autograf.hr

Gledano od kraja prema početku, što je svakako ispravniji način gledanja na čovjekov život, bješe to put Vlasotince – Sinj. Od juga Srbije do juga Hrvatske, u devedeset i jednoj punoj godini života. Vlasotince: 16.212 stanovnika, od čega 98,03 posto Srba. Sinj, cijela općina 23.452 stanovnika, a područje grada: 10.800, od čega je Hrvata 98,78 […]

Film traje trinaest minuta, a glavni lik, onaj oko kojeg se zaplete priča, tragični junak u punom smislu riječi, u kadru je, vjerojatno, manje od minute. Otpočetka do kraja film se odvije u vlaku, u jednom vagonu (tada još uvijek) Jugoslavenskih željeznica, podijeljenom na kupee.

Pohvala nepristojnosti Važan pokazatelj trijumfa palanačkog duha u nekom društvu je – ne propušta nas na to podsjetiti Konstantinović – izjednačavanje pristojnosti i kulture, štoviše redukcija kulture na službu pristojnosti.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog bolesti autorice). “Muškarcima i ženama koji će oblikovati 21. stoljeće punim srcem i potpuno uvjeren dovikujem: Stvoriti nešto novo znači pružati otpor, a pružati otpor znači stvarati nešto novo”, ovako je govorio autor eseja “Pobunite se” Stephane Hessel, francuski diplomat i publicist, pripadnik pokreta otpora (Resistance) i buhenvaldski logoraš.

Jučer, prije pisanja ove kolumne, ponovno sam pogledao film ”Srbenka”. Predlažem vam da, nakon što pročitate ovu kolumnu i kada uhvatite vremena, i vi to napravite.

U korijenu njezinog imena sadržana je borba. Pratila ju je cijelog života, uklesana u onom ponosnom čelu, zakačena o nabore njezinih izvanvremenskih haljina.

Predstavom ”Šest likova traži autora” u režiji Olivera Frljića i u izvedbi glumačkog ansambla Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba otvoren je ovogodišnji, 26. međunarodni festival malih scena u Rijeci.

(Opaska uredništva: Pročelnik za kulturu grada Rijeke, Ivan Šarar, ne samo da se ne razumije u teatar, već slabo poznaje i novinarstvo. On se, naime, u tekstu koji ovdje donosimo poziva na Zakon o medijima i Zakona o elektroničkim medijima kako bismo objavili ”ispravak netočnih navoda”. To navodno donošenje ”netočnih navoda” odnosi se na kolumnu […]

Ništa nije tako lako nego razumjeti nasilje u Hrvatskoj. Objasnio nam je to nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić na svom susretu s novinarima u đakovačkom Nadbiskupskom domu, a o tom nas je susretu iscrpno izvijestila Hina. Nasilje se, dakle, ne može opravdati, ali ga se može razumjeti. Dovoljno je da onaj koji je žrtva nasilja nasilnika […]

 Nakon pobjede žuto-zelene populističke koalicije u Italiji javnost zemlje se pomalo navikava na atmosferu netolerancije i agresivne političke retorike jednog dijela vladajućih političara, a sada i na prve korake u cenzuriranju ne samo onih koji kritiziraju Vladu već i potencijalnih ”zlomisli”, kao kod Orwella u njegovoj ”1984.”.

Godina je, mislim, bila 1997. ili 1998. kada je Bosna i Hercegovina ostvarila najveći gospodarski rast na svijetu. Daleko ispred Japana i Singapura, Njemačku, Kanadu, Brazil i slične zemlje Bosanci su ostavili daleko iza sebe, i samo im je nebo bilo granica. Tako su govorili statistički dijagrami.

U okviru kolegija o povijesti hrvatskoga filma, splitskim studenticama i studentima svake godine prikazujem jedan od klasičnih dokumentaraca jugoslavenskoga crnog vala. To su “Specijalni vlakovi” Krste Papića iz 1972.

Čuli ste, pretpostavljam: grupa od 30 prosvjednika upala je među glumce na scenu jednog češkog kazališta u pokušaju da spriječi glumce Mladinskog gledališča iz Ljubljane da izvedu predstavu hrvatskog režisera Olivera Frljića “Naše nasilje, vaše nasilje”, a iz dvorane ih je morala izvesti policija.

Nedavno me je prijatelj iz mladosti, riječki slikar i profesor Mauro Stipanov, u jednom neobaveznom telefonskome razgovoru o društvenim mrežama i sadržaju što ga nude, upozorio između ostaloga na dvjestotu obljetnicu nastanka reprezentativnoga djela Arthura Schopenhauera “Svijet kao volja i predodžba” (“Die Welt als Wille und Vorstellung”), inspiriran, pretpostavljam, jer razgovor nismo dovršili, besmislom svjetskih […]

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović objavila je da u Hrvatskoj ništa ne valja. Izvanredno je stanje! ”Traže se izvanredne mjere!” Nismo uspješni! Spori smo, neaktivni! Zaostajemo! Ne valjamo! I tako dalje, i tako dalje…

Ime Olivera Frljića trenutno je amblematsko, a jedno od prerijetkih, imena za bunt u hrvatskom kazalištu. Društveni bunt: protiv religijskih devijacija, svačijeg nacionalizma, Katoličke crkve (dobro je poznaje), kapitalizma, siromaštva koje kapitalizam proizvodi, zaslijepljenosti koju kapitalizam proizvodi, homofobije, posljedica kolonijalizma, protiv melankolije, domoljublja, sjećanja i small talka, a bori se još i protiv samoga sebe […]

Događaj je komičan, idiotski, zapanjujući i za ovu komičnu i idiotsku zemlju koja nas ne prestaje zapanjivati. Da je sedam osoba završilo pet dana iz rešetaka jer su pjevali nekakvu pjesmu, a pjesma, suprotno očekivanju nekog naivca, nije pozivala na vjersku, nacionalnu ili rasnu mržnju, nema u njoj ni Jasenovca ni Stare Gradiške, već je […]

U kazalište idu građanska djeca prvenstveno zato da bi se ugledala u profinjeno ponašanje glumaca i glumica i stjecala društveni šlif. Kazalište je – tako sam i ja naučila –uz roditeljski dom, kinderštube i školu treći važan odgajatelj, budući da je već klasik Friedrich Schiller u svom eseju ”Pozornica kao moralna ustanova” učenje uz uprizorenu […]

Bura koju je izazvala Frljićeva predstava u splitskom HNK samo je još jedan simptom našeg društva koje nije naviklo na život u demokraciji.

Tražiti da redatelj Oliver Frljić ”ne provocira” znači pokazati da osoba koja to traži ne shvaća narav kazališta, pa čak i kada, naizgled blasfemično, progovara. Naime, kazalište ne poznaje blasfemiju ili, ako baš hoćete, mora blasfemično progovarati, ali to čini kao da izgovara najbenigniju rečenicu.

Naravno, nisam filmski kritičar niti je ovo – iako je riječ o filmu – filmska kritika. ”Ustav Republike Hrvatske“, a o njemu je riječ, film je apsolutno po mom guštu baš kao što je to gotovo svaki film s potpisom Rajka Grlića. To je, dakako, pitanje osobnog ukusa a ne kritičarskog stava; pitanje prava na […]

U Hrvatskoj dio branitelja i generala javno agitira kontra potencijalne ministrice kulture. U susjednoj nam zemlji vhrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić pismom upućenom Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, gradonačelniku Sarajeva, Apostolskoj nuncijaturi te zemlje te predsjedniku Vlade Sarajevske županije upozorava nadležne na navodnu “blasfemiju” kazališne predstave

Nakon uloge Medeje u predstavi Teatra Ulysses 2002. godine na Brijunima, Mira Furlan proljetos je u riječkom HNK-u na poziv bivšeg intendanta Olivera Frljića odigrala ulogu antičke junakinje Kasandre u istoimenoj predstavi u režiji Nade Kokotović. Nekadašnja zvijezda jugoslavenskog i hrvatskog glumišta već dvadeset i pet godina sa suprugom, redateljem Goranom Gajićem, i sinom živi […]

U organizaciji Dokumente – Centra za suočavanje s prošlošću, Udruge Goli otok ”Ante Zemljar” i Volonterskog centra Zagreb na Golom otoku i Rabu je od 17. lipnja do 3. srpnja održan volonterski kamp ”Pejzaž sjećanja” te međunarodna ljetna škola ”Kultura sjećanja u suvremenoj Europi” u kojoj je sudjelovala i Udruga antifašista Raba.

Točno u četvrtak u podne započeo je obračun HDZ-a i njihovih domoljubnih priljepaka, koji parazitiraju na tkivu najveće političke stranke u Hrvata, s premijerom kojeg su dovukli iz emigracije i “na mišiće”, mimo svake logike i pameti, instalirali na mjesto predsjednika Vlade.

Razmontiran je šator u Savskoj 66 u Zagrebu. Nekoliko mjeseci nakon demontaže bivše vlasti zadatak je, eto, proglašen izvršenim ili, kako bi to vođe branitelja rekle, pobijedili su (?) i nema više potrebe za skupim kampiranjem. U razmonitranju je sudjelovala i Hrvatska vojska.

Dok njegov šef i vrhovni katolički autoritet papa Franjo propagira ljubav kao najučinkovitije oružje protiv zla koje diljem svijeta ubija i unesrećuje ljude, lider hrvatskih katolika kardinal Josip Bozanić svojom uskršnjom propovijedi prokazao medije kao zlo u hrvatskom društvu koje radi protiv uglednih kršćana i kršćanskih temelja.

Ne mogu zamisliti bolji hrvatski grad od Rijeke koji je mogao ili trebao postati Europska prijestolnica kulture. Rijeka je grad divne industrijske arhitekture koja će zahvaljujući ovom projektu, činjenici da 2020. godine postaje “the mjesto” europske kulture, dobiti toliko potreban kick za obnavljane nekih od bisera tog arhitektonskog žanra.

Joe Šimunić može biti zadovoljan! Već u drugoj minuti utakmice Hrvatska – Izrael zaorilo se iz grla  desetak tisuća navijača “Za dom – spremni!” Jedna je tribina urlala: “Za dom!”, a druga odvraćala:”Spremni!” Ni kazna Šimuniću, ni osuda svastike na Poljudu ne može preodgojiti četvrt stoljeća brižljivo njegovano filoustaštvo među hrvatskim navijačima.

Oliver Frljić, Vesna Teršelič i Zoran Pusić organizirali su u subotu 12. ožujka posebnu konferenciju za novinare povodom provala ali i poruka intendantu riječkog HNK-a. Konferenciju za novinare organizirala je Antifašistička liga.

“Muškarcima i ženama koji će oblikovati 21. stoljeće punim srcem i potpuno uvjeren dovikujem: Stvoriti nešto novo znači pružati otpor, a pružati otpor znači stvarati nešto novo”, ovako je govorio autor eseja “Pobunite se” Stephane Hessel, francuski diplomat i publicist, pripadnik pokreta otpora (Resistance) i buhenvaldski logoraš.

Učestale prijetnje kojima sam izložen gotovo od prvog dana intendanture u riječkom HNK, a kojima je značajan doprinos dao i dio aktualne političke vrhuške – u tom kontekstu svakako treba izdvojiti predizborno obećanja prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka da će riječki HNK ponovno učiniti hrvatskim i narodnim kad osvoji vlast,

Ne, nije to ni laž ni podvala, niti to treba shvatiti kao uvredu. To je u redu. Ne, nije to ni glupo ni idiotski, ni kretenski ni moronski, ni debilno ni imbecilno. To je domicilno. Nije to ni bahato ni preuzetno, ni pokvareno ni podmuklo, niti je to na liniji sijanja razdora unutar hrvatskog nacionalnog […]

Moguće je da se ključna razlika između sadašnjega vođe HDZ-a i velikoga političkog uzora tiče njihovih ranijih života: Franjo Tuđman je Hrvatsku nastojao organizirati kao vojnu kasarnu, dok je Tomislav Karamarko ima namjeru pretvoriti u policijsku stanicu. Može doista biti da mladalački izbori imaju sudbinske domete i poput kletve utječu na kasniji razvoj karijere: jednom […]

Odluka Švedske kraljevske akademije da ujesen 1986. Nobelovu nagradu za književnost dodijeli Nigerijcu Woleu Soyinki obradovala je čak šest jugoslavenskih izdavača, koliko ih je bilo potrebno da se objavi jedan jedini njegov roman.

Šteta što ova kampanja ne traje malo dulje, puno bi naučili. Možda ne odveć o tome kako argumentirano raspravljati i zemlju učiniti ugodnijim mjestom za život i rad; kako implementirati demokratske uzuse, produbiti toleranciju prema različitostima i demonstrirati humanistički europski duh, ali povijest – živu povijest – apsolvirali bi i najtupaviji, čak i oni bez […]

Bože, u kakvom smo mraku mi u Rijeci živjeli sve do prošlotjednog dolaska Tomislava Karamarka. U crnom, kara mraku. Iz njega nas je, Bogu hvala, izbavio – tko drugi do naš Tomica. Pritom nas je, kao što je i red, podučio kako naše riječko Hrvatsko narodno kazalište Ivana plemenitog Zajca u posljednje vrijeme nije ni […]

Otvoreno pismo predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva Saši Lekoviću Poštovani gospodine Leković, 5. kolovoza će u riječkom HNK pet žena različitih nacionalnosti ispričati svoje ratne priče.

Predstavljanje Antifašističke lige Republike Hrvatske u Rijeci Na Dan antifašističke borbe, 22. lipnja 2015., s početkom u 19 sati, u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci održat će se predstavljanje Antifašističke lige RH.

Pedeset osam mu je godina, širokog osmijeha i dječačkog lika, s naočalama starinskoga, ovalnog okvira, kakve su neko vrijeme bile u modi među lijevim njemačkim intelektualcima, Rainer Maria Woelki kardinal je i nadbiskup drevne biskupije sa sjedištem u Kölnu.   Potekao je iz obitelji koja je nakon 1945. protjerana ili humano preseljena iz istočne Pruske, […]

Pogledao sam predstavu ”Hrvatsko glumište” HNK Ivana pl. Zajca Olivera Frljića i Marina Blaževića i moram reći da me jako, ali baš jako razočarala. Umjetnički.   Nisam od onih koji imaju previše predrasuda i prihvatio bih kritiku pa i kad je neopravdana kad bi to Gesamtkunstwerk nudio – ali on ga ne nudi. A niti […]

Nadam se da će mi biti oprošteno što se drugi tjedan zaredom na neki način bavim “Hrvatskim glumištem” Olivera Frljića i Marina Blaževića. Što ću kad predstava igra danima (pobornici će reći, ma što danima – desetljećima!), non-stop. O.K. Recimo da igra već danima na društvenim mrežama, na kavama, obiteljskim okupljanjima, političkim skupovima i televizijskim […]

U Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci u srijedu navečer premijerno je izvedena predstava “Hrvatsko glumište”, autorski projekt redatelja Olivera Frljića i dramaturga Marina Blaževića kojim oni, po Frljićevim riječima, žele “stvoriti distancu prema govoru mržnje koji je obilježio hrvatsko kazalište 90-tih”.   Tristotinjak gledatelja, koji su popunili sva mjesta na montažnoj tribini […]

Oliver Frljić održao je zadanu riječ. Slobodan Šnajder ni jednom riječju nije spomenut u predstavi “Hrvatsko glumište” što je svoju riječku premijeru doživjela u srijedu navečer na maloj, “Zajc off ” sceni, mada je i ovaj komad po tko zna koji puta potvrdio novinarima omiljenu rečenicu da fotografija često govori više od riječi…Slika Slobodana Šnajdera […]

Rat će još dugo biti najveći kulturni događaj na ovim prostorima, sudeći i po zahtjevu riječkih dragovoljaca Domovinskog rata da se zabrani kazališna predstava ”Aleksandra Zec”, a da je nisu ni pogledali.   Obično se tako nešto traži za ono što smatramo skarednim ili čega se bojimo. Tko u priči o ubojstvu nevine dvanaestogodišnje djevojčice […]

Znam priču do u detalje. Nema iznenađenja, pa ipak mi tradicionalno neudobne stolice HKD teatra na Sušaku nikad nisu bile tako do boli nelagodne kao u srijedu navečer. Krivica pasivnosti, kronično pomanjkanje suosjećanja, empatije za evidentnu patnju drugih, krivnja nečinjenja, žmirenje nad nesrećom drugačijeg, sljepilo za probleme susjeda, školskih kolega, dojučerašnjih prijatelja obavilo je dvoranu. […]