autograf.hr

Čudim se i divim sposobnosti Bore Ćosića (Zagreb, 1932.), upravo čitajući njegov roman ”Bez”, objavljen pred dvije godine kod izdavača LOM, iz Beograda, bez čega sve njemu uspijeva da napiše jedan, po svemu neobičan, umjetnički itekako izvanredan, vrijedan roman.

Željko Ivanković: ”Zaključana vrata”, Dobra knjiga – Synopsis, Sarajevo – Zagreb, 2023. Željko Ivanković u svom novom romanu na jedan nepretenciozan način govori i o ”posljednjim danima” bosanskih Hrvata, jednog jedinstvenog povijesno-kulturološkog mikrokozmosa kojemu je Ivo Andrić svojim ”fratarskim ciklusom” podigao trajan i neuništiv književni spomenik, što je samo jedan kut iz kojeg možemo promatrati […]

Debitantski roman, naslova “Osmi povjerenik”, Renato Baretić objavio je kao četrdesetogodišnjak. I kao malo koji pisac isprve je pogodio tonalitet, vrstu i karakter svojega književnog svijeta i talenta. Darovit imitator glasova, izumitelj fantastične leksike, koji je u durskom tonalitetu, onako veseljački, u stanju da ispriča žalobnu i sentimentalnu priču, i da njome zbunjuje publiku, koja […]

Biva knjiga, iznimno su rijetke, obično debelih velikih romana, koji se čitaju danima, ponekad tjednima, čijem kraju kada se primaknemo osjećamo potrebu da učinimo nešto. Da obučemo čistu bijelu košulju, prije nego što izađemo s knjigom u grad, sjednemo u kavanicu preko puta posla, i dočitamo posljednjih nekoliko stranica. Bijela košulja izraz je poštovanja i […]

Željko Ivanković, Rat i sjećanje, Ex libris, Rijeka, 2017. Plodni sarajevski pisac Željko Ivanković, rođen u Varešu 1954. godine, prošle je godine dovršio roman ”Rat i sjećanje“, objavio ga u biblioteci svojih Izabranih djela kod riječkog Ex librisa te tim opsežnim romanom lani dobio nagradu ”Ksaver Šandor Gjalski“.

U samo dva mjeseca poznati dramatičar i publicist, dugogodišnji autor novolistovske kolumne ”Opasne veze” Slobodan Šnajder dobio je pet iznimno značajnih književnih nagrada koje nose imena velikana ovih prostora – Meše Selimovića, Mirka Kovača, Petra Kočića, Radomira Konstantinovića i jedinu domovinsku – Tportalovu.

“Više nema vremena”: od prve rečenice novi roman Luke Bekavca “Policijski sat” nastupa kao svojevrstan nastavak “Drenja” i nagrađivanog “Viljeva”. No ova se knjiga već svojim podnaslovom – slutnje, uspomene  – predstavlja i kao posve nova etapa, u kojoj forma i tempo pripovijedanja ponovno doživljavaju temeljitu promjenu.

U povodu objavljivanja novoga, kažu, i najboljega romana Slobodana Šnajdera (Doba mijedi, Tim press, Zagreb, 2015.), književni kritičar i novinar rubrike kulture Večernjeg lista Denis Derk razgovara s autorom o motivima pisanja romana, o krivnji i iskupljenju, kojih Šnajder ne priznaje.

Malo je moglo biti iznenađenih kada je početkom listopada nagradu Nike – najveću nagradu koja se dodjeljuje poljskim piscima – po drugi put dobila Olga Tokarczuk. Jedno od najvećih imena suvremene europske proze, pripovjedačica oko čijih knjiga u Poljskoj postoji ono iznimno rijetko suglasje kritike i publike te inozemne recepcije, Tokarczuk je danas amblematska figura […]

Sarajevo je jedan od onih gradova koji su ušli u memoriju čovječanstva više puta: prvi put kada je Gavrilo Princip ispalio svoj sudbonosni metak, drugi put 1984., kada su u njemu održane Olimpijske igre, a treći put devedesetih tijekom opsade. Grad je to koji ima specifičan duh.

Kako baciti svjetlo na najozbiljnije probleme, a istodobno ne izgovoriti nijednu ozbiljnu riječ? Kako biti fasciniran realnošću suvremenog svijeta, a istodobno umicati svakom realizmu? Odgovore nudi “Praznik beznačajnosti” (La Fête de l’insignifiance, 2014). Onaj tko poznaje Kunderine prethodne knjige zna da njegova želja da u roman unese tračak “neozbiljnosti” nije nimalo neočekivana.

Biva knjiga, iznimno su rijetke, obično debelih velikih romana, koji se čitaju danima, ponekad tjednima, čijem kraju kada se primaknemo osjećamo potrebu da učinimo nešto. Da obučemo čistu bijelu košulju, prije nego što izađemo s knjigom u grad, sjednemo u kavanicu preko puta posla, i dočitamo posljednjih nekoliko stranica. Bijela košulja izraz je poštovanja i […]

“Amarcord“. Teško je zamisliti roman kojem bi pristajalo da ponese veliki Fellinijev naslov. A roman Namika Kabila mogao se zvati jedino tako: “Amarcord“. Netko će reći da je to Amarcord s ironičnim odmakom, ali ovaj čitatelj misli da nije. Kao i onaj prvi, i ovaj je Amarcord snažna i sveprožimajuća apologija sjećanja. U Kabilovom slučaju: […]

Kratki roman “Blago” i zbirka priča “Djevojka s močvare” nastali su iz pera Selme Lagerlöf, švedske dobitnice Nobelove nagrade 1909. godine, koja je time postala i prva žena koja je primila to priznanje za svoj književni rad…

Obrazloženja članova žirija Nagrade Mirko Kovač pročitana u Kazalištu Gandusio u Rovinju 3. listopada Dragan Markovina: “Između crvenog i crnog, Split i Mostar u kulturi sjećanja” Dragan Markovina dobija Nagradu Mirko Kovač za knjigu koju je naslovio “Između crvenog i crnog”, a u podnaslovu upućuje kako je u njoj riječ o Splitu i Mostaru u kulturi […]

Dvoje zgodnih mladih ljudi, gonjenih strastima žarkim poput samog života, gledaju se u oči dok plešu još nenapisani tango, u tihom i pustom salonu prekoatlantskoga broda koji plovi kroz noć. I dok se tako zagrljeni kreću, nesvjesno ispisuju rubriku jednog nestvarnog svijeta, čija se umorna svjetla počinju gasiti da se više nikada ne upale.

Državne tajne, dvostruki ili čak trostruki špijuni, kabala, ljubav i prevara, prijateljstvo i izdaja u vrijeme kada Osmanlije vladaju gotovo polovicom Europe, kada se s minareta u Budi čuju mujezini, a u turskim se kupeljima dogovaraju važni poslovi…

“Tri varalice” roman je s elementima horora, napisan kao niz kraćih priča koje su međusobno naizgled nepovezane, a na kraju se na veoma neobičan način sklapaju u zaokruženu cjelinu. Pratimo događaje vezane uz nekoliko likova, od kojih su neki članovi društva poganskih običaja te pletu mrežu prijevara na ulicama Londona pokušavajući se domoći nestalog rimskog […]

Melankolija, humor i živo oko. Oko dječaka koje sve opaža i prema svojoj blizini uspostavlja nepogrešivo dobrohotan i blag, smijehu okrenut pogled. Čitajući roman Ivice Ivaniševića dok vani cvrčci padaju s grana od vrućine i dok se pola kilograma srdela kuha u najlonskoj vrećici što sam je zaboravio u autu, i sam postajem dijelom njegovog […]

“Mračni otkloni” (Dark diversions) roman je koji od prve stranice intrigira svojom neobičnom formom. Epizodni karakter djela, izmjena ambijenata i likova, radnja koju na okupu drži tek sveprisutni glas pripovjedača-protagonista, nestašluk, crni humor i ironija, sve te sastavnice upućuju na novovjeke početke romaneskne vrste koji su se u obliku pikarskog romana odigrali u Španjolskoj.

RIJEČI, RIJEČI, RIJEČI, zaderao se iz sveg glasa prvo što mu je palo na pamet kad se uspio ubaciti među njene zadihane rečenice, nije ni pokušao shvatiti što mu zapravo govori, probudio ga je njezin vrući dah tik do uha, imao je iritantnu upornost budilice, došlo mu je da ga smlavi šakom pa je urliknuo […]

Godina je 1866., a Walter Moody pristigao je brodom u novozelandski gradić Hokitika u jeku zlatne groznice, kako bi se i sâm obogatio. No odmah po dolasku slučajno upada na napeti sastanak dvanaestorice muškaraca koji su se potajno sastali kako bi izmijenili informacije o nizu nerješenih zločina.

Kazalište u kojemu glumci ne poznaju djela antičkih klasika, a na obaveznim subotnjim radnim akcijama moraju lopatama ubijati pse lutalice, siva svakodnevica turobnoga grada pogođenog strašnom epidemijom, linčovanja i prokazivanja, okvir su ovog mračnog i napetog romana u kojemu Oleksandr Irvanec ispisuje svojevrstan pamflet protiv države, vješto se služeći groteskom kojoj mjesto ustupaju suptilni opisi […]

(Opaska uredništva: iako ne donosimo recenzije ”starih” knjiga, osim ako to nije jako opravdano, dogodilo se da nam je ova knjiga uletjela i da nam se jako dopala, pa zahvaljujemo Zdravku Zimi što je svojedobno primijetio ovoga talentiranog autora, a gosp. Roberta hrabrimo da nastavi pisati). Robert Međurečan, ”Prodajem odličja, prvi vlasnik”, Konzor, Zagreb, 2008. […]

Josip Mlakić, ”Božji gnjev”, Fraktura-Zaprešić, 2014. Roman se bitno razlikuje od ostalih naslova Balkan Noira jer autor nadilazi žanr i ostaje dosljedan svom Josip Mlakić u vrlo je kratkom razmaku objavio dva romana, “Svježe obojeno” i “Božji gnjev”, što inače nije njegova osobitost jer je riječ o autoru koji vrlo pomno radi na svojim proznim […]

Aleš Čar, ”O podnošljivosti”, VBZ, Zagreb, 2015. Aleš Čar poznati je slovenski pisac čiji je intrigantni roman “O podnošljivosti” upravo objavio zagrebački VBZ u prijevodu Jagne Pogačnik. Riječ je o iznimno složenom djelu koje pred čitatelja stavlja nekoliko ozbiljnih prepreka.

Filip David, “Kuća sećanja i zaborava”, Laguna, Beograd, 2014.   Šekspirov junak Hamlet je pre pola milenijuma postavio jedno od egzistencijalnih pitanja: “Biti ili ne biti pitanje je sada?” i svako vreme daje novi odgovor, a sada je srpski pisac taj koji može da se podiči uspešnom međunarodnom karijerom, Filip David, postavio, takođe, egzistencijalno pitanje: […]

Blagdan pomirenja i pokajanja Jom Kipur stoji kao simbol u naslovu novog romana osječke književnice Ivane Šojat Kuči koja se od “Unterstadta” nadalje, u književnom smislu, bori s utvarama prošlosti, ratova i traumama pojedinaca. “Jom Kipur” tematski je blizak prethodnom romanu “Ničiji sinovi” u kojem je kroz dvoglasnu priču o bračnom životu načela temu svakodnevice […]

Za roman “Zona” francuskog živopisnog autora Mathiasa Énarda, koji je netom objavila Fraktura u prijevodu Ivane Šojat Kuči, pisalo se da je roman koji ima rekordno dugu rečenicu neprekinutu točkom. Ipak, Énard je u svoj opsežni povijesno-špijunski roman-rijeku utkao i podroman fantomskog pisca Rafaëla Kahle o palestinsko-izraelskom ratu koji se odvijao na tlu zlosretnog Libanona. […]

Ivan Lovrenović, Nestali u stoljeću, Fraktura-Synopsis, 2013.   (Ivan Lovrenović dobitnik je ovogodišnje književne nagrade “Meša Selimović” za najbolji roman što se u okviru književnih susreta “Cum grano salis” u Tuzli dodjeljuje za najbolje djelo objavljeno u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. U povodu velikoga priznanja našemu kolegi i prijatelju, ponavljamo članak […]

Kralj Isus, Robert Graves, Sandorf, Zagreb, 2014.   Rijetki su romani koji na tako temeljit način preispituju civilizacijske norme kao što je to roman engleskog svestranog književnika Roberta Gravesa “Kralj Isus”. Kao što mu i samo ime govori, Graves se u romanu bavi Isusom Kristom, možda i najspominjanijom osobom ljudske povijesti koja već dulje od […]

U povodu stotog rođendana argentinskog pisca Julija Cortázara (utorak 26. kolovoza) ponavljamo osvrt Bojane Mikelenić objavljen izvorno u dvotjedniku za kulturu Vijenac pod naslovom ”Majstor književne igre”).   Kada govorimo o Juliu Cortázaru (Bruxelles, 26. kolovoza 1914. – Pariz, 12. veljače 1984.), ono što prvo zapažamo izrazita je višeznačnost u njegovu životu i djelima, koja […]

Miljenko Jergović, Rod, Fraktura, Zaprešić, 2013.   [D]a imam tu snagu i volјu, da imam to vrijeme, pisao bih roman u kojem ne bi bilo nijednoga izmišlјenog imena, lika ili događaja. U središtu bi bio Karlo Štubler, a okolo, poglavlјe za poglavlјem, svi Štubleri za koje znam ili za koje ću tek saznati, oni koji […]

William P. Young, ”Koliba – Gdje se tragedija ogleda s vječnošću”, Ljevak, Zagreb, 2008. i 2014., 267 str.   Je li nužno pročitati sve što se objavljuje kao ”obavezna lektira”? Naravno da nije. Riječ je o preporukama, iskrenim i toplim preporukama i o manje-više pogođenom štosu u naslovu rubrike.   Tako će biti i s […]

Iz dubokog mraka naše europske povijesti, kao da je vječito tu, izranja ponovo, kao zajedničko spasenje, naš kruh nad kruhom, solanum tuberosom. A zapravo, nije on tu baš odavno: stigao je u šesnaestom stoljeću, donijeli ga u Španjolsku konkvistadori, sa svojih krvavih pohoda na Latinsku Ameriku, pa ga, onako procvjetalog, položili pred oltarnu sliku Bogomajke […]

Na putu sam, nije mi knjiga pri ruci, pa mi vi recite: nije li ono konj Suljage Osmanagića predosjetio poplavu, i tako ljudima spasio glave? Zbilo se to u romanu “Na Drini ćuprija”, i u legendama iz kakvih ovakve priče nastaju i na kakvima se zasnivaju narodna sjećanja. Svakako, bilo je to u vrijeme kada […]

”Dvostruki negativ”, Ivan Vladislavić   (Autograf.hr kritiku u cijelosti prenosi s portala za knjigu & kulturu čitanja Moderna vremena Info)   Ivan Vladislavić južnoafrički je pisac, rođen u Pretoriji 1957. godine. Njegovo slavensko ime i južnoslavensko prezime s tipičnom umanjenicom u sufiksu, jedino je što ga povezuje s balkanskom djedovinom. Po jeziku na kojem piše, po […]

Zrinka Pavlić studirala je sociologiju, a za život zarađuje prevođenjem i pisanjem TV kritika. Dosad je objavila knjigu eseja “Svijet i praktična žena” i knjigu priča “Pet priča i krafne”. Iako je priče iz njezine treće zbirke “Imaš vatre?” bez problema moguće čitati svaku za sebe, likovi iz njih – saznat ćete kada pročitate knjigu do […]

Kada stanoviti Žak Janković nazove privatnog istražitelja Nikolu Banića sa željom da ga angažira oko pokušaja rasvjetljavanja okolnosti smrti njegova prijatelja, Banić će mu poklopiti slušalicu. Istraga slučaja starog dvadeset dvije godine neće biti nešto što bi moglo zaokupiti istražiteljevu pažnju. No uporni Janković naći će se s Banićem i dati mu podatak koji će […]

Piše: Drago Kovačević   Svetislav Basara rođen je 1953. u Bajinoj Bašti: trideset godina jedan je od najznačajnijih pisaca na srpskom jeziku, a njegov roman “Fama o biciklistima” mnogi kritičari, ljudi iz književnog svijeta i upućeno čitateljstvo svrstavaju među najznačajnija ostvarenja srpske književnosti uopće. Prema ocjeni Davida Albaharija, nakon pojave “Fame o biciklistima” srpska proza […]

Ovaj tekst zove se isto kao i knjiga Milovana Danojlića, objavljena davnih dana kada je Danojlić još pisao dobru prozu, a ne konfuznu emigrantsko-patriotsku domotužnu esejistiku, tzv. patriotistiku. Kao da su čitavi vekovi prohujali od tada, i štošta se bilo izmenilo, ali evo kao da polako zatvaramo krug i vraćamo se izvorištima, to jest tom […]

Bio je Sajam knjiga u Sarajevu, a kao da i nije bio. Zapravo to uvijek i ponajviše bude, izuzmu li se rijetke iznimke, sajam trgovaca knjigom i sezonska rasprodaja knjiga. No, svejedno, sa Sajma sam se vratio samo s dvije knjige. Obje su mi i u vidni prostor ušle kao novost. Jednom me je počastio […]

Robert Menasse (Beč, 1954.) ugledni je austrijski pisac, prevoditelj, autor više zapaženih romana, eseja i kulturno-teorijskih knjiga. Njegova knjiga ima i podugački podnaslov ‘‘Bijes građana i mir Europe ili Zašto poklonjena demokracija mora ustupiti mjesto izborenoj demokraciji“, i nastala je kao rezultat autorovog duljeg boravka u Bruxellesu. Menasseova promišljanja nude nam određenu dozu solidno argumentirana […]

Nakon velikog uspjeha romana “Hotel Zagorje” (u Hrvatskoj prodan u 20 000 primjeraka te preveden na njemački, francuski, češki i druge jezike) u kojem se bavila ratnom dramom i njezinim razornim posljedicama na život generacije odrasle u ratu, nova knjiga Ivane Simić Bodrožić “100% pamuk”, donosi nam 15 autoričinih priča o životu žena u tranzicijskom […]

Počeću ovaj tekst nečim što naizgled – i samo naizgled – nema veze s knjigom Drage Pilsela, ali o čemu sam mnogo razmišljao baš tokom i nakon čitanja njegovog “romana”, a što nije i ne može biti slučajnost. Šta je to u čemu smo mentalno odrastali mi, otroci socializma? Kakav je to bio vrednosni model? […]

Heimito von Doderer (Weidlingau/Beč, 1896. – Beč, 1966.), austrijski je pripovjedač, podrijetlom iz ugledne bečke građanske obitelji. “Strudlhofstiege” je najpoznatiji i najomiljeniji njegov roman, a smatra ga se jednim od velikih djela austrijske književnosti 20. stoljeća. Doderer u svojim romanima s društvenom tematikom, protkanima humorom, ironijom i satirom, pruža sliku austrijskog društva prvih tridesetak godina […]

Witold Gombrowicz (Małoszyce 1904. – Vence 1969.), podrijetlom plemić, jedan je od najvećih poljskih pisaca dvadesetog stoljeća. Njegove priče, romani, drame, eseji i dnevnički zapisi idu u red ponajboljih književnih ostvarenja dvadesetog stoljeća. Godine 1939. otputovao je na odmor u Argentinu, a u Europi je za to vrijeme izbio Drugi svjetski rat te je Gombrowicz […]

Veličanstvena oluja mašte IN MEMORIAM GABRIEL GARCÍA MÁRQUEZ – Jer su njegove knjige promijenile svijet   Na veliki četvrtak portali su, jednu za drugom, objavili vijesti o smrti dvojice pisaca. Prvi je, barem po tom virtualnom časoslovu smrti, umro Zvonimir Milčec. Izrazito lokalni, zagrebački, pisac, autor avanturističkih dječjih romana, novinar, gradski kroničar, vlasnik jedne ljupke […]

Mirko Kovač, Vrijeme koje se udaljava. Fraktura, Zaprešić 2013   Već i površno promatranje opusa Mirka Kovača, u njegovoj vremenskoj protežitosti, razotkrit će jednu tendenciju koja sve više maha uzima od početka osamdesetih godina, da bi realizaciju pronašla u knjigama što ih je sukcesivno na hrvatskome idiomu srpskoga ili hrvatskoga jezika publicirao od devedesetih naovamo. […]

John Le Carré jedan je od najznačajnijih, a i najpoznatijih svjetskih pisaca špijunskih romana. Među njegovim romanima nalaze se slavni naslovi, kao “Mala bubnjarica” (1983.), “Savršen špijun” (1986.), “Krojač Paname” (1996.) i “Brižni vrtlar” (2001.). Le Carréova djela osvojila su brojne ugledne nagrade, a prema više njegovih romana snimljeni su filmovi i televizijske serije.   […]

Zsuzsa Bánk njemačka je književnica čiji su se roditelji u Njemačku doselili iz Mađarske nakon revolucije 1956., i koja je za svoj prvi roman ‘‘Plivač“ (Der Schwimmer), 2002., osvojila njemačku nagradu Aspekte za najbolji debitantski roman, kao i nagradu Mara Cassens i nagradu Adalbert von Chamisso 2004. godine. Knjigu priča ‘‘Najtoplije ljeto“ (Heißester Sommer) objavljuje […]

Dino Milinović, rođen je 1959. u Zagrebu, a od 2001. predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Do danas je objavio nekoliko dramskih tekstova i dva romana: “Kradljivac uspomena” (2002) i “Tamo gdje prestaje cesta” (2007).   U ovom povijesnom kriminalističkom romanu životi protagonista: vječno nadareni student književnosti, istražitelji koji vjeruju u […]

César Aira (Coronel Pringles, Argentina, 1949.) jedan je od najplodnijih argentinskih pisaca, cijenjen i u širem kontekstu južnoameričkih autora današnjice. Dosad je objavio više od osamdeset djela, a njegovi romani, knjige pripovjedaka i eseja prevedeni su na više svjetskih jezika. Od 1967. živi u Buenos Airesu, gdje je predavao na sveučilištima (Rimbauda i Mallarméa) te […]

Uzbudljiv “Argentinski roman” Drage Pilsela o njegovoj ideološkoj, profesionalnoj i emotivnoj transformaciji od zagriženog ustaše, antisemita i desničara u “nepokolebljivog novinara”, magistra teologije, ljevičara i borca za ljudska prava po mnogočemu je nesvakidašnja pojava na hrvatskoj publicističkoj i književnoj sceni.   Naime, Pilsel je u toj knjizi na 250 stranica istresao doista burnu povijest svoje […]

Odmah po objavljivanju 1958. godine u Italiji roman je izazvao niz polemika i svrstavanja u tabore onih koji su u njemu vidjeli anakronizam, stilski i tematski, i onih koji su u njemu našli ono što je Italiji nedostajalo, “veliki nacionalni roman” koji se, naravno, bavi nacionalno važnim temama. Pola stoljeća kasnije polemike su više manje […]

Kad u nas padne političar, sutra se više nitko s njim ne smije družiti. Kako god on nekad bio omiljen, privlačan, visok, plavih očiju, bistar, hrabar, odlučan, dobrog srca i pričao viceve od kojih su se svi hvatali za stomak od smijeha i preklinjali: “Joj, gospodine predsjedniče, nemojte više, molim vas!”, izgubi li moć, ostat […]

Ljudmila Petruševska (1938., Moskva) studirala je novinarstvo na Moskovskom državnom sveučilištu, a prozu počela pisati sredinom 60-ih godina. Prvo djelo objavila je 1972., da bi uslijedila gotovo desetogodišnja službeno nametnuta šutnja, kad je bilo zabranjeno objavljivanje njezinih drama i proze. Petruševska je naširoko prepoznata kao jedna od najboljih ruskih dramatičarki, a zbirka kratkih priča i […]

Miljenko Jergović, ‘‘Rod“, Fraktura, Zaprešić 2013.   Promatrati nastajanje jedne knjige, in statu nascendi, takorekuć, pratiti kako se pojedini njezini dijelovi samostalno pojavljuju, a bez mogućnosti da vidimo kakav će raspored poprimiti kada se nastajanje zamijeni trajnošću – bio je to izazov pred koji nas je tokom prošle godine stavio Miljenko Jergović.   Na njegovoj […]

‘‘Tada, te ključne 1978. godine, iznad mojega kreveta u spavaćoj sobi još je visjela fotografija diktatora Ante Pavelića, čelnika tzv. Nezavisne države Hrvatske, najvećeg zločinca u povijesti mojega naroda…“ Već i ovaj mali fragment iz jednog opširnijeg iskaza autora romana ukazuje kako je ‘‘Argentinski roman“ napisan iz jedne specifične perspektive, pa je i lako za […]

U petak, nešto prije 12 sati, stigao sam, sa nemalim uzbuđenjem, na parkiralište ispred štamparije i skladišta izdavačkog poduzeća Profil koje je, zahvaljujući dobroj volji, a možda i dobrom njuhu Danijela Žderića za priču koju mnogi iščekuju pročitati, upravo dan ranije dovršilo tiskanje mojega prvog romana. Prije nego što sam krenuo pokupiti primjerke knjige koji […]

Roman “Divlja guska” smatra se ponajboljim ostvarenjem japanskog pisca Ogai Morija (1862 – 1922) koji je uz Natsume Soseki najznačajniji japanski pisac Meiji i Taisho ere, a raspon njegovih aktivnosti, i snažan utjecaj kojeg su izvršili na suvremene ali i kasnije pisce (kao što su Juniciro Tanizaki, Yukio Mishima, Shusaku Endo i dr.) odigrali su […]

Ako neka knjiga traje godinu-dvije, koliko i njena pozicija na tržišnim listama, izvjesno je da će biti zaboravljena istom brzinom kojom je i dospjela u fokus javnog interesa. Ali ako funkcionira nakon četvrt stoljeća, ako se može čitati i poslije toliko godina, i to ne bilo kakvih, ”regularnih”, nego poslije dva i pol desetljeća u […]

Norveški autor kriminalističkih bestselera Thomas Enger, kojega mediji predstavljaju kao novog Joa Nesboa i ”norveškim odgovorom na Stiega Larssona”, predstavio je ovih dana u Zagrebu svoj roman ”Opečen”, objavljen u izdanju Fokus komunikacija.   Thomas Enger bivši je novinar, čiji su romani prevedeni na više od dvadeset svjetskih jezika, a uz pisanje bavi se i […]

Do početka pulskoga sajma knjiga Fraktura će objaviti posljednji, nedovršeni roman Mirka Kovača ”Vrijeme koje se udaljava” s podnaslovom ”Roman, memoari”, na kojemu je Kovač, čovjek od riječi kojemu su riječi značile sve, radio do posljednjeg dana – najavio je u dirljivom govoru Seid Serdarević, urednik i prijatelj Mirka Kovača, na komemoraciji velikom piscu, koja […]

Vargas Llosa u ovome romanu, objavljenom 1987. godine, prepleće dva narativna toka. U jednome, autobiografski pripovjedač na izložbi u Firenci vidi fotografiju Indijanaca plemena Machiguenga, koje je posjetio prije dvadeset godina. Retrospekcijom se vraća u prošlost, u doba studentskoga prijateljevanja sa Saúlom Zuratom, koji je poslije nestao negdje u Amazonskoj prašumi. Taj se pripovjedni niz […]

Kratak pogled na recentnu europsku književnu ponudu, a napose onu njemačkog govornog prostora, zahvaćenu sad već dobrano i u prizmi domaćeg prevodilaštva, otkrit će oku literarnog znatiželjnika jedan zanimljiv fenomen: otkako se sve više autorica i autora uvjetno rečeno mlađih generacija, pridošlih iz zemalja koje u općoj kulturnoj predodžbi i dalje rese prizvuci istočnoeuropsko-komunističke i […]

Mihail Agejev (pravo ime Mark Lazarevič Levi, patronim katkad i Leontjevič ili Ljudvigovič) ruski je književnik, germanist i prevoditelj, rođen u Moskvi 1898. godine. U građanskom ratu sudjelovao je na strani crvenih, a poslije je zbog posla prevoditelja mogao slobodno putovati u inozemstvo. Tako je neko vrijeme proveo u Njemačkoj i završio studij u Leipzigu, […]