autograf.hr

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Višedecenijska rasprava u BiH o odnosu građanskog i etnonacionalnog principa uređenja države nije dovela ni do kakvog zaključka ili rješenja jer je od početka postavljena na pogrešan temelj, na pretpostavku da se ova dva principa isključuju. Sudionici rasprave, svi odreda, političari, intelektualci, analitičari i novinari, raspravu su […]

Prije trideset dvije godine građani BiH su izašli na referendum i izglasali suverenu i nezavisnu državu BiH, ravnopravnih građana i naroda (Muslimana, Srba, Hrvata) i svih drugih koji u njoj žive. Referendumsko pitanje se temeljilo na odlukama ZAVNOBIH-a kojima je obnovljena državnost BiH nakon nekoliko stoljeća. Danas, nakon toliko godina, osnovno pitanje je gdje se […]

Prije 30 godina, 6. februara 1994. godine, u Sarajevu je održan Sabor Hrvata Bosne i Hercegovine. To je bio prvi veliki skup Hrvata u samom ratu, organiziran izvan kontrole već formirane Herceg-Bosne, koja je bila paradržavna tvorevina HDZ-a BiH i Franje Tuđmana. Cilj Sabora je bio delegitimirati Herceg-Bosnu kao jedinog političkog predstavnika Hrvata BiH i […]

Višedecenijska rasprava u BiH o odnosu građanskog i etnonacionalnog principa uređenja države nije dovela ni do kakvog zaključka ili rješenja jer je od početka postavljena na pogrešan temelj, na pretpostavku da se ova dva principa isključuju. Sudionici rasprave, svi odreda, političari, intelektualci, analitičari i novinari, raspravu su bazirali na pojmovnim apstrakcijama građanskog i etno-nacionalnog. I […]

Svijet je mislio da je fašizam pobijeđen 9. maja 1945. godine. Međutim, tada je toj aždaji odsječena samo glava, a ostali su živi repovi. Ti repovi nas mlate i danas. To mlačenje nije nasumce, nije sporadično i nesinkronizirano, što znači da su repovi još vezani za glavu, da je glava živa.

Povijesno-kulturne vrijednost be-ha društva, nastale kroz dugi period različitih utjecaja, danas se također, po uzoru na evropske nivelacijske procese kulturnih raznolikosti, žele reducirati i izbrisati. Vrijednosti s kojima smo se ponosili, s kojima smo se uostalom branili od nacionalističkih nivelacija i s kojima smo se branili od nacionalističke agresije, velikodržavlja i panteizma susjeda, dovode se […]

Danas je općeprihvaćena teza u socijalnoj znanosti da je društvo komunikacijska zajednica. Ovakva zajednica je zasnovana na višem obliku djelatnosti u kojoj se socijalna zbilja, ali i socijalni akteri tek izgrađuju. To znači da se identiteti socijalnih aktera i društava postižu tek u interakciji, preko drugoga.

Slavo Kukić, ”Narod i nacija” s podnaslovom: Negacija nacije kao instrument državno-unitarističkog projekta, Kult, Sarajevo, 2023. Jedino zbiljski postojeće je ono za što povijesni procesi stvore pretpostavke. Ništa u povijesti ne nastaje ad-hoc, ni iz čega. A povijest stvaraju povijesni subjekti u međusobnim odnosima.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Richard Holbrooke, kao medijator daytonskih pregovora, imao je šansu realizirati temeljni cilj Washingtonskog sporazuma – konačno uobličenje Federacije BiH.

Da bi se odgovorilo na pitanje o strateškom partnerstvu treba odgovoriti na pitanje što je to uopće strategija. Radi se o državi i njenom partnerstvu. Partnerstvo je trasa države i to trasa koja je osigurana i trajna, trasa s koje nema skretanja, trasa bez stranputica. Ona mora imati jasnu i odlučnu unutarnju politiku i partnere […]

Granić je na sastanku kod Tuđmana, 13. februara 1994. godine, dobio zadaću da na narednim pregovorima po svaku cijenu spasi ”Herceg-Bosnu”, pa makar ona imala i unutarnje kantonalno uređenje u kojem bi bili i ”muslimanski kantoni”.

Trideset godina sistematski se vrši ispiranje mozga hrvatskom narodu o ulozi hrvatske države u ratu u BiH koji se vodi od 1992. do 1995. godine. Najviša svjetska pravosudna instanca, Međunarodni krivični sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji u Hagu, tu politiku je imenovao i osudio kao zločinački poduhvat. Sud je utvrdio da je predsjednik […]

U kontekstu nedavne rasprave o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH otvorila se javna diskusija o građanskom i etno-nacionalnom suverenitetu države. Ova rasprava o anomalijama i kontradikcijama daytonskog Ustava BiH pala je u vrijeme predizborne kampanje i u najvećoj mjeri zauzela njen prostor. Sva druga važna pitanja za društvo i državu ostala su u sjeni. […]

Visoki predstavnik Christian Schmidt posjetio je u subotu, 17. ovog mjeseca, adventski market u Kiseljaku. Advent se posljednjih godina tradicionalno obilježava u Kiseljaku kao i u mnogim drugim gradovima gdje živi katoličko pučanstvo.

Problem svih politika na svijetu je njihova povezanost s interesima građana. Demokratski sistemi su izborima omogućili usaglašavanje tih interesa i to se obavlja periodično, od izbora do izbora. Nedemokratski sistemi se nakon kulminacije neusaglašenosti i suprotnosti ruše na ulicama, pobunama i revolucijama. Politička mudrost je ostati u tijesnoj vezi s građanima i državu usmjeriti prema […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora i aktualnosti teme). Nevladina organizacija Hrvatski narodni sabor (HNS), politički instrument HDZ-a BiH i Hrvatske, ispalila je ideju o ukidanju Federacije BiH, jednog od entiteta države BiH. Na prvi pogled radi se o novoj i ekskluzivnoj političkoj ideji kojom bi se razriješili svi politički problemi u BiH, […]

Da li uopće netko u Hrvatskoj i u hrvatskom javnom mnijenju želi čuti istinu? Da li je uopće netko sposoban za istinu nakon toliko godina indoktrinacije? Prvo, godinama se tvrdi i već je prihvaćeno kao neosporna činjenica kako je postojeći Izborni zakon u BiH u suprotnosti s Ustavom BiH.

U ”Travničkoj hronici”, Ivo Andrić, preko usta ”mladog konzula“ Defosea, u Napoleonovom konzulatu u Travniku, problematizira slobodan život u uvjetima slobode. U čuvenom oproštajnom razgovoru Defosea s fra Julijanom, mladim vikarom samostana iz Guče-Gore, Defose kaže:

Pregovori o izmjenama Ustava BiH i Izbornog zakona su propali. Što sada? Je li BiH ušla u novu destabilizirajuću fazu ili je ovo prilika za novi iskorak? *** Želi li se izaći iz bilo koje krize mora se poći od činjenica koje su krizu izazvale. To je znanstveni pristup koji se primjenjuje u razrješenjima svih […]

Prije trideset godina, 29. februara i 1. marta, u subotu i nedjelju, održan je referendum o neovisnosti i suverenosti Bosne i Hercegovine. Tadašnja novorođenčad danas imaju trideset godina, vjerovatno se ne sjećaju rata, formirali su svoje obitelji i stabilizirali živote. Stasala je cijela jedna generacija, nalazi se u najproduktivnijim godinama, stekli zvanja i ostvarili karijere.

Srednja Bosna je ključ opstanka Bosne i Hercegovine nakon ratnog i poratnog razmještanja njenog stanovništva, progona i ”humanih preseljenja”. To je bila u ratu, to je i danas. Prije nego je krenuo u otvorenu agresiju na BiH, Radovan Karadžić je u valovima izvlačio bosanske Srbe iz centralne Bosne, kao i iz Sarajeva. Do aprila 1992. […]

Prije trideset godina, 6. siječnja 1992. godine, na Sveta tri kralja, napisali smo, potpisali i uputili (Mile Stojić, Ivan Lovrenović, Ivan Kordić, Miljenko Jergović i ja), otvoreno pismo tadašnjem predsjedniku Republike Hrvatske, Franji Tuđmanu.

Neke ljude koji se bave politikom ili se uguravaju u politiku ne treba opisivati niti njihove stavove tumačiti, dovoljno ih je citirati. U tu kategoriju spada i Mate Granić. Angažirajući se u posljednje vrijeme, s pozicije savjetnika hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, dao je nekoliko izjava koje ne bi zasluživale nikakvu pažnju da se u njima […]

Projekat podjele BiH doživio je svoj epilog na Međunarodnom krivičnom sudu za Jugoslaviju u Hagu kojega je formiralo Vijeće sigurnosti UN-a. Projekat su izradili i dogovorili se o njegovom provođenju Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, predsjednici dviju susjednih država. Slobodan Milošević je umro u pritvornoj ćeliji Haškog suda kao optuženik za ratne zločine počinjene u […]

Stanje u BiH posljednjih mjeseci teško je opisati i obuhvatiti nekom jedinstvenom političkom strategijom. Mnogo je sudionika koji su to stanje odredili i programirali, koji sami nemaju jedinstvenu i konzistentnu politiku, pogotovo nemaju međusobno koordiniran i ujednačen pristup tom stanju. S jedne strane su domaći akteri, s druge strane su strani, svi involvirani u ovo […]

Ivo Komšić, ”Tuđmanov haški profil – Udruženi zločinački poduhvat na BiH”, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2021., 554 str., uredio Drago Pilsel Prevažna knjiga Ive Komšića ”Tuđmanov haški profil – Udruženi zločinački poduhvat na BiH” ukazuje i na to da se ad acta ne mogu staviti zločini preko koje je odlučio proći hrvatski predsjednik Zoran Milanović. I to […]

(Opaska uredništva: Donosimo govor Zlatka Dizdarevića izrečen u sarajevskoj Vijećnici 20. listopada na promociji knjige Ive Komšića ”Tuđmanov haški profil – Udruženi zločinački poduhvat na BiH”, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2021., s dodatnim osvrtom i na prethodnu knjigu, istog izdavača, prof. Ive Komšića – ”Bosanski začarani krug”. Obje uredio Drago Pilsel).

Nakon 30 godina od rata na prostoru bivše Jugoslavije, ima li nešto važnije i presudnije za postratna društva toga prostora od suočavanja sa zločinima koji su počinjeni? Iako je važno znati i objasniti političke pozadine rata koji je vođen, povijesne i savremene težnje naroda i država ovih prostora, ne postoji niti jedan argument kojim se […]

Da li Milorad Dodik, aktuelni član Predsjedništva BiH, zamućuje ili izbistrava bosansku političku scenu? Sigurno je da svojim radikalnim nacionalističkim i antibosanskim stavovima pogoršava političke odnose u BiH, blokira funkcioniranje institucija države, slabi njen ekonomski napredak i udaljava od EU-a i NATO saveza, ali, nehtijući, on izvodi na čistac sve političke aktere u BiH, i […]

Jasno mi je da je atraktivno pisati, kako se piše ovih dana, da me je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić angažirao da mu ”peglam imidž” za novac u Hrvatskoj. Ali, to nije istina. Neistinu o meni, nažalost, donosi i Slobodna Dalmacija u tekstu ”Dodik se ograđuje, Izetbegović hvali”, objavljen u četvrtak 12. kolovoza […]

Ivo Komšić, ”Tuđmanov haški profil – Udruženi zločinački poduhvat na BiH”, Synopsis, Zagreb-Sarajevo, 2021., 554 str., uredio Drago Pilsel Prevažna knjiga Ive Komšića ”Tuđmanov haški profil – Udruženi zločinački poduhvat na BiH” ukazuje i na to da se ad acta ne mogu staviti zločini preko koje je odlučio proći hrvatski predsjednik Zoran Milanović. I to […]

Stari Grci su prvi u tadašnjem zapadnom svijetu napravili razliku mitosa i logosa i tako omogućili razvoj nauke i filozofije. Oni su prvi shvatili i spoznali da kosmos nije kaos nego logos (zakon i red), da njegova spoznaja nije mitos nego znanost. Oni su prvi shvatili da čovjekovo društvo i čovjekov život uopće nije rezultat […]

Nevladina organizacija Hrvatski narodni sabor (HNS), politički instrument HDZ-a BiH i Hrvatske, ispalila je ideju o ukidanju Federacije BiH, jednog od entiteta države BiH. Na prvi pogled radi se o novoj i ekskluzivnoj političkoj ideji kojom bi se razriješili svi politički problemi u BiH, omogućila provedba izborne reforme, konačno provele odluke Ustavnog suda BiH i […]

Jedanaestog jula navršava se 26 godina od izvršenog genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Krivična odgovornost za ovu vrstu zločina, jedinog u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, konačno je utvrđena. Žalbeno vijeće međunarodnog Mehanizma za krivične sudove u Hagu, 8. juna ove godine, osudilo je na doživotnu kaznu zatvora Ratka Mladića, komandanta Glavnog štaba Vojske Republike […]

Nedavno je, 22. maja, hrvatski ministar inozemnih i evropskih poslova, Gordan Grlić Radman, boravio u Stocu, bez znanja Ministarstva vanjskih poslova BiH i bez državnog protokola koji je uobičajen među državama kod takvih posjeta.

U subotu 29. svibnja 2021., u Sarajevu je održan Deveti sabor Hrvata Bosne i Hercegovine, odnosno Hrvatskoga narodnog vijeća Bosne i Hercegovine, nadstranačke i nevladine organizacije, ustanovljene na Prvome općem saboru Hrvata BiH, održanom u opsjednutome Sarajevu 6. veljače 1994.

”Prste dalje od BiH”, izrekao je gotovo kao prijetnju predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, nekolicini evropskih desničara koji stoje iza misterioznog non papera, a kojim se predlaže novo preslaganje granica na Balkanu.

Autokratsko-totalitarni i anarho-liberalni sistemi se svode na isto – gube se u pragmatizmu, pokazuju da počivaju na bezidejnosti.

Autentičnost be-ha Hrvata nikada niti jedna hrvatska politika nije dovodila u pitanje sve do pojave HDZ-a i Franje Tuđmana. Čak pojam konstitutivnosti koji je postao temeljna politička floskula današnje vladajuće politike u Hrvatskoj nije potvrda autentičnosti naroda nego argument daljnjeg odrođavanja naroda od njegove države.

Političku moć u antičkoj Grčkoj nikada nisu davali onima koji su je htjeli nego onima koji su je nevoljko prihvaćali ili, pak, odbijali. Znalo se da oni koji hoće vlast i moć, hoće je za sebe, imaju neke svoje interese. Politika je trebala biti iznad toga, njen interes je trebao biti viši od pojedinačnog ili […]

Prošlo je dvije godine od općih izbora u BiH, a rukovodstvo Federacije i federalna Vlada još nisu izabrani. Situacija je neustavna i nezakonita jer je vlastima istekao mandat, svi se nalaze u tehničkom mandatu, neki ministri su istovremeno i zastupnici u parlamentu što je nespojivo, bitni zakoni se ne donose, a postojeći se ne provode.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odmora autora nakon dovršenja knjige o Udruženom zločinačkom pothvatu Franje Tuđmana i čelnika ”Herceg-Bosne”) Proslava 9. januara, Dana Republike Srpske, u Banja Luci otkrila je stare, ali pokazala i nove političke identifikacije i aspiracije. Na proslavi su, kao gosti, sudjelovali predstavnici najviše vlasti Srbije na čelu s premijerkom Brnabić, […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Richard Holbrooke, kao medijator daytonskih pregovora, imao je šansu realizirati temeljni cilj Washingtonskog sporazuma – konačno uobličenje Federacije BiH.

Vojne akcije ”Ljeto ’95.” i ”Oluja” trebale su primorati Karadžića i Miloševića na pregovore i dovesti do okončanja rata u Hrvatskoj i BiH.

Uz sve pozitivne efekte, Washingtonski sporazum je ostavio otvorenima dva važna problema za Federaciju BiH.

Državna delegacija BiH, ista ona koja je prekinula ženevske pregovore i u kojoj je bio predsjednik Hrvatskog Narodnog Vijeća i istovremeno član Predsjedništva države, doputovala je u Washington 20. februara 1994. godine.

Da bi se razumjelo višedimenzionalno djelovanje fra Luke Markešića kao profesora-teologa, svećenika-franjevca i javnog djelatnika, potrebno je pronaći arhemedovsku tačku koja objedinjuje i objašnjava sve ove aktivnosti. Bez te tačke ne može se objasniti fra Lukina konzistentnost i usklađenost različitih aktivnosti koje se inače teško mogu sinkronizirati jer dolaze iz različitih polja smisla.

Bez obzira na zločine koje su počinile sve vojske iscrtavajući granice svojih budućih ”republika”, Owen-Stoltenbergov ”paket” nije prošao. Sabor Hrvata BiH, održan u Sarajevu 6. februara 1994. godine, postigao je iznenađenje koje su od njega očekivali organizatori. Pored tragedije na pijaci ”Markale”, koja se desila dan ranije, Sabor je bio medijski najpropraćeniji događaj u bosanskom […]

Zločini počinjeni u okviru Tuđmanovog zločinačkog poduhvata u Hercegovini vezani su za zločine počinjene u srednjoj Bosni na dvostruki način. Prvo, trebalo je osigurati mjesto za iseljene bosanskih Hrvata, drugo, trebalo je te ljude silom istjerati s njihovih povijesnih obitavališta.

Općina Čapljina je također imala strateški značaj za ostvarivanje Tuđmanovog zločinačkog poduhvata. Ona se nalazi na rijeci Neretvi i na komunikaciji od Mostara do hrvatske granice, preko nje se otvara put prema moru. Također, preko Dubravske visoravni, na istoku, ona graniči s općinom Stolac, sa zapadne strane sa općinom Ljubuški.

Provodeći Tuđmanov udruženi zločinački poduhvat, Herceg-Bosna/HVO su u postupku ”etničkog čišćenja” i ”kompaktiranja” teritorije formirali na prostorima koje su držali pod vojnom kontrolom koncentracione logore, što inače spada u najteže oblike zločina.

Zločini počinjeni u općini Mostar bili su također dio udruženog zločinačkog poduhvata. Mostar je i bez ponuđenih ”mirovnih planova” za BiH bio proglašen ”hrvatskim stolnim gradom” tako da je rat za Mostar bio u vrhu prioriteta Herceg-Bosne/HVO-a.

Izetbegović nije otišao u Ženevu na potpisivanje Owen-Stoltenbergovog ”paketa” o podjeli BiH. Predsjedništvo države je odredilo delegaciju za Ženevu u kojoj on nije bio.

Owen-Stoltenbergov plan nosio je službeno ime Ustavni sporazum o Uniji Republika Bosne i Hercegovine. Lord Owen, supresjedatelj Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji i Thorvald Stoltenberg, supresjedatelj Nadzornog odbora Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKBJ-a), plan su ozvaničili 30. jula 1993. godine, dakle u jeku Tuđmanovog vojnog pohoda kojim je stvarana Herceg-Bosna.

Wance-Owenov plan je objelodanjen u januaru 1993. godine, na pregovorima u Genevi. Iako je Plan tek bio pušten u pregovaračku proceduru, u prvom izjašnjavanju o njemu odbacili su ga predstavnici bosanskih Srba i Bošnjaka, a Franjo Tuđman i predstavnici Herceg-Bosne su ga prihvatili.

Vance-Owenov plan je promoviran kao najbolje rješenje za BiH. On je dijelio BiH na deset provincija s velikom autonomijom, koje nisu bile čiste etničke jedinice kao u Cutileirovom planu.

Promjena funkcije HVO-a se faktički desila iza leđa svih pripadnika te vojne organizacije čija je svrha bila obrana države od agresije iz Srbije i vojske RS-a. Ta promjena počinje s imenovanjem Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića na vojne funkcije u Herceg-Bosni.

U zločinačkom cilju preseljavanja naroda, za koji je Tuđman smislio eufemizam ”etničko čišćenje”, a što je zapravo prikriveni genocid, veliki problem je predstavljalo Sarajevo kao glavni grad države, kao najveći hrvatski grad u BiH, s preko 40 hiljada Hrvata, kao središte svih vjerskih, nacionalnih, političkih i kulturnih hrvatskih institucija.

Nikakav dogovor nije postignut u Sarajevu i pregovori su nastavljeni u Lisabonu 21. i 22. februara, sedam dana pred referendum. Za te pregovore Cutileiro je pripremio dokument pod nazivom ”Izjava o načelima novog ustavnog ustrojstva BiH”.

Usprkos čvrstom dogovoru s Miloševićem, koji se precizirao i dorađivao u kontinuitetu, i u čiju realizaciju su uključeni lideri Herceg-Bosne, Tuđman nije mogao pratiti Miloševićevu dinamiku.

Svi sastanci kod Franje Tuđmana, na kojima se kreirao Udruženi zločinački poduhvat, imali su karakter tajnosti. Funkcioneri Herceg-Bosne nisu ih otvoreno plasirali u javnost, naprotiv, tvrdili su da je H-B formirana radi obrane BiH od ”srpskog agresora”. Tako su zbunjivali javnost u BiH, posebno Hrvate koji su se spontano organizirali i mobilizirali radi obrane od […]

Pretresno vijeće Haškog suda, u presudi od 29. maja 2013. godine, ogradilo se od pisanja historije BiH. ”Vijeće je svjesno činjenice da se ovom presudom, u kojoj je riječ ne samo o istorijskom kontekstu stvaranja Herceg-Bosne i njene političke, administrativne i vojne strukture, nego i o činjenicama u vezi s političkim i društvenim događajima u […]

Haški sud je do konačne svoje presude koristio obimnu arhivu koju je pripremilo Tužilaštvo i koja je sadržavala veliki broj dokumenata i izjava svjedoka koji su svjedočili o zločinima počinjenim u okviru Udruženog zločinačkog poduhvata. Tužilaštvo je dokazalo, a sudska vijeća prihvatila, da je na čelu UZP-a bilo najviše državno rukovodstvo Republike Hrvatske, s Franjom […]

Haški sud je utvrdio da su svi pripadnici udruženog zločinačkog poduhvata djelovali zajedno i da su individualno ili putem svojih položaja i ovlaštenja učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu. Sud je također utvrdio obim i sadržaj zločina, te način na koji su zločini izvršeni, a što je definirano paragrafom 17. Optužnice.

Haški sud (MKSJ) je nedvojbeno dokazao da je Herceg-Bosna bila u funkciji ostvarivanja udruženog zločinačkog poduhvata koji je imao cilj formirati hrvatski entitet u Bosni i Hercegovini, s apsolutnom dominacijom Hrvata u njemu, što je trebalo postići etničkim čišćenjem, te takav entitet priključiti Republici Hrvatskoj.

Udruženi zločinački poduhvat (UZP) je legalna doktrina koju je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) koristio pri istrazi i presudi za počinjene ratne zločine u ratu od 1991. do 1995. godine na teritoriji bivše Jugoslavije.

Završeni su predsjednički izbori u Hrvatskoj. Pobijedio je Zoran Milanović, kandidat ljevice. Gotovo da mu nitko nije davao šansu, posebno u ovom drugom izbornom krugu kada je jedan kandidat desnice ispao iz utrke. Čak su i ugledni i neovisni analitičari davali veću šansu aktuelnoj predsjednici države, kandidatkinji HDZ-a i ostalih desničara.

Kod Dantea postoji devet krugova pakla. U Hrvatskoj dva, izborna. Prvi je završen. Prognoze su pokazivale da će od vodeće trojke u drugi krug proći aktuelna predsjednica države, perjanica HDZ-a i ostalih hrvatskih desničara, i Zoran Milanović, predstavnik hrvatske ljevice. Ono što se nije očekivalo, to je relativna pobjeda ljevice nad favoriziranom aktuelnom predsjednicom.

Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, svoju kampanju za novi mandat faktički je započela u Bosni i Hercegovini. Odmah nakon skandaloznih i neistinitih ocjena o BiH, koje je dala prilikom svoje posjete Izraelu, došla je u BiH, “veoma nesigurnu zemlju… pod kontrolom militantnog islama“ kojeg je ovaj put povezala s Iranom, što je u Izraelu veoma […]

U našoj povijesti novembar mjesec je bio mjesec velikih događaja i značajnih odluka. Tako je i sa 18. novembrom 1991. godine. Taj dan pao je Vukovar. To nije bio pad koji bi se stavljao pod navodnike. Grad je razoren kao u vrijeme provala barbarskih plemena. Nestao je jedan od bisera baroknog graditeljstva.

Alfred Nobel se suočio s velikim moralnim problemom nakon izuma dinamita, eksploziva u suhom, bezopasno-prenosivom stanju. Njegov izum je omogućio široku upotrebu eksploziva u mirnodopske svrhe, ali istovremeno i kao eksplozivnog sredstva za ubijanje ljudi. Ubojitost njegovog izuma je preovladala.

Biografije nisu nevažne jer se kroz njih prati formiranje osobe, njenog karaktera, snaga volje, psihičke osobine, ambicije, dosljednosti… Posebno je to značajno za političke karijere, ideologije koje ih pokreću, ciljeve koje postavljaju, sredstva koja koriste.

Slobodan Šnajder, ”Doba mjedi”, TIM press, Zagreb 2016. Roman ”Doba mjedi” Slobodana Šnajdera se mora čitati više puta. Kaže se da je metafizika ono zbog čega neku knjigu čitamo ponovo. To je zapravo ono što je otkriveno knjigom, ono radi čega se piše.

Na dolazak gospodina Mateva Palmera, posebnog izaslanika državnog sekretara SAD-a za zapadni Balkan, u Sarajevo prvi je javno reagirao Dragan Čović, lider HDZ-a BiH. On je požurio obavijestiti gospodina Palmera, uz dobrodošlicu, da su ”dužnosnici HNS-a i HDZ-a BiH predvodnici integracija BiH u EU i NATO”. Također, on je izrazio nadu ”novim iskustvom kroz politički […]

Ponovno iz Hrvatske nabacuju se ideje o preuređenju Bosne i Hercegovine. Ovaj put to ne čine polupismeni političari, oni s večernjim školama, priučeni i preučeni, čak ni novopečeni doktori nauka sa skraćenim obrazovanjem, nego hrvatski zvaničnik, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora gospodin Miro Kovač, doktorand Sorbone, diplomat i bivši ministar vanjskih poslova.

Oluja oko ”Oluje” se stišala. Sjećanja na tu značajnu vojnu akciju su bila preplavljena, s jedne strane slavljeničkom euforijom i napadnim nadmetanjem za prestiž, s druge strane gubitničkim ogorčenjem pomiješanim s komemorativnim patetikama. Niti jedan globalni sudionik ”Oluje” nije uspio odvojiti se i izdići iznad toga.

Koliki je značaj posjete Vlahe Orepića, zastupnika u Saboru RH, bivšeg ministra i sadašnjeg lidera nove političke stranke u Hrvatskoj – Nova politika, Sarajevu najbolje se može ocijeniti po reakcijama hadezeovih zvaničnika u BiH.

Bosna i Hercegovina se od Daytonskog sporazuma nije nalazila u težoj političkoj i sigurnosnoj situaciji. Nakon općih izbora koji su održani prije devet mjeseci još se nije formirala izvršna vlast na državnoj i federalnoj razini. Zaustavljene su reforme i procesi približavanja države euroatlantskim integracijama.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je rješavao zahtjev Bože Ljubića, nekadašnjeg predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, predmet broj U 23/14, da se ocijeni ustavnost nekih odredbi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Podnosilac zahtjeva je naveo u svojoj predstavci da odredbe Izbornog zakona BiH, Poglavlje B, član 10.10, 10.12, 10.15, 10.16, te odredbe Poglavlja 20 […]

Iza leđa izbora za Evropski parlament desilo se da je BiH dobila svoga zastupnika u tom najvišem evropskom tijelu. Četvrta po redoslijedu ispred HDZ-a u Evropski parlament je ušla Željana Zovko. Ona je i formalno i stvarno predstavnica BiH jer je izabrana glasovima iz BiH, tj. predstavlja onaj dio Hrvata koji se svrstavaju po hrvatskom […]

Nacionalisti su proizveli našu današnju stvarnost, učinili je neminovnom, uljuljkali i navikli javnost na nju. Ono što je za druga društva alarmantno, za naše je postalo normalno.

Krajnje je licemjerno tražiti i očekivati od pape Franje da pita Milorada Dodika, aktuelnog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, ”gdje je 95% katolika iz RS-a” ili iz srednje Bosne, Krajine i drugih mjesta BiH. Pa ako netko zna o čemu se radi, zna biskup Franjo Komarica, koji preko pape to pitanje plasira Dodiku.

Hrvati su jedini narod na svijetu koji svoje zločine pretvara u nacionalni interes. To uporno radi u ime naroda vladajuća hrvatska stranka HDZ u Hrvatskoj i u BiH.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je prilikom nedavnog boravka u Bruxellesu i New Yorku, gdje je govorila o položaju žena u politici i općenito u svjetskim društvima (uključujući i hrvatsko), pokušala ohrabriti žene, posebno mlade, da se nametnu u politici, da ne uzmiču, da vjeruju u sebe i svoju inteligenciju.

Nedavno je u jednom intervjuu reis-ulema Kavazović ”nacrtao” BiH kao kuću liberalne i građanske demokracije s evropskim vrijednostima, na kojima su izgrađene evropske države i na kojima su postale poželjne za život. Da ta poželjnost nije plod iluzija ili propagande pokazuju svjetski trendovi kretanja stanovništva, pa i našeg.

Hrvatska javnost, napose vladajući HDZ, koji ima najveći broj zastupnika u Evropskom parlamentu iz Hrvatske, nenadano je suočena s neofašizmom. Ovaj put ne radi se o domaćemu nego o stranom, koji dolazi iz prijateljske susjedne države Italije.

Sve što je na posljednjoj sjednici Hrvatskog sabora u prošloj godini bilo sakriveno isplivalo je na površinu na prvom ovogodišnjem zasjedanju. Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH je sakrila pravo stanje stvari u BiH, diletantski i neznalački reinterpretirala povijest BiH, s tendenciozno lansiranim neistinama koje su lako provjerljive, netačno interpretirala Ustav BiH i Daytonski […]

Proslava 9. januara, dana Republike Srpske, u Banja Luci otkrila je stare, ali pokazala i nove političke identifikacije i aspiracije. Na proslavi su, kao gosti, sudjelovali predstavnici najviše vlasti Srbije na čelu s premijerkom Brnabić, patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej sa svojim svećenicima, ambasador Ruske Federacije Petar Ivancov i ambasador RH Ivan Del Vechio.

Deklaracija Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH i evropskom putu BiH razotkrila je mnogo više od onoga što su njeni inicijatori i autori namjeravali. S Deklaracijom oni su, tko zna po koji put, htjeli demonstrirati političko jedinstvo Hrvatske i time još jednom opaliti pljusku razjedinjenom svijetu koji ne želi čuti ni vidjeti što se […]

U BiH su u šest dana, od 20. do 25. novembra, održane dvije značajne manifestacije – svečanost preuzimanja funkcija u Predsjedništvu BiH i proslava Dana državnosti BiH, 75. godišnjica ZAVNOBIH-a.

Bosna i Hercegovina je posebna i po tome što ima u funkciji dva popisa stanovništva – onaj iz 1991. godine i novi iz 2013. godine.

Što nam znači Dejtonski sporazum danas kada se vodi žestoka kampanja protiv opstanka Bosne i Hercegovine, kada se želi pokazati i dokazati domaćoj i svjetskoj javnosti nemogućnost opstanka države i potpuna urušenost društva?

U situaciji kada je hrvatska i evropska demokratska javnost zabrinuta zbog rastućeg nacionalizma u Hrvatskoj, koji prerasta u neonacizam, i na što je hrvatska vlast u više navrata upozorena, članovi Evropskog parlamenta iz Hrvatske su zabrinuti zbog rezultata proteklih izbora u Bosni i Hercegovini.

Zanimljiva je ova hajka na Željka Komšića i zato smo već objavili dva teksta Ive Komšića. Treba konstatirati da Draganu Čoviću strašno smetaju glasovi Bošnjaka za Željka Komšića, a ne smetaju mu srpski glasovi koje je on dobio u općinama s većinskim srpskim stanovništvom u Federaciji BiH (Glamoč, Drvar…), kao ni oni srpski glasovi koje […]

Premijer Hrvatske Andrej Plenković iskoristio je vanredno zasjedanje lidera Evropske unije posvećeno Brexitu da bi na dnevni red stavio Bosnu i Hercegovinu i stanje koje je u našoj državi i društvu nastalo izbornom promjenom vlasti.

(Opaska uredništva: prof. Ivo Komšić nam je poslao reagiranje na tekst prof. Mirjane Kasapović u tjedniku Globus kojim je žestoko napala izabranog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Objavljujemo ga, zajedno s prepiskom prof. Komšića i glavnog urednika Globusa, jer se prof. Komšić nalazi u nezavidnom položaju, on kaže i oklevetan, te zato jer cijenimo da […]

Mediji su događaj nazivali “tulumom strave”. Jedna je djevojka teško stradala jer joj je mladić u brutalnom silovanju nanio teške ozljede, ugrozio joj život. Kirurzi koji su je operirali bili su u šoku kada su vidjeli razmjere tjelesnih oštećenja koje joj je nanio.