autograf.hr

U ne tako davnoj prošlosti, naš grad je bio najveća luka za teretni i putnički promet u državi. Velika vrata Kvarnerskog zaljeva bila su optički zakrčena brodovima koji su čekali na iskrcaj tereta, a iz Rijeke su svakodnevno polazili putnički brodovi prema Dalmaciji. Bila je to značajna trajektna veza zimi i ljeti: turisti su mjesecima […]

Još od kada se rahmetli Franjo bija puno naidija na Dalmatinsku akciju i kad su čelni članovi ove separatističko – orjunaško – fašističko – anarhističke – terorističke organizacije nadasve zasluženo čapali bajbukanu, mene uvik uvati smij kad se sitin koji je to kalibar od terorista bija. Čista Al-Qaida.

Iskustva malog iznajmljivača skupljam duže od četrdeset godina. Još od svojih dječjih nogu kad je moja majka, u to doba, vodila našu turističku ponudu u vidu Zimmer Frei do trenutka kad sam se i sama, uz kćerkinu pomoć, počela intenzivno baviti turizmom.

Plavo, zeleno pa opet obrubljeno plavom I mirisi u zraku, miris smokve i smilja O Dalmacijo okruni se svojom slavom I bisernom krunom mora, ljepote i obilja

Polaganjem vijenaca podno srušenog spomenika osloboditeljima Dalmacije, u Kninu je 4. prosinca ove godine obilježena 77. godišnjica oslobođenja Knina, kao krune tromjesečne operacije oslobađanja Dalmacije.

Često sam promatrao baku dok je krojila i šivala, prekrajala i rašivala, pa sve opet tako iznova i ukrug. Bakina je crna singerica izvan svojeg uredovnog vremena spavala okrenuta naglavce u lijepoj furniranoj komodi, koja je blokirala vrata između spavaće sobe i dnevnog boravka. Iako su postrance dijelile zajednički zid i vrata, nije se zbog […]

Odumiru li gradske tržnice? – pitam se već neko vrijeme, svjedočeći kako sve više ljudi kupuje voće i povrće u supermarketima. Još donedavno, gradska tržnica nije imala alternativu – svatko je imao svog opskrbljivača kod kojeg je kupovao – svježe povrće, domaći krumpir, tog jutra ubranu blitvu, ogulinski kupus, jagode s Neretve, mrkvu iz Dalmacije, […]

(Opaska uredništva: Donosimo govor Patrijarha srpskog Porfirija koji je 4. kolovoza/avgusta u zemunskom naselju Busije služio pomen postradalim u vojnoj i policijskoj akciji ”Oluja”). U ime Oca i Sina i Svetoga Duha, Sabrali smo se ovde u ime Božje, draga braćo i sestre, da se pomolimo vaskrslom Gospodu Isusu Hristu da u svoje naručje primi […]

6.8. Hrvatski baštinski proizvod Hrvatska gospodarska komora vjerojatno postoji da bi omogućila dobre uvjere za razumijevanje i afirmaciju kvalitetnog proizvoda, da bi pospješila poslovnost, savje­tovala, pridonesila strukovnom obrazovanju i da bi koordinirala. Praksa kaže da se ne bismo smjeli oslanjati na naše plaže jer one same nisu dovoljne. Te bogomdane vrijednosti mogu propasti već sutra.

U mnogim općinama i gradovima, budući da u prvom krugu izbora nisu izabrani načelnici i gradonačelnici, održava se drugi krug izbora, a njega uvijek obilježava odmak od stvarnih lokalnih, komunalnih politika i obrušavanje, bez ikakvih skrupula, na političkog protivnika, i to na osobnoj razini.

”Prijedlozi koje je Grad Split podnio na javnom savjetovanju usvojeni su u Nacrtu prijedloga Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine koji je danas usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske”, objavio je 14. siječnja ove godine Grad Split na svojim službenim stranicama.

Praktički sva domaćinstva koja su do sada podnijela zahtjeve dobit će struju u narednim mjesecima, a na elektrifikaciju mogu računati i druga domaćinstva koja je sada nemaju, kaže HEP-ov koordinator Branko Jurišić       UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM […]

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, premijer Andrej Plenković, poslao je na Tjentište Tomislava Ivića da položi vijenac i zapali svijeću poginulim partizanima … Onaj jedan izgubljeni mandat za Europski parlament urodio je i nečim dobrim – podrškom i novcem za zlostavljane žene i pokret “Spasi me” i, eto, vijencem i luminom za partizane poginule prije sedamdeset […]

Iako se o temi priziva savjesti među ginekolozima u javnim bolnicama već pisalo, s novim momentom s kojim nas je ovog vikenda upoznala Hrvatska komora primalja, postajemo svjesni činjenice da je priziv savjesti, uopće se ne dotičući samog zakonodavstva, uspio de facto legalizirati ideje klerikalnih pokreta.

Predsjednik Europskog parlamenta morao se dugo prati od osude svojih riječi povodom komemoracije žrtava fojbe u Bazovici, stratišta za vrijeme i poslije rata u koju su bačeni antifašisti, fašisti,  nacisti, nevini s obiju strana.

Skup sjećanja na žrtve fojbi i egzodus Talijana iz Istre i Dalmacije, koji iz izazvao gnjev u Sloveniji i ljutljivu zbunjenost u Hrvatskog, održan je u pograničnom selu koje Talijani zovu Basovizza.

Hrvatska javnost, napose vladajući HDZ, koji ima najveći broj zastupnika u Evropskom parlamentu iz Hrvatske, nenadano je suočena s neofašizmom. Ovaj put ne radi se o domaćemu nego o stranom, koji dolazi iz prijateljske susjedne države Italije.

Incident kojim se proslavio predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani izazvao je lavinu reakcija u Hrvatskoj, ali su te reakcije izgleda bila namijenjene dnevnoj uporabi i predizbornoj agitaciji, a ne razjašnjenju i pravoj kvalifikaciji tog incidenta. Tajani je u svom govoru uskliknuo ”Živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija” i to je uzbudilo duhove i uzavrelo atmosferu […]

Što smo to na ovom satu povijesti naučili od Andreja Plenkovića? Da su mu od Hrvatske prijatelji miliji i draži, čak i onda kad pričaju gluposti i laži! Pa kad mu se Tajani uvuče u krevet i krade Istru i Dalmaciju, on traži ”pojašnjenje” jer to od njega nije očekivao, do sada je s njim […]

Rijetki su pjevači koje publika doživljava kao kantautore premda to nisu, već su “samo” pjevači, umjetnici glasa i interpretacije. Oni su veći od pjesme koju izvode tako kao da su joj sami napisali note i riječi, izvode je skladno, iz srca, upravo kao da je njihova vlastita, jer ona to i jest.

Ovoga puta, mogli bismo doista svjedočiti početku kraja Davora Bernardića na čelu SDP-a. Dosad ga se već više puta rušilo, uvijek neuspješno. Uvijek je to bila neka prazna puška od najava, uvijek bi se akteri u 5 do 12 prestrašili ili predomislili.

(Opaska uredništva: Donosimo priopćenje SNV-a o rezultatima istraživanja ”Historijski revizionizam,  govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2017.”).

Globalno zatopljenje užasna je prijetnja našem svijetu. Temperature rastu, polarni led se otapa, more preplavljuje obale. Znanstvenici godinama sa zebnjom gledaju kako je kopna na Zemlji sve manje. Na satelitskim snimkama našeg planeta plava površina nezaustavljivo proždire zelenu i smeđu.

Još jedna godišnjica Dana antifašističke borbe prolazi u bipolarnom ozračju. S jedne strane, izaslanici državnog vrha, kao i predstavnici lijevo-građanskog spektra, sudjeluju na skupu u Brezovici, gdje je 22. lipnja 1941. godine osnovan Prvi sisački partizanski odred, dok se na suprotnoj nalazi koloplet desnih stranaka, konzervativnih i vjerskih organizacija, koje bi, da mogu, rado izbrisale […]

Poštovani antifašistički borci i antifašisti, gospođe i gospodo, drugarice i drugovi, Okupili smo se u povodu jubileja koji bi, zajedno s nama, trebala slaviti cijela država. Na žalost – ne slavi. Ili se pravi gluha i slijepa, ili pribjegava povijesnom revizionizmu i “ponovo piše povijest”. Ne znam što više zaslužuje osudu.

Dok na dan proslave Oluje po ulicama Knina marširaju ustaše koje slave poraženi ustaški režim, izdajničku i zločinačku, kvislinšku vojsku Ante Pavelića, ja se kao hrvatski ratni vojni invalid, kao hrvatski ratni veteran želim s gađenjem prema takvima snažno ograditi od ovakve sramotne proslave.

– Ma šta je ovo? – pitala je zainteresirano mlada majka gledajući gomilu ljudi koja se tiskala u velikoj sali bivšega hotela Krka, zapravo napuštenoj razvalini smještenoj uz šibensku rivu, pravom simbolu onoga što se dogodilo tom posrnulom gradu. – To ti je onaj komunistički festival – odgovorio joj je muškarac preuzimajući ruku dječaka.

O tome kakva je atraktivna medijska roba postala živa muka sve veće mase izbjeglica iz Azije i Afrike što se roje tik uz granicu Hrvatske sa Srbijom, svjedoči i činjenica da je novinarima određenih medija postalo sasvim normalno da o problemu njihova zbrinjavanja pitaju svakoga tko im naleti pred mikrofon.

Posljednji razgovor s najvećim kroničarom Splita i Dalmacije Miljenkom Smojom, iz pera jednog od vodećih hrvatskih novinara i pisaca Borisa Dežulovića, odvijao se prije točno 20 godina kod Smojina bungalova na supetarskoj Punti, na otoku Braču.

Što sad, treba li Srbe voljeti ili ih treba mrziti? Trebamo li slušati nadbiskupa zadarskog ili splitskog koji zagovaraju prvo ili katoličku udrugu Vigilare koja Srbe baš i ”ne simpatizira”, iako sam svjestan opasnosti ovako napisanog eufemizma. Naime, kaj.

Završila je cirkusantska turneja Kolinde Grabar-Kitarović po Dalmaciji, te bismo, s obzirom na to da se prekosutra navršava šest mjeseci otkako je stupila na položaj predsjednice Republike Hrvatske, mogli analizirati ne samo sadržaj njena paradiranja od 20. obljetnice ”Oluje” u Kninu do proslave Velike Gospe u Sinju već i saldo polugodišnjeg predsjedničkog mandata.

Znam, već i površni poznavatelji glazbe s pravom će upitati što povezuje brilijantnu ”Istarsku suitu”, skladbu našeg skladatelja Natka Devčića i genijalnu kasnoromantičnu skladbu ”Also sprach Zarathustra”, op. 30 Richarda Straussa.” Istarsku suitu” Natko Devčić je napisao 1948. godine u tzv. nacionalnom stilu koristeći istarski folklor.

“Mi gradimo prugu, pruga gradi nas”, izvikivali su omladinci radeći na trasi Omladinske radne akcije Šamac – Sarajevo… Hadezeovci, ti neumorni akcijaši na trasi konzervativizma, mogu slobodno tu parolu preinačiti u: “Mi gradimo stranku, stranka gradi nas” – a jednom izgrađeni ostaju joj privrženi do kraja, u dobru i zlu, odani do dirljivosti…

(Opaska uredništva: Zbog velike čitanosti ovaj tjedan ostavljamo propovijed pape Ivana Pavla II. izrečena na zagrebačkom hipodromu 11. rujna 1994.). (Opaska uredništva: obratite pažnju na to koliko puta je papa Ivan Pavao II. tijekom propovijedi smjestio Hrvatsku na Balkan – devet puta!). Propovijed pape Ivana Pavla II. na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu, Zagreb, 11. […]

(Opaska uredništva: obratite pažnju na to koliko puta je papa Ivan Pavao II. tijekom propovijedi smjestio Hrvatsku na Balkan – devet puta!). Propovijed pape Ivana Pavla II. na euharistijskom slavlju na zagrebačkom Hipodromu, Zagreb, 11. rujna 1994. 1.”Ti si Krist” (Mk 8, 29). Tim riječima Evanđelja današnje liturgije, Petar, u ime svoje i u ime […]

Jedno odvjetnikovo pismo može promijeniti sve. Kada krene u potragu za naslijeđenim maslinikom i zaplete se  u ralje hrvatske birokracije jer treba raščistiti stanje  u zemljišnim knjigama da bi dobila ono što joj je ostavila baka Oliva, pripovjedačica Alida započinje potragu za vlastitim korijenima, za pričama koje se u njezinoj obitelji nikada nisu ispričale. Nekoliko […]

Jednom, na jednome mjestu i u jednom vremenu, jedan je čovjek imao krivo ime. To mjesto bio je splitski prigradski kotar Žrnovnica, a to vrijeme bila je veljača godine 1992. Čovjek koji je imao krivo ime nosio je kršteno ime Đorđe, a prezime mu je bilo Gašparević. Đorđe Gašparević je – vele – bio Hrvat. […]

Hrvatsko narodno kazalište u Splitu je velika kuća. Koncem devetnaestog vijeka dični nam preci nepromišljeno su napravili masivno kulturno zdanje koje, upravo kao i Spaladium Arena koju stotinu godina kasnije, znatno nadmašuje naše potrebe.

Namnožilo se pjevača po gradu preko svake razumne mjere, na Vestibulu, Ispod Ure, kod Zlatnih vrata, iza svakog kantuna vrebaju u zasjedama nedužne turiste, tuleći svoje žalobne, navodno autentične dalmatinske pjesme u kojima nema baš ništa autentično. Nijednu činjenicu o Dalmaciji i Dalmatincima stranac iz tih pjesama neće naučiti, ili barem nijednu koja je mlađa […]

Božidar Kalmeta najavio je, eto, ambiciozni redizajn Zadra, koji će do kraja njegova mandata – shvatite to vrlo metaforički, jer “kraj Kalmetina mandata” najpoznatiji je prostorno-vremenski paradoks kvantne fizike – postati “hrvatska Nica”, odnosno “hrvatski Monte Carlo”.   Sad je to već ozbiljna razvojna strategija hrvatskog Jadrana, “hrvatske Azurne obale”: samo koji dan ranije izgradnja […]

Neovisno o tome jeste li politički crnji ili crveniji, jeste li lijevi, liberal ili konzervativac, čini mi se da postoje dvije historijske činjenice oko kojih teško da ima ozbiljnih raspravi.   Prva od njih je ta da je od 1941. do 1945. Dalmacija u velikoj mjeri bila partizanska regija, nesumnjivo u većoj nego i jedna […]

Hrvatska se nalazi u teškoj ekonomskoj i socijalnoj krizi, koja je sve bliže stanju s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća. Za ovakav zaključak nije potreban čak ni nekakav ozbiljan ekonomski uvid s obzirom na to da je dovoljno uočiti statističke pokazatelje. Koji upućuju na gotovo 400 tisuća nezaposlenih, posrnulu proizvodnju te uvozno orijentiranu privredu. Iako […]

Hrvatsku sam nogometnu reprezentaciju uživo, s tribina, gledao samo jednom: protiv Brazila u Berlinu, na Svjetskom prvenstvu 2006. Nikad se na takvo što ne bih odlučio sam od sebe, ali javio mi se zahvalni sponzor, Zagrebačka pivovara. Manjim dijelom zato što im već desetljećima radim golem promet, a većim zato što sam godinu dana ranije […]