autograf.hr

Prevarenost je osjećanje s kojim se danas mora računati, jer je opće, i jer ne predstavlja nikakvu sramotu ili blamažu za one koji varaju, i koji su, ne daj bože, uhvaćeni u laži i podmetanju. Na prevaru i laž se danas pristaje i računa, kao na jednu vrst nužnosti, kojom se garantira opstanak, često i […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog godišnjeg odmora autorice). Malo je onih nešto starijih građana Hrvatske koji se ne sjećaju uzvika predsjednika Franje Tuđmana: “Imamo Hrvatsku!” Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, netom po međunarodnom priznanju, u siječnju 1992. godine pokojni je Predsjednik, sav ushićen i egzaltiran, poručio: “Imamo svoju Hrvatsku! Naša je i bit će […]

U nekom paralelnom svemiru, onkraj omče vremena, Ivan, Dika je još živ. Kao i još trideset osam pripadnika policije, Zbora narodne garde i Civilne zaštite u Dalju. Za dva dana će biti 28. obljetnica njegova, njihova okrutnog smaknuća (1.8.19., op.A.). I čini se da će biti jednako vruće kao i tog dana.

Robi K, satirični tjedni komentar Viktora Ivančića u kojemu devetogodišnji splitski nevaljalac komentira aktualne događaje, najdugovječnija je i vjerojatno najpoznatija novinska rubrika u protekla tri i pol desetljeća na prostoru bivše Jugoslavije. Začet još u prvoj polovini osamdesetih, u splitskome časopisu ”FESB” studenata elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Ivančić ga je u listopadu 1984. prenio u […]

Komemoracija stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata ostat će zabilježena po jakoj osudi nacionalizma koju je izrekao ne samo francuski predsjednik Macron već i njemačka kancelarka Merkel.

Država ili elite koje nekom državom upravljaju imaju mehanizme odrediti što će biti vrijednosti i poželjno ponašanje u nekom društvu. Elite mogu nametnuti teme o kojima će se raspravljati, mogu forsirati ili zaustavljati reforme, mogu nametnuti ono što će se smatrati državnim interesom.

 Zamislite da se pročuje kako u nekom domu zdravlja, recimo u nekom lijepom mjestu Kupske doline, službuje liječnik s valjanom diplomom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji pacijentima postavlja dijagnozu gatajući, a umjesto lijekova im dijeli kristalne kamenčiće i amajlije protiv uroka.

“Sve bih dao da je vidim/ Ponosnu i lijepu k’o u snovima”, refren je pjesme Duh ratnika, himničnog hard-rock uratka Marka Perkovića Thompsona, čovjeka kojeg se ovih dana spominje tek nešto malo manje od nogometaša o kojima priča cijeli svijet.

Svjetsko nogometno prvenstvo je prava velika pozornica za hrvatski patriotizam, domoljublje, rodoljublje: gomile hrvatskih zastava i šahovnica, na majicama, kapama i licima, svi opijeni pobjedom i pivom, dopuštaju si izljeve ponosa (zbog kojih će možda kasnije biti mamurni), iz mnogih grla urlaju kao iz jednoga.

Više je razloga za ovaj tekst. Prvi je mračna spoznaja da se ljude, bili oni dobri ili ne, ne pamti dugo. Neki se povuku i brzo ih se zaboravi, drugima, ma koliko pisali po tvrdoj ploči povijesti, nitko ne pamti ime.

Ja sam rođen ovdje i osjećam se Zagrepčanin – kaže Paul Schreiner, glavni lik prve epizode dokumentarne serije Stambeno pitanje koja je prvog ponedjeljka ove godine emitirana na Hrvatskoj televiziji. Namjera je autorice serije Silvane Menđušić da preko sudbine odabranih kuća u Hrvatskoj ispriča priče njihovih stanara.

Današnji odnos prema antifašizmu Danas traje progon antifašizma u Hrvatskoj, bez obzira što je on samostalna kategorija neovisna o komunizmu te ustavna kategorija za koju smo se nadali da neće biti izbačena s Pantovčaka u ropotarnicu povijesti, kao što je izbačen vođa antifašističkog pokreta veliki maršal Tito. 

Na koji su način ljudi crkve doprinosili svom narodu ili uništavali svoj narod, pokušat ćemo prikazati ovim ekspozeom. Kratki presjek uništenja hrvatske jezične baštine

Ajmo malo zamišljati… Za početak, recimo, jedan dokumentarac čiji će autor pokušati uvjeriti publiku kako na Križnome putu nije bilo masovnih likvidacija. Zgodan je to film, baca potpuno novo svjetlo na zbivanja iz 1945. godine. Skrupulozni sineast priznaje,

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog godišnjeg odmora autorice). Malo je onih nešto starijih građana Hrvatske koji se ne sjećaju uzvika predsjednika Franje Tuđmana: “Imamo Hrvatsku!” Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, netom po međunarodnom priznanju, u siječnju 1992. godine pokojni je Predsjednik, sav ushićen i egzaltiran, poručio: “Imamo svoju Hrvatsku! Naša je i bit će […]

Ekstatično urlanje, skandiranje aktualnom vođi partije i frenetično mahanje zastavama do aktualnog su predizbornog vremena bili svojevrsni politički trademark HDZ-a, stranke koja je dosad najviše profitirala na busanju u prsa domoljubljem.

Kakva je samo čast minulog tjedna ukazana cijenjenom kolegi Damiru Piliću! Urednici njegovih matičnih novina, Slobodne Dalmacije, cenzurirali su mu dva teksta za redom. Najprije su Piliću odbili objaviti subotnju kolumnu, u kojoj je pisao o poraznim rezultatima ankete provedene među učenicima srednjih škola.

U ovoj zemlji svi se zaklinju u domoljublje. Ne postoji valjda ni jedna jedina osoba koja će vam skrušeno priznati kako je njezin patriotizam onako, ajmo reć, osrednji. Gdje god se osvrneš, sve sami gorljivi Hrvati.

U redakciji u kojoj sam provela gotovo čitav radni vijek imali smo kolegu urednika, porijeklom iz Stankovaca, koji je vječno kasnio s predajom svojih stranica. Nakon što bi mu rok debelo istekao, a dečki i cure zaduženi za prijelom počeli glasno negodovati, on bi ušetao mrtav hladan, onako s noge na nogu, u tehničku redakciju, […]

Današnja politička situacija pred nadolazeće izbore asocira me na Verdijevu operu ”Moć sudbine”. Naručena od Opere u Sankt Petersburgu, praizvedena je 1862. i kasnije, u revidiranoj verziji, izvedena bezbroj puta šriom svijeta. Prekrasna uvertira emancipirala se i postala hit i na koncertnim podijima.

Njemački suvremeni filozof (Arnold Gehlen), čije su misli dosegnule zrelost sredinom 20. stoljeća, napisao je jednom prilikom kako su iščezli svi stabilizirajući sadržaji oko kojih bi se mogle fiksirati mase. Pritom je mislio na institucionalnu strukturu kao bazu svake društvene izgradnje i nadogradnje.

Ima nešto naizgled kontradiktorno u sezoni parlamentarnih izbora. U vrijeme kad sa svih strana pljušte nerealna obećanja davana s figom u džepu, dok svi muljaju, podlo podmeću protivnicima, glume domoljublje i socijalnu osjetljivost ili naprosto lažu čim zinu – pred očima potencijalnih glasača postupno se otkriva istina.

Izbori još nisu baš tako blizu, a na našoj političkoj sceni već imamo nekoliko političkih grupacija s prestižnom domoljubnom deklaracijom. Uz Domoljubnu koaliciju predvođenu HDZ-om, starim i dokazanim patriotima, prije koji dan nagoviješteno je i skoro rađanje Radikalno domoljubne koalicije, one između HSP-a i Hrvatske konzervativne stranke Ruže Tomašić.

U ovim tužnim danima opraštanja od Arsena Dedića medije su preplavila sjećanja na velikog umjetnika, pjesnika, glazbenika. Između ostalog, portal Index je objavio i malu antologiju njegovih citata. U nju je uvrštena i ova rečenica: “Bilo bi bolje da smo prestali preslušavati je li točno reći amen ili amin”.

Čekićem po ćirilici – slike vukovarskog vandalizma koje su obišle svijet i osramotile Hrvatsku – opet se pojavljuju na nekim TV mrežama i u tiskovinama kao ilustracija međuetničke netrpeljivosti i eskalacije nepovjerenja u nekada herojskom gradu.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog godišnjeg odmora autorice). Malo je onih nešto starijih građana Hrvatske koji se ne sjećaju uzvika predsjednika Franje Tuđmana: “Imamo Hrvatsku!” Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, netom po međunarodnom priznanju, u siječnju 1992. godine pokojni je Predsjednik, sav ushićen i egzaltiran, poručio: “Imamo svoju Hrvatsku! Naša je i bit će […]

Svaki narod ima svoje mitove i legende. I Hrvatska ima svoje, neke istinite, neke lažne. Neke slavne, na ponos i diku, druge šuplje, s ozbiljnim negativnim utjecajem na društvo. Odluka Ustavnog suda o nezastarijevanju pretvorbenog kriminala i ratnog profiterstva tjera da razmislimo o nekim našim mitovima i legendama.

Završila je cirkusantska turneja Kolinde Grabar-Kitarović po Dalmaciji, te bismo, s obzirom na to da se prekosutra navršava šest mjeseci otkako je stupila na položaj predsjednice Republike Hrvatske, mogli analizirati ne samo sadržaj njena paradiranja od 20. obljetnice ”Oluje” u Kninu do proslave Velike Gospe u Sinju već i saldo polugodišnjeg predsjedničkog mandata.

U posljednjih godinu i više dana gotovo da i nije bilo dana u kojem neki od hrvatskih medija nije ekskluzivno i senzacionalno otkrio primjere državne rastrošnosti pa ih svojim čitateljima, gledateljima i slušateljima servirao uz tezu da imamo političare koje naprosto nije briga što će se s Hrvatskom dogoditi i koliko će lijepa naša domovina […]

Uzvitlala se bila strašna prašina po medijima i oko njih kad je onomad Josip Manolić izjavio kako je potencijalni budući premijer Tomislav Karamarko kao mladić bio ucijenjen suradnjom s jugoslavenskom tajnom policijom, Udbom. Makar je tim povodom šef HDZ-a odlučno najavio kako će bivšeg šefa Manolića tužiti za klevetu – i iako do toga još […]

U Njemačkoj 1933. na zao glas došli su književni kritičari. Partiji i Führeru, koji su se tek spremali da osvoje apsolutnu vlast i zabrane sve druge stranke i politička mišljenja, a naročito ona nedomoljubna, lijeva i komunistička, što će se i dogoditi nakon smrti starog Hindenburga, književna kritika i novinska polemika bile su neprihvatljive jer […]

Kad sam pred par godina u Knesetu, pred izraleskim parlamentarcima i preživljelim žrtvama Jasenovca rekao kao je ustaška zmija još tu među nama, tada nejaka i pritajena, ali opasna, arlauknuo je zbor dežurnih desničara. Ma koje ustaštvo, koje trice! To je domoljublje, ne ustaštvo, predsjednik nam je komunjara, srpski i britanski špijun, veleizdajnik! Razni despoti, […]

Malo je onih nešto starijih građana Hrvatske koji se ne sjećaju uzvika predsjednika Franje Tuđmana: “Imamo Hrvatsku!” Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, netom po međunarodnom priznanju, u siječnju 1992. godine pokojni je Predsjednik, sav ushićen i egzaltiran, poručio: “Imamo svoju Hrvatsku! Naša je i bit će onakva kakvu sami želimo. Nećemo nikome sa strane dopuštati […]

Hrvatska je po nečemu ipak jedinstvena! Imamo predsjednicu koju u skladu s novim trendom možemo reciklirati. Uz pravu, od krvi i mesa, dobili smo pred neki dan i kartonsku. Stotinu Predsjedničinih dana prigodno je obilježeno kartonskom figurom Kolinde Grabar Kitarović u prirodnoj veličini! Uz nju, kao što i priliči, dvojica gardista šupljih glava, kroz koje […]

Maestralna 7. simfonija u C-duru, op. 60, ”Lenjingradska simfonija“ Dmitrija Šostakovića, ima posebno mjesto u povijesti glazbe, ali i povijesti svijeta. Veliki majstor, koji je dulje vrijeme bio u nemilosti svemoćnog gospodara života i smrti Staljina, napisao je brilijantnu simfoniju za koju mnogi misle da opisuje stradanje ljudi u opkoljenom Lenjingradu, njihovu borbu i pobjedu.

Maestralna 7. simfonija u C-duru, op. 60, ”Lenjingradska simfonija“ Dmitrija Šostakovića ima posebno mjesto u povijesti glazbe, ali i povijesti svijeta. Veliki majstor, koji je dulje vrijeme bio u nemilosti svemoćnog gospodara života i smrti Staljina, napisao je brilijantnu simfoniju za koju mnogi misle da opisuje stradanje ljudi u opkoljenom Lenjingradu, njihovu borbu i pobjedu.

Neće se Tomislav Karamarko još dugo zgražavati nad udžbenicima u našim školama koji, po njemu, liče na sve osim na udžbenike. Jer nisu unificirani kao što bi trebali biti. Jer se u njima na pravi način ne verificiraju uloga i djelo doktora Tuđmana. Jer nisu prožeti duhom domoljublja, a domoljublje bi moralo biti posebna nastavna […]

 Hladnoću četvrtka poslijepodne, ne samo onu stvarnu prouzročenu orkanskom burom i snijegom što se prosuo obroncima Učke i vrhovima naših najvećih otoka koje, eto, imam privilegij gledati kroz staklenu plohu mog petog kata, razbilo je pismo branitelja Trzebora Piekutowskog koje je s njegovog Facebook profila podigao Index.

(Nakon prozivanja gradonačelnika Splita Ive Baldasara u zagrebačkim antifašističkim krugovima se proširila vijest da splitski antifašisti nisu iskazali negodovanje zbog postavljanja spomenika neoustaškim formacijama HOS-a njihove 9. bojne ”Rafael vitez Boban”, a što je ”blagoslovio” Baldasar, što je pak izazvalo lavinu reakcija od kojih smo najvažnije prenijeli na ovom portalu.   Prof. emeritus dr. sc. […]

Prije stanovitoga vremena u okviru ove kolumne smo, pod naslovom “Naš Or-ban”, Tomislava Karamarka najavili kao vedetu predstojećega hrvatskog fašističkog preporoda. Konstatirali smo kako on raspolaže s dovoljno potencijala da udovolji kriterijima prosječnoga ovdašnjeg crnokošuljaša i nametne se kao odgovarajući lider za novo doba, te upozorili da su “HDZ-ova obuzetost vrlinama nacije i retroaktivna mistifikacija […]

 Mnogi kažu, i imaju pravo, da je današnja Hrvatska suočena s vrlo ozbiljnim problemima – ekonomskom krizom, nezaposlenošću, niskom proizvodnjom. To uistinu jesu ozbiljni problemi o kojima nema prijepora. Samo još moramo izabrati Vladu koja će znati i umjeti naći prava rješenja.   Međutim, u Hrvatskoj ima pitanja koja nas dramatično dijele i suprotstavljaju, a […]