autograf.hr

Nekoliko događaja posljednjih tjedana pobuđuje zanimanje javnosti, poput svjetskih političkih zbivanja, epizootije svinjske kuge u svinja te epidemija hripavca. Na mrežama se sve više onih koji pišu komentare sprda s time što se uz COVID-19 ove jeseni uzimaju brisovi za otkrivanje uzročnika hripavca. Uz to odmah, bez ikakvih dokaza, omalovažavaju liječničku struku, cijepljenje i sve […]

Javnost nema i ne može imati dovoljno znanja da može procijeniti koje su preporuke u vezi mjera obuzdavanja pandemije bile pravovremene i optimalne. Stručnjaci koji se bave populacijskim zdravljem i epidemijama se međusobno također ne slažu, jednako kao ni oni koji se time bave znanstveno te publiciraju radove. U čemu je korijen različitog shvaćanja?

Željela sam napisati nešto lijepo, oprostiti se od 2022. godine i pozdraviti dolazak sljedeće. Sezona je rituala i nekih redovitih, (ritualnih) obaveza kojima završava kalendarska godina. Volim rituale koji povezuju ljude, cijenim i volim ljude koji o tome brinu. Osvrćući se na moj privatni život u protekloj godini, zahvalna sam. Rituali koje održavam i dijelim […]

Studente medicine danas je potrebnije nego ikada podučiti epidemiološkim metodama odnosno metodama istraživanja jer istraživanja imaju znatan učinak na postupke dnevne prakse. U doba osamdesetih, kad je studirala moja generacija, učili smo o toj metodologiji, no znali smo da će se samo manji dio nas kasnije uz rad baviti i nekom vrstom znanstvenog rada, dok […]

Uz jutarnju kavu, dan otpočinje zahuktavajući se s najnovijim vijestima s ratišta. Uvukao sam se u tu igru sa smrtnim ishodom za glavne aktere ove krvave vojne koja poput kompjuterske igrice polako hlapi, gubeći na vjerodostojnosti u mojim mislima, iscrpljujući me istovremeno, mene teledirigiranog promatrača, medijskog ”porotnika”, bez moći da o bilo čemu odlučujem,

Na početku ove kolumne imam potrebu primijetiti kako u nekim državnim medijima imaju običaj napisati da, primjerice, nešto izrečeno u emisiji nisu stavovi HRT-a. Kad ovo pročitam, svaki put me takva rečenica uznemiri, jer, kako HRT ili bilo koji javno, ali i privatno, financirani medij, kao pravna institucija može imati mišljenja ili stavove? Je li […]

Prošlog tjedna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen podnijela je svoje treće izvješće Europskom parlamentu o stanju Unije. Osim što je govorila o ratu u Ukrajini i opet potvrdila europsku solidarnost Ukrajini koja je žrtva ruske agresije, i na tome zaradila pljesak europarlamentaraca, predsjednica Komisije je posvetila znatan dio svog govora energetskoj krizi.

Slučaj Mirele Čavajde koji je zgrozio i ujedinio dio hrvatske javnosti, odrazio je i veliku društvenu skupinu ljudi, među kojima liječnika, pravnika i političara, zagovornika ideje o ”pravu na život” nerođenog djeteta u tolikoj mjeri da bi se nekome sa strane moglo stvarno učiniti: gle, pa ovaj narod, toliko mu je stalo do prava na […]

Danima čitam tekstove o smrti kolege Vlade Matijanića. Ministarstvo zdravstva obećava efikasnu istragu, čekaju se nalazi obdukcije, slučaj se razmatra u javnosti sa svih strana iako je svakom jasno da ishod nije smio biti kakav jest.

Trenutno su godišnji odmori i ujedno odmor za brojne zdravstvene radnike nakon dvije i pol godine borbe s pandemijom, s nenormalnom bolničkom smrtnošću kakva nije viđana desetljećima. Splitska bolnica ima svoje, nazovimo ih tako, možda južnjačko vođenje bolesnika, no nisam radila u toj bolnici, tako da nemam osnove vjerovati u sve što sam čula od […]

Pojedinačni primjeri koji naglašavaju neučinkovitost zdravstva gotovo su svakodnevno u javnom fokusu. Ne prestajemo već nekoliko dana slušati i čitati o preranoj smrti novinara portala Index Vladimira Matijanića.

Znate za onaj pojam ”siva ekonomija”. U pitanju je neslužbena privreda, ekonomska aktivnost koja nam doprinosi u stvaranju bruto domaćeg proizvoda, ali nije službeno registrovana jer se sivilo provlači ispod regulacije uređene države. Rad na crnjaka, utaja poreza i zarada kroz nelegalne aktivnosti. Znači, na našem smo terenu!

Poduže vrijeme ponavljam zapažanje kako narod koji živi u Republici Hrvatskoj (ali i na području bivše Jugoslavije), dok živi ovdje, doprinosi kaosu i neredu kao i korupciji, a kad odu u inozemstvo, točnije na zapadni dio kontinenta, tamo žive po pravilima tih država i poprilično su uzorni.

U koroni sam. Ipak. Svo ovo vrijeme od početka pandemije nisam se bojala. U ove dvije godine morala sam češće putovati iz obiteljskih razloga, radila sam on-line i uživo kad je god bilo moguće. Uz mjere opreza, uz dvije doze cjepiva, bila sam prilično uvjerena da će me korona mimoići (suprug je prebolio prije godinu […]

U svijetu se pooštravaju mjere prevencije radi sprječavanja bolesti COVID-19, a najizravnije su pogođeni oni koji se i dalje odbijaju cijepiti. S obzirom na dinamiku i strogost mjera, velike su šanse da države prijeđu u fazu obveznog cijepljenja i drago mi je da se već vodi rasprava o učincima obveznog cijepljenja u akademskim krugovima.

Si potrebbe poi sperare tutti in un mondo miglioreVengo anch’io? No, tu noDove ognuno sia già pronto a tagliarti una manoUn bel mondo sol con l’odio, ma senza l’amoreE vedere di nascosto l’effetto che fa Veliki pjesnik i šansonijer (i liječnik!) davno je spjevao pjesmu s ovim proročkim stihom: ”Moglo bi se nadati boljem svijetu/ […]

Ovu je godinu, uz mnogo sreće, trebalo predisati. Sve je drugo bilo sporedno. Padale su naokolo vlade, ljudi su ginuli u prometnim nesrećama, negdje daleko u Aziji rušili su se avioni, Rusi su gomilali trupe na istočnim granicama Ukrajine, američki je predsjednik senilno posrtao po hodnicima Bijele kuće, dok mu je potpredsjednica sa starkama na […]

Tri desetljeća demokracije u Republici Hrvatskoj u najbolju ruku se može opisati kao tolerantan suživot građana i različitih vlada. Riječ je, naime, o suživotu, koji je karakteriziran prešutnim pristankom na, budimo iskreni, poprilično pasivan odnos prema političkim i građanskim dužnostima, a time i prema javnoj debati i demokratskoj kulturi po sebi.

Verbalni napadi na ulici, prijetnje smrću vješanjem na banderi, izmet u poštanskom sandučiću, prijetnje obitelji. To ovih dana proživljava predsjednik Češke liječničke komore Milan Kubek. Na ulicama ga prate, snimaju i urlaju kako ih je on napao i to dijele na društvenim mrežama. Policija je objavila da je podigla kaznene prijave protiv desetina ljudi koji […]

Javni prostor ne smije postati kaos informacija kada je riječ o COVID-19 pandemiji. Jednako je loše, ako ne i gore, kada postoji bilo koja vrsta zabrane informacija. No najgore je kada se utemeljene informacije ignoriraju i postaju neprepoznatljive. U moru informacija sve smo skloniji zanemariti ono bitno, dokazano. Često ih stavljamo i dovodimo u istu […]

U veljači sam se osvrnula na koronu ocjenjujući kako nakon godinu dana pandemije postaje jasno da ipak nismo blizu zadobivanja kontrole i obuzdavanja virusa, niti željenom povratku u ”normalni” život, te da ni uz dočekano cjepivo, neće bili lako.

Unazad dvije godine pandemija COVID-19 virusa izmijenila je ljudsko društvo na svakoj točci našeg globaliziranog planeta zaustavivši sve životne tijekove. Putovanja, druženja, proslave, ekonomija, umjetnost – sve (osim političkih uobičajenih gluposti koje su imune na zarazu) je zamrznuto u iščekivanju rješenja.

Stanje mentalnog zdravlja kao posljedice ove pandemije je alarmantno, što se može iščitati iz izjava WHO-a. Na žalost, tome se ne pristupa ni približno dovoljno ozbiljno. Sjećam se početaka kada je cjepivo tek došlo. Prozivali su se tada mnogi da su se cijepili preko reda i oduzimali pravo na zdravstvenu zaštitu onima potrebitijima.

Ako išta prezirem više od neodgovorne mase, to su oni koji služe masi i žele se njome okoristiti. Masa nikada nije racionalna, slobodna a, samim time, ni odgovorna. Ona ne spoznaje i ne odlučuje, nju pokreće histerija. Naš svijet je ušao u novu epohu, a za taj ulazak bio je potreban događaj koji stvara tu […]

”Koronavirus (SARS-CoV-2) statistički gledano manje je opasan od gripe, a o drugim opasnijim bolestima da se ne govori.” … ”Naziv korona (kruna, op. N.A.) nije slučajno izabrana kao nositelj bolesti i čitavog projekta nazvanog COVID-19 kao što slučajno nije dano ime jednom enzimu luciferaza (od Lucifera).” … ”Navodna pandemija” … ”100% -tno cijepljenje koje će […]

Ako ste vjernik, ali ne volite ići u crkvu, ne volite institucionalizirane religije, za takve u Češkoj dvojica praških evangelističkih svećenika imaju rješenje – drže bogoslužbu u rock klubu. Nastupaju pod imenom Pastoral Brothers, a s humorističnim video uradcima liberalnih nazora nastoje približiti vjeru mlađim ljudima.

Je li u Hrvatskoj moguće prepoznati prioritet trenutka? Ne znam, ali vjerujem da ga je moguće prepoznati kroz poznati ”hrvatski obrazac ponašanja”. U blagostanju svađa i prijepori, a u krizi glave su skupa. Čini se da je upravo sada jedan takav krizni prioritet trenutka. To je četvrti val pandemije.

Neizmjerna je ljudska glupost, ali u zadnje vrijeme pojavljuju se ozbiljni kandidati za ustanovljavanje mjerne jedinice za nju. Recimo, ”jedan Zlatko Hasanbegović” mogao bi vrijediti kao ”tri slabije artikulirana anonimna antivksera”. Ili ”jedan Marin Miletić” mogao bi vrijediti oko ”pola Zlatka Hasanbegovića”. ”Jedan državni ili lokalni službenik” koji se ne želi cijepiti ni testirati i pritom se boji zaraze i ujedno se boji […]

Kako se konkretno mjeri je li nastala imunost na cjepivo? Najbrži je učinak stvaranje antitijela te se ona mjere u osoba koje su sudjelovale u pokusu, a zabilježe su sve nuspojave ako ih ima. Sljedeća metoda je test neutralizacije protutijelima koji se radi u laboratoriju tako da se stanice iz krvi osobe izlože uzročniku te […]

Crnilo oko nas i u nama nužno vodi u ”teške boje”. Pandemija. Svakodnevne smrti. Siromaštvo. Tridesetogodišnja izloženost povijesnoj regresiji u kojoj je poželjno prihvaćati i ljubiti samo sebi slične, a odbacivati i mrziti tuđe (Srbe, Bošnjake, Rome, migrante… sami nastavite niz), urodilo je posvemašnjom apatijom i depresijom.

Vidite koliko je vremena prošlo, čitave godine, te se ama baš ništa nije desilo s našim javnim klozetima, bradatim muškarcima u štiklama (možda su ćosavi u bakandžama manji taboo), roditeljima koju deca i dalje imenuju mamama i tatama (a ne brojevima) i nisu nam tamo, neke žene, iz GREVIO-a ušle u spavaće sobe i hladne […]

Dio skeptika cijepljenja zagovara tezu da današnja cjepiva više nisu kvalitetna kao tradicionalna, da imaju brojne nuspojave ili da je takvo samo ovo ”na brzinu” napravljeno protiv bolesti COVID‑19. To je opet neistina (laž) jer se na koronavirusima stalno istražuje, a javna tajna je da u svijetu postoje brojni laboratoriji koji istražuju uzročnike s mogućom […]

Glupošću bez zaštitne maske mogli bismo slobodno nazvati nedavni upad antimaskera u Osnovnu školu u Krapinskim Toplicama, zbog kojega su jedna spremačica, a navodno i ravnatelj škole morali zatražiti liječničku pomoć jer im je pozlilo.

Konferencijski optimizam U društvu, ne samo našemu, već i globalno, ipak vlada priličan optimizam. Barem ako je suditi po brojnim međunarodnim konferencijama, onima on-line, ali i onima uživo, za koje me pozivima obasipaju razni ugledni organizatori.

Čitam reakciju na cijepljenje protiv COVID-19 poznatog autora glazbe, teksta i izvođača Erica Claptona. Po njegovom mišljenju cijepljenje je veća pošast od pandemije COVID-19. Svoj stav je ”začinio” pjesmom koju sam izvodi, a govori o štetnosti cijepljenja.

Na području zaraznih bolesti u ovoj državi su ovlašteni i imaju odobrenje Hrvatske liječnike komore samo epidemiolozi, a dijelom svojeg područja rada (kronične masovne bolesti) specijalisti javnozdravstvene medicine.

Suvremena medicina temelji se na dokazima. Broj informacija kojima smo gotovo svakodnevno obasuti nametnuli su potrebu redefiniranja medicinskog znanja svakog pojedinca. Da bismo razgovarali istim jezikom i prepoznali važnost pojedine medicinske informacije bilo je nužno ustvrditi njenu vrijednost. Je li medicinska informacija posljedica znanstvenog istraživanja, radi li se o dobro dizajniranom kliničkom ispitivanju ili je […]

Ovaj tekst pišem s namjerom da jednostavnim rječnikom objasnim bitne činjenice vezane uz pandemiju, kako bi se sugrađani lakše odlučili o cijepljenju protiv bolesti COVID-19, ali i kako bih ispunila liječničku obavezu da sam sve učinila što je u mojim moćima kako bi u javnost došle precizne informacije razumljive svakome i kako bih pokušala nadglasati […]

Velike boginje, dječja paraliza, ospice, zaušnjaci, rubeola, tetanus… postoje razne bolesti od kojih nas prilično uspješno štite – cjepiva. Virusolozi, molekularni biolozi, imunolozi, infektolozi, pedijatri… postoje razni ljudi koji su svoje živote ili svoje karijere usmjerili u istraživanja, inovacije, pomaganje drugima, liječenje.

 Misterij kao vrsta kazališne izvedbe, kao crkvenoga prikazanja u srednjemu vijeku, nosio je i naziv – reprezentacija. I zaista, iznad svake mjere u javnome govoru religioznog Zlatka Dalića (”Dragi Bog je uz mene, gura me kad je najteže”), taj u kojeg se pouzda mimo svih očekivanja, baš kao u srednjevjekovnom misteriju, stavio ga je u […]

Ususret 30. svibnju, Danu državnosti RH, valja se zapitati što zapravo znači ”slaviti i voljeti svoju državu”, tj. podsjetiti se da to prije svega uključuje pojam ”ustavnog patriotizma”.

Mislim ovih dana o tome postoji li tu negdje u mojoj blizini dobar znanac, pomislit će da mi je i prijatelj, pa će mi i biti prijatelj kad mu ustreba, koji u bermudama i sa šeširićem na glavi stoji negdje iza kulisa, s naperenom fotografskom kamerom i drugarskim osmijehom, i snima moje genijalnosti? Vjerojatno postoji. […]

”Moj je tata – tata-mata, jedva prođe on kroz vrata, on me voli, on me shvata. Ljudi, takav je moj tata!” Sećate se one nesrećne Konvencije Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija), oko koje smo se, kako i po pravilu biva, ponovo podelili, a da […]

Ne stišava se bura zabrinutih hrvatskih katolika oko pisama koja je u travnju ove godine u vezi s održavanjem epidemioloških mjera slao nadbiskup Mate Uzinić svećenicima, osobama posvećenog života i vjernicima i u Riječkoj nadbiskupiji (10. i 17. travnja) i u Dubrovačkoj biskupiji (10. travnja).

Autokratsko-totalitarni i anarho-liberalni sistemi se svode na isto – gube se u pragmatizmu, pokazuju da počivaju na bezidejnosti.

Početkom travnja 2021. čovjek mojih godina, rođen sam 1966, mogao se cijepiti na tri načina. 1. Kao član vladajuće ili opozicijske političke elite pri višim razinama vlasti. 2. Tako što bi nazivao svoju obiteljsku liječnicu, molio ju da ga nazove ako joj na kraju dana ostane cjepivo viška. 3. Preko veze.

COVID-19 pandemija ne jenjava. Cijepljeno je znatno manje građana nego što je trebalo. Kažu do lipnja stižu velike količine cjepiva. I dalje preko TV ekrana dolaze poruke dežurnih znanstvenika kako je ponovni porast broja oboljelih slučajan događaj, a ne treći val, kako lockdown pristup ništa ne rješava. Usto naglašavaju kako je osobna odgovornost najbolji način […]

Nikad mi nije bilo teže pretvoriti misli u riječi. Prezasićena sam. Misli se sudaraju jedna o drugu, gube smisao.

Kada je 1847. Karl Marx napisao knjigu ”Bijeda filozofije”, bio je to odgovor na knjigu Pierre-Josepha Proudhona s naslovom ”Filozofija bijede”. Gotovo dva stoljeća kasnije, i jedan i drugi naslov su itekako aktualni, ali s jednom korekcijom: nije više riječ o filozofiji bijede, nego o politici bijede u koju nas vodi raspojasani svjetski kapital.

Prije šest godina počela sam učiti o palijativnoj skrbi: bilo mi je ponuđeno vođenje interdisciplinarne supervizijske grupe (medicinskog i drugog osoblja) koji radi s teško bolesnim i umirućima. Osim unutrašnjeg profesionalnog glasa koji je propitivao moje kompetencije, načas se javio moj praznovjerni dio pitajući znam li u što se upuštam, prizivam li neku nevolju.

Možete li disati? Doktor Corneliu Constantineanu nažalost više ne može. Ponekad je teško disati. Virusna infekcija u plućima može biti smrtonosna. Disanje (respiracija) je izuzetno važno jer bez njega – kao i bez kucanja srca – nema života.

Brazil je danas s oko 300 tisuća umrlih, uz SAD, kažu na HRT-u, u svjetskom vrhu po broju umrlih od COVID-a. Hrvatsku se u tom kontekstu ne spominje jer se uglavnom gledaju apsolutni brojevi i tada naših 5.838 izgleda naoko malo u odnosu na broj slučajeva u Brazilu ili SAD-u.

Nemoguće je odvojiti se od dnevnih aktualnosti povezanih sa zdravstvom. Uvijek kada pokušam predahnuti od najezde svakodnevnih informacija, kada potajno priželjkujem zagledati se u more i mislima stvoriti ugođaj onog tako lijepog, tihog, bez stresa. Kada želim uživati u prvim proljetnim sramežljivim sunčevim zrakama, ponovno osjetiti onaj stari ugođaj moje Dalmacije, osjetiti kako je vrijeme […]

Forzicije i narcisi zažutjeli su moj trpučanski vrt, tulipani samo što nisu u punom cvatu, ali ne osjećam proljeće u zraku a još manje u sebi.

Posljednjih desetljeća znanstvenici su upozoravali na mogućnost pandemije koja će uzrokovati mnoge smrti koje se inače ne bi dogodile te svime znatno narušiti naše živote. Kao i uvijek, skloni smo vjerovati u bolje, pa su ta upozorenja zanemarena na svim razinama.

Prošlo je 38 godina od prve transplantacije koštane srži u Hrvatskoj. Liječenje je provedeno u osobe s teškom aplazijom koštane srži. U toj bolesti koštana srž je potpuno uništena pa se ne stvaraju zrele stanice krvi, crvene i bijele krvne stanice, te krvne pločice. Zamijeniti odnosno presaditi zdravu koštanu srž jedina je mogućnost izlječenja.

U ovoj Covid eri, koja traje već godinu dana, Europska unija prošla je prvi ispit: European Recovery Plan (ERP) – Plan europske obnove sa svojih 750 milijardi eura i zajedničkim obveznicima, presedanom u povijesti europskog ujedinjenja, donio je ohrabrenje stanovništvu ujedinjene Europe.

Svjedoci smo gotovo svakodnevnih prijestupa kada je riječ o mjerama za suzbijanje Covid-19 pandemije. Važnost njihove provedbe polazi od spoznaje da je nemoguće predvidjeti kada će nastupiti prijenos infekcije. Virus je nevidljiv i nema ni zvučnog, ni svjetlosnog, ni mirisnog signala koji bi nas upozorio da je tu neposredno uz nas.

Prošla je godina dana od kako smo čuli za epidemiju koju izaziva virus COVID-19. Ubrzo se počela koristiti riječ pandemija: pogođen je cijeli svijet.

U medijima se proteklih dana intenzivirala rasprava o tome ima li osnova za kaznenu, disciplinsku i moralnu odgovornost onih koji su cijepili druge preko reda, onih koji su posredovali u tome, kao i onih koji su preko reda primili cjepivo.

Kad je već svima u Engleskoj bilo jasno da je rat neizbježan, užurbano se krenulo s procjenjivanjem opasnosti i planiranjem zaštitnih mjera. Hitler se baš i nije trudio sakriti namjeru da na Englesku pošalje Luftwaffe natovaren tonama bombi koje će na zemlji napraviti pakao. Rastao je strah da će se narod slomiti od užasa i […]

Kada je 1847. Karl Marx napisao knjigu ”Bijeda filozofije”, bio je to odgovor na knjigu Pierre-Josepha Proudhona s naslovom ”Filozofija bijede”. Gotovo dva stoljeća kasnije, i jedan i drugi naslov su itekako aktualni, ali s jednom korekcijom: nije više riječ o filozofiji bijede, nego o politici bijede u koju nas vodi raspojasani svjetski kapital.

Već smo pisali, na ovom mjestu, da je pitanje zdravlja prioritetno pitanje za svako društvo, štoviše za cijelo čovječanstvo jer se radi, naprosto, o opstanku ljudskog roda.

Da nesreća nikad ne dolazi sama Hrvatska se (još jednom) uvjerila 2020. godine, kada su je, nakon što se u njenu nutrinu prelila pošast pandemije Covida-19, pogodila dva razorna zemljotresa odnoseći ljudske živote i čineći nemjerljive materijalne štete. Jedan početkom, a drugi krajem godine.

Čovjek se privikne na sve. Čak i na najodbojnija, najbolnija i najnepodnošljivija stanja. Tijekom vremena. Postupno jednostavno pristane nekoć neprihvatljivo prihvatiti kao normalno. Dugo je tomu tako. Otkad je svijeta i vijeka.

Čitao sam na portalu Telegram.hr o mojoj ”omiljenoj” temi Covid-19. Tekstovi koji su objavljeni bili bi zabavno štivo da situacija s pandemijom nije zastrašujuća i svaki dan sve gora.

Stalno ponavljam film u svojoj glavi. U ordinaciji sam. Sama. Razgovaram na telefon s Radom. Odjednom počinje tresti. Potres, kažem. Malo zbunjeno stojim i dalje na telefonu. Rada je u autu. Opet potres, kaže.

Pandemija hara i ne bira države, ljude… Pandemija je još jedan tako jasan pokazatelj da okoliš i prirodu treba maksimalno uvažavati. Čini se da to ipak kuca na vrata naše svijesti.

Ova strašna godina je na izdisaju. Neimaština, pandemija, nemogućnost putovanja, kretanja, druženja, napetost, strah za živote najmilijih, za vlastiti život i živote prijatelja…

”Pobačeni fetus kao materijal za cjepivo”, ”Katolici se ne smiju cijepiti”… Kad takvi naslovi vrište na izloženim primjercima dnevnih novina, najprije se pomisli na još jednu novinarsku patku ili, pak, na najnoviji udarac antivakcinera.

Naše znanje o pandemiji i Covid-19 bolesti svakim danom postaje sve veće. Želja da što brže i bolje spoznamo kliničke značajke, prepoznamo rizik razvoja teške upale pluća, predvidimo komu će trebati pomoć respiratora, nastojanja da pronađemo pravi lijek, ponajprije u vidu cjepiva, temeljna su pitanja s kojima je suočen stručni svijet i svjetska javnost posljednjih […]

“Kaže mi danas taksista koji ima masku i sjedi naprijed (a ja otraga) da stavim masku. Kažem da ne nosim masku. A on meni ali ja imam oca od 80 godina. A ja kažem – ne vidim poveznicu između mene i vašeg oca. Ako se tako panično bojite onda stanite da izađem van i nastavim […]

Afera sa Znanstvenim savjetom Vlade za Covid kao usud ponovno vraća u sjećanje kako dokaz nije dokaz, kako prepoznatljivost i stručnost uvijek gubi kada u prvi plan izbiju kompaktna većina minornih pojava.

Jutro je, četvrtak 11. prosinca 2020. Sedam je sati. U krevetu slušam Jutarnju kroniku. Vijesti poredane političkim prioritetima HRT-a, odnosno vladajućih. Ali tako je ovih 30 godina.

Profesor Igor Štagljar iz Kanade nam poručuje kako nas čeka ružna zima s još više umrlih i oboljelih.

Dok pišem ovaj tekst svijetle s ekrana još uvijek otvoreni prozori zgrade hrvatske Vlade u kojoj se odigravala dugo očekivana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost na kojoj su napokon za zajednički stol sjeli predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković.

Riječki i zagrebački HNK ovih su dana obustavili program zbog pozitivnih nalaza korone u ansamblima.

Opće stanje patrijarha srpskog Irineja, kako je u četvrtak 19. studenog priopćio kolegij liječnika Vojne bolnice Karaburma u Beogradu (priopćenje je potpisao načelnik Bolnice, pukovnik docent dr. Ivo Udovičić), pogoršalo se.

Dana 14. rujna 2020. godine, uz tri izdvojena mišljenja, Ustavni sud Republike Hrvatske donio je odluku o neprihvaćanju prijedloga za ocjenu ustavnosti ZZPZB-a[i].

Do 8. studenoga (kada pišem ovaj osvrt) je umrlo 794 osoba od Covida-19, a među preminulima je dio smrtnog ishoda bilo moguće izbjeći. Do kraja studenoga ima još 21 dan. Ako prosječni broj umrlih po danu bude 30 to je 630 osoba plus ovih 794 pa dolazimo do brojke od 1.424 preminulih.

Mi si ne možemo priuštiti novi lockdown, novo potpuno zatvaranje, ali si možemo dopustiti na desetine mrtvih svaki dan, zaražene liječnike i medicinske sestre, nestanak struje u covid bolnici Dubrava i ručno ventiliranje najtežih bolesnika.

Trećina učitelja osnovnih škola u Slovačkoj uvjerena je da je cijepljenje priprema za čipiranje ljudi, kaže jedno nedavno istraživanje javnog mišljenja.

U Splitu preminula sedamnaestogodišnja djevojka pozitivna na koronavirus. Oboljeli u Zaboku čekaju i tjedan dana na rezultate testa. Iz bolnice oboljeli od Covida-19 odlaze vlastitim prijevozom. Liječnica iz Kliničke bolnice Dubrava tvrdi da su pacijenti goli, gladni i bez lijekova. U zagrebačkoj Areni montirano je 400 kreveta za potencijalne bolesnike. Broj oboljelih u glavnome gradu […]

Prvi sam put o stradanju periske čuo u nekoj radijskoj emisiji, koju sam slušao na frankfurtskom aerodromu, dok sam čekao let za Zagreb. O izumiranju te školjke, čijih se ljuštura razbacanih po plaži sjećam još iz vrlo ranog djetinjstva, komentirao je, očajnim glasom, splitski stručnjak za život u moru.

6.Zakon o izmjenama i dopunama ZZPZB-a Dana 17. travnja 2020. godine Hrvatski sabor usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (dalje u tekstu ZID ZZPZB-a; NN 47/20). Tim Zakonom uvedene su novine koje su, prema mišljenu zakonodavca, bile potrebne i relevantne za suzbijanje Covida-19.

(Opaska uredništva: Donosimo u nastavcima članak Doc. dr. sc. Sunčane Roksandić, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljice hrvatske jedinice UNESCO Chair in bioethics i Kristijana Grđana, člana hrvatske jedinice UNESCO Chair in bioethics i člana upravnog Odbora Mental Health Europe).

Čak ni najveći optimisti ne mogu zanijekati činjenicu da će se hrvatska ekonomija, krajem godine, naći u ozbiljnoj i teškoj krizi.

Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et Pax objavila je 17. rujna izjavu pod naslovom Pandemija bolesti Covid-19: ispit solidarnosti i bratstva. Izjavu prenosimo u cijelosti.

(Opaska uredništva: Donosimo u nastavcima članak Doc. dr. sc. Sunčane Roksandić, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljice hrvatske jedinice UNESCO Chair in bioethics i Kristijana Grđana, člana hrvatske jedinice UNESCO Chair in bioethics i člana upravnog Odbora Mental Health Europe).

(Opaska uredništva: Donosimo u nastavcima članak Doc. dr. sc. Sunčane Roksandić, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljice hrvatske jedinice UNESCO Chair in bioethics i Kristijana Grđana, člana hrvatske jedinice UNESCO Chair in bioethics i člana upravnog Odbora Mental Health Europe).

Prema Websterovom riječniku riječ influencer u engleskom jeziku se upotrebljava već četiri stoljeća označavajući osobu koja utječe na druge ljude tako što ih nadahnjuje ili navodi na određene postupke ili način života.

Samo je jedna situacija, a bilo ih je više, dosta više, pokazala tko su ljudi koji su se u subotu 5. kolovoza od 17 sati pa nadalje okupili na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu na samozvanom ”Festivalu slobode”. Ali neću to kazati najprije ja. Neka progovori osoblje iz hitne intervencije koje je bilo upućeno […]

(Opaska uredništva: Donosimo u nastavcima članak Doc. dr. sc. Sunčane Roksandić, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljice hrvatske jedinice UNESCO Chair in bioethics i Kristijana Grđana, člana hrvatske jedinice UNESCO Chair in bioethics i člana upravnog Odbora Mental Health Europe).

(Opaska uredništva: Donosimo u nastavcima članak Doc. dr. sc. Sunčane Roksandić, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljice hrvatske jedinice UNESCO Chair in bioethics i Kristijana Grđana, člana hrvatske jedinice UNESCO Chair in bioethics i člana upravnog Odbora Mental Health Europe). Pandemija Covid-19 (SARS-Cov-2) i dalje predstavlja najveći globalni javnozdravstveni i sigurnosni problem. Gotovo sve […]

Proteklih dana s nostalgijom razmišljam o vremenima kad smo se informirali iz dnevnih novina i televizijskih dnevnika nekoliko puta dnevno. Blažena ”neinformiranost” iz vremena u kojima je sadašnja tehnologija čučala u science fiction knjigama i časopisima.

U poplavi vijesti o pandemiji, o tome kako se ona širi posvuda, dok su vlade iz različitih razloga – od političkih kalkulacija sračunatih na održavanje izbora i opstanak na vlasti pa do populističkog podilaženja javnosti – popuštale, pa čak i ukidale mjere usmjerene na sprječavanje njezina širenja, jedna je informacija prošla, kako se to voli […]

Ujedinjeni smo s nacijama svijeta u zajedničkom pothvatu – izjavila je britanska kraljica Elizabeta II. Njezin će kratki govor biti zapamćen prije svega zato što se ona u 68 godina, koliko je provela na prijestolju Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, izuzimajući redovne godišnje božićne poruke, izravno obratila naciji samo četiri puta.

Naša je civilizacija postala civilizacijom brzine. Sve smo brže stvarali svijet u kojem živimo: naprezali sebe i svoje okruženje da proizvodimo što više, da mnoštvo aktivnosti stisnemo u jedan dan, sat, minutu.

Ima u svemu tome pandemijskom nešto uskrsno, iz smrti zla uskrsava dobro. Pozivam sve svoje drage prijatelje da sudjeluju u mojoj uskrsnoj radosti. (Uskrsna čestitka fra Ive Markovića)

Stožer najavljuje testiranja šire populacije. Žele doznati prokuženost stanovništva. Koliko je među nama onih sretnika koji su preboljeli ovu groznu ”šišmiš gripu” bez simptoma – ili sa simptomima koje je lako zamijeniti za običnu prehladu. Slušam i nadam se da sam među njima. Ne u grupi slučajno odabranih za testiranje, već među onima koji su […]

Važan tekst objavio je Dragan Markovina u svojoj redovnoj rubrici na portalu Telegram. Povod je dodjela 43 milijuna kuna pomoći Republike Hrvatske (40 milijuna Ministarstva zdravstva i 3 milijuna Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH) bolnici u Mostaru, uz sljedeće Vladino obrazloženje: “Novac će doznačiti sukcesivno Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar u svrhu suzbijanja Covid-19 […]

Damir Urban, samosvojni riječki umjetnik, poznat po čvrstom stavu jednako koliko i po dobroj autorskoj glazbi, održao je u petak 17. travnja seriju mini koncerata u riječkim gradskim kvartovima.

Nakon molitve Anđeo Gospodnji u nedjelju 29. ožujka papa Franjo se pridružio pozivu glavnog tajnika UN-a na trenutni prekid vatre u cijelome svijetu. “Zajedničko predano zalaganje protiv pandemije može sve dovesti do toga da prepoznaju našu potrebu za jačanjem bratskih veza kao članova jedne obitelji. Neka na osobit način potakne kod državnih poglavara i drugih […]

Širenje koronavirusa svijetom prati i širenje dezinformacija i lažnih vijesti o uzrocima i svrsi te globalne pošasti. To je poprimilo tolike razmjere da nas je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prije neki dan zabrinuto obavijestila kako se suočava s ”infodemijom”.

Premda se, da se našalim na početku, prava iskušenja tek očekuju, dosad najneugodnije iskustvo s virusom imao sam u Torinu, s veljače 2003. Bio sam na mini turneji, upravo je objavljeno da sam u užem izboru za Nagradu Grinzane Cavour, koju ću zatim i dobiti, kad me je tog popodneva svladao umor, pa sam malo […]

Upravo čitate meni najdraži tekst koji sam napisala posljednjih godinu dana! U vremenu kada su vijesti o opasnom virusu zasjenile kriminal i nepodopštine hrvatskih političara, kada su iz medija potpuno iščezle vijesti o izbjeglicama koje s istoka ”nadiru” preko hrvatskih granica, a iznad svega nas je potpuno prenerazio potres što je pogodio Zagreb i okolicu, […]

Stotine tisuća ljudi diljem svijeta bori se za dah. Za život. Za opstanak. Na tisuće umire od bolesti kodnoga imena COVID-19. Plaši već nazivom. Razbolijevaju se i umiru i poznati i nepoznati, bogati i siromašni – svi!

Prošlog sam tjedna putovao u Beč. U polupraznim zrakoplovima Austrian Airlinesa vidio sam jednu, dvije, tri mlade ili vrlo mlade žene, lijepo odjevene, opremljene pripadajućim elektronskim gadžetima, i jednoga mladog muškarca, odjećom, držanjem i satom na lijevoj ruci, pretpostavljam menadžera, s medicinskim zaštitnim maskama preko lica.

Izreka za kojom posežemo kada se nađemo oči u oči s nekom ozbiljnom prijetnjom glasi: ”što te ne ubije, ojača te”. U svjetlu brojnih prijetnji stabilnosti poretka u kojemu živimo, poput izbjegličke krize, pa i prijetnje općem zdravlju stanovništva uslijed širenja koronavirusa, nije naodmet zapitati se kako tu izreku pretočiti u životnu praksu.

Neka me epidemiolozi isprave ako griješim, ali da se Covid-19 pojavio prije tridesetak godina, za njega bi, i to uz izvjesno zakašnjenje, saznali samo specijalisti koji se bave virusnim migracijama s istoka, orijentalnim zoonozama i bolestima iza još uvijek dvaput zaključanih kapija komunističke Kine.

Što je novi COVID-2019? Što je SARS—CoV-2? Novi koronavirus koji se pojavio 2019. godine nazvan je SARS—CoV-2, otkriven je u Kini krajem 2019. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019.