnu veličinu ljudske nesreće i jada, ljudske nemoći, čiji smo svi dio.

Predrag Finci, ”Umjetnost uništenog. Estetika, rat i Holokaust”, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. Predrag Finci (1946.) kao da se cijeli svoj život spremao za ovu i ovakvu knjigu. Kao da mu je za nju trebalo još samo jedno, osobno ratno traumatsko iskustvo.

Pomalo me iznenadilo kad sam mjestu u kojemu sada živim otkrio da ima i nekoliko Nijemaca koji prakticiraju poganstvo. Prije no što vam svašta padne na pamet da objasnim što to znači ”prakticiraju poganstvo”: u određenim prigodama okupljaju se u prirodi kako bi obilježili ili puni Mjesec ili solsticij i slične redovne cikluse.

Predrag Finci, ”Estetička terminologija”, Antibarbarus, Zagreb 2014. (Vidi Elektroničko izdanje knjige, Zagreb, 2016).  Estetika je gramatika umjetnosti. Predrag Finci Nedavno je svjetlo dana ugledalo elektroničko izdanje knjige Estetička terminologija Predraga Fincija. Radi se o djelomično korigiranom, nadopunjenom i proširenom izdanju knjige koja je izvorno bila objavljena u mekoukoričenoj verziji iz 2014. godine u Izdanjima Antibarbarus.

Prozaik i esejist, pjesnik i putopisac Cees Nooteboom jedan je od najvažnijih suvremenih europskih književnika i veliki zaljubljenik u Španjolsku. U jednome od svojih najznačajnijih djela “Skitnje do Santiga” Nooteboom putuje prema Santiagu de Composteli, drevnom hodočasničkom stazom koja je promijenila svjetsku povijest, prateći tragove velikih figura španjolske prošlosti

Katarina Livljanić je muzikologinja koja je dobar dio života posvetila proučavanju srednjovjekovne glazbe i pjevanja, osobito sakralnog, kako pučkog, tako i onog kodificiranog u obliku korala. Koliko je cijenjena kao znanstvenica najbolje će reći podatak da je već petnaest godina profesorica navedenih disciplina na pariškom Sveučilištu Sorbonne, a čitave je semestre gostovala i na drugim […]

“Onda poslušaj. Ovo je naredba koju ćeš slijediti jer je želiš slijediti, a želiš to jer ti ja naređujem, a ja ti naređujem jer želiš da ti naredim. Od danas ćeš se truditi. Pod svaku cijenu!” Kada je toga poslijepodneva odveo svoja tri sina na predstavu Velikog Lindemanna i pristao na pozornici asistirati majstoru hipnoze, […]

Sumnja je oduvijek bila vjerna sestra onih koji život, smrt i svijet oko sebe pokušavaju vidjeti iznutra, duhom. Sumnja neprestano prati, provjerava, iskušava i učvršćuje svaku istinsku vjeru. Naravno, to ne vrijedi za one koji su svoju vjeru unizili do apsolutne istine i dogme za koju su spremni žrtvovati život, prije tuđi nego svoj. Kažem […]

DEKLARACIJA  O  SVJETSKOJ  ETICI Parlament svjetskih religija Chicago,  4. rujna 1993. *** III . Četiri neopozive smjernice (nastavak). Obvezni smo njegovati toleranciju i živjeti u istini

”Ti si jedan hrvatski krvnik svog naroda, izrod, hulja. Znam te stara jugoslavenčino. Okružen si huljama, zlotvorima pa ne znaš što radiš. Za milione Hrvata, zapamti, je Tuđman Bog – svetinja. A tko dirne u svetinju, znaš što ga slijedi.”

Već nas danima dave budalaštinama tipa može li ili ne može Milan Bandić upravljati iz zatvora Zagrebom. Brinu jesu li mu ili nisu ugrožena ljudska prava, je li na svoja ili tuđa imena kupovao stanove, kuće i slike ili je nevin k’o beba? Hoće li Hanžeković ostati bez petnaest milijuna kuna jamčevine te da li […]

Neku večer na jednom televizijskom programu naletio sam na film “Kapital” velikog grčko-francuskog redatelja Costa-Gavrasa iz 2012. godine. Jedna scena osobito me se dojmila. Glavni junak je profesor ekonomije koji u kratkom vremenu postaje gramziv bankar bez osjećaja odgovornosti prema društvu i ljudima na čijim otkazima zarađuje sve veće bonuse. U jednom trenutku vlastita ga […]

Predrag Finci, ”Čitatelj Hegelove estetike”, Naklada Breza, Zagreb 2014.   Predrag Finci, sarajevski filozof s londonskom adresom, objavio je ove godine svoju petnaestu knjigu. Knjiga pod naslovom Čitatelj Hegelove estetike jedanaesto je autorovo djelo objavljeno u ovom tisućljeću i ujedno sedma knjiga objavljena u Zagrebu (dvije knjige objavila je izdavačka kuća Demetra a četiri su […]

Pogledao sam predstavu ”Hrvatsko glumište” HNK Ivana pl. Zajca Olivera Frljića i Marina Blaževića i moram reći da me jako, ali baš jako razočarala. Umjetnički.   Nisam od onih koji imaju previše predrasuda i prihvatio bih kritiku pa i kad je neopravdana kad bi to Gesamtkunstwerk nudio – ali on ga ne nudi. A niti […]

Pred kraj godine specijalizirani časopisi, ozbiljne novine, ali i prejeftini britanski tabloidi objavljuju liste najutjecajnijih, najmoćnijih, najboljih, ovakvih i onakvih, pisaca, umjetnika, kreatora slike svijeta. Kako u umjetnosti nema natjecanja, nema pouzdanih rejting lista, niti egzaktnih pokazatelja tko bi tu koga nadigrao, nadgornjao i nadvisio – čime se ozbiljni umjetnici ne bave ni u snovima, […]

Izjava ministra obrazovanja Vedrana Mornara da bi studenti po završenom studiju trebali biti dužni ostati u Hrvatskoj ili isplatiti državi cijenu svoga školovanja izazvala je opravdani gnjev javnosti. Njegova zamisao zadire i u sâm Ustav, u odredbe o slobodi kretanja (članak 32. stavak 2.) i dostupnosti obrazovanja (članak 65. stavak 1.) Neovisno o tome, teško […]

Čitam izvještaje o kontinuiranom padu interesa zagrebačke i hrvatske umjetničke publike za sadržaje koji se svakog dana osim ponedjeljka nuđaju u Muzeju suvremene umjetnosti, i znate što mi prvo na um pada: pa da, Milan Bandić je u pritvoru!   Neki dobro obaviješten izvor u mojoj glavi šapuće mi da bismo, da gradonačelnik nije tamo […]

Službeno, preporučeno pismo, sa zaglavljem, datumom, protokolirano. Pismo iz Berlina. Njegov potpisnik veli da mu je sam Fürer povjerio zadatak da očisti muzeje od djela izopačene umjetnosti, a u takva djela spadaju i stotine slika adresata, čije “slike ne doprinose napretku njemačke kulture u njenoj odgovornosti njemačkom narodu i naciji.   Premda ste morali biti […]

Na prvom Festu (8.-16. januar 1971.) u pratećem noćnom programu koji je sastavio Dušan Makavejev prikazan je niz paprenih filmova, od ”Trijumfa volje” Leni Riefenstahl (prvo javno prikazivanje van kinotečkih tajnih) do ”Zasede” Žike Pavlovića, koja je već stavljena u bunker. Ali najveće oduševljenje, uz burne ovacije, izazvao je kratki crtani film ”Permanentni Stojko”. U […]

(Ovaj ogled je objavljen u rubrici ”Subotnja matineja” Jutarnjeg lista od 13. rujna 2014. pod naslovom ”H. M. Enzensberger: Male izdaje”).   ”Razgovor o stablima” objavljen je 1985. u biblioteci Zora, kod Grafičkog zavoda Hrvatske. Knjiga deset suvremenih njemačkih pjesnika, u izboru, prijevodu i s komentarima Trude Stamać, na prednjoj i zadnjoj korici donosi reprodukcije […]

Dok čitam knjigu Roberta M. Edsela ”Odred za baštinu”, priču o ratnim podvizima Odjela za spomenike, likovnu umjetnost i arhive u vojsci/vojskama zapadnih saveznika za Drugoga svjetskog rata, pred oči mi dođe i tekst o 70. obljetnici ratnog kongresa kulturnih radnika Hrvatske održanog u Topuskom za Drugog svjetskog rata. A s tim, neizbježno, i silna […]

Petnaesta Fincijeva knjiga bavi se Hegelovim shvaćanjem umjetnosti i mogućim “novim čitanjem” njegove “Fenomenologije duha”.   U prvom dijelu knjige Finci razmatra problem umjetnosti i mjesto estetike u sklopu Hegelova filozofskog sustava te podrobno analizira značenje jedne od najprjepornijih Hegelovih tvrdnji da je umjetnost postala prošlost. Tema drugog dijela Fincijeve knjige jest Hegelova ‘‘Fenomenologiju duha“ […]

Kovačeva testamentarna knjiga Vrijeme koje se udaljava neobična je i izuzetna knjiga po mnogo čemu. To je poslednja knjiga koju je Mirko Kovač napisao, sam je obeležio kao “testamentarnu” knjigu. Pisao je sa namerom da ovim delom zaokruži svoj književni opus, sa posvetom vremenu u kojem je sazrevao kao pisac i posvetama onim ličnostima koje su […]

Jean-Luc Nancy suvremeni je francuski filozof i jedan od najutjecajnijih filozofa današnjice. Svjetsku je reputaciju stekao studijom ‘‘Razdjelovljena zajednica“ (La communauté désoeuvrée).   “Muze” su jedna od onih uzbudljivijih i provokativnih knjiga o nastanku, razvoju i “suštini” umjetnosti. Otvarajući je esejom ”Zašto postoji više umjetnosti, a ne samo jedna?”, Nancy se hvata u koštac s […]

Prošle zime, u Varšavi, netko me je pred književnu večer pitao poznajem li Dortu Jagić, jesam li čitao njezine pjesme? Iznenadio sam se, znaju pitati za Andrića, Davida Albaharija, Selimovića, Kusturicu, Hemona, Kiša, ali Dortino se neobično ime – samo po sebi pjesnička kreacija, očinski neologizam, milošta – baš čudno uvuklo među zidove podrumskoga kluba […]

Posle mnogobrojnih najava, svečanih otvaranja, pomeranja datuma u nedogled krajem februara konačno je novo, luksuzno zdanje Jugoslovenske kinoteke odista otvoreno za javnost. Čekalo se decenijama, godinama, mislili smo da se uz opštu sirotinju i devastiranje gotovo svih tradicionalnih kulturnih institucija ovo teško može ostvariti. Ali, desilo se.   Kad sam pomenuo svečana otvaranja, nisam preterao. […]

Ona stara latinska o muzama koje šute pred oružjem već odavno ne vrijedi. Osobito kad je u pitanju Rusija. Ne šuti umjetnost, a još manje šute ruski umjetnici. U svojoj politici i munjevitoj akciji pripojenja Krima Rusiji Putin je dobio javnu podršku impozantne liste ruskih umjetnika među kojima su osobito uočljivi svjetski poznati glazbenici na […]

Hrvoje Jurić profesor je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pjesnik, urednik koji se primarno bavi praktičkom filozofijom, etikom i bioetikom, ali u područja njegova znanstvenog i stručnog interesa također spadaju filozofija tehnike, filozofija prirode, filozofija medija, filozofijska hermeneutika, feministička i rodna teorija, te socijalno-politička problematika.   Zbirka ‘‘Uglavnom pridjevi“ donosi deset ciklusa […]