autograf.hr

Na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa) hrvatski će (nad)biskupi predvoditi velebna euharistijska slavlja pred mnoštvom vjernika i tamo, bojim se, neće kritizirati velike povišice koje su si dali premijer, ministri i drugi, jer ruka ruku mije, uostalom, Crkva ne govori adekvatno, ne upućuje riječ ohrabrenja krizom opterećenim hrvatskim odnosno katoličkim obiteljima. […]

Održivi mir gradi se na dva načina – prvi je vanjski – povezan s društvima, nacionalnim državama i organizacijama. Na individualnoj razini to znači biti aktivan i konstruktivan građanin u svom okruženju, tolerantan i kulturan, dijalogom i diplomacijom rješavati sukobe, ali i sanirati posljedice postojećih kriza.

2002. – godina isporuke, tako je aktualni premijer Andrej Plenković nedavno ocijenio godinu koja je na izmaku i dodao da zasluge de facto preuzima njegova Vlada. Nabrojao je premijer pritom niz projekata, od članstva u europodručju i šengenskom prostoru, preko Pelješkog mosta, koridora 5C, ”megapotpore” građanima i gospodarstvu u krizi, LNG terminala… Uglavnom sve i […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Kriza u Njemačkoj koja je daleko manja nego u Hrvatskoj, nije počela s ratom u Ukrajini nego sa zatvaranjem gospodarstva za vrijeme pandemije. Posebno je bilo strašno prve godine, odnosno 2020.

Bojim se, može li čovjek zaustaviti autodegeneraciju? A kad kažem čovjek, mislim na našeg čovu, ”postjugovića”, kao i na ponosnog patriota ovih wannabe mojih država: a sve su ”moje”… Vođe Srbije i Hrvatske, kao ulične kere, sve žešće reže jedni na druge, rekao bi čovjek, rastrgali bi se, da nema mrkve&batine vašingtonske, moskovske i briselske…

Nema vremenskog perioda koje nije obilježeno nekom krizom, a 21. stoljeće je stoljeće za koje već sada možemo ustvrditi da je obilježeno krizom obrazovanja. Čovjek je biće krize, on krize proizvodi, ali ih i nadvladava te, u stanovitom smislu, žudi za krizom. Krize nam služe ili da se razvijemo ili da nestanemo.

Kriza u Njemačkoj koja je daleko manja nego u Hrvatskoj, nije počela s ratom u Ukrajini nego sa zatvaranjem gospodarstva za vrijeme pandemije. Posebno je bilo strašno prve godine, odnosno 2020.

Čovječanstvo je u krizi, umjetnost je u krizi, kriza je preslaba riječ, možda je bolja riječ jeza – jeza koja otkriva pozadinu stvari, jeza kakvu otkriju jezične greške koje nisu slučajne, kako je govorio slavni psihoanalitičar iz Beča. To znači da istina ispliva na površinu, poput fekalije, i onako smrdljiva i plutajuća, otkrije isprva smiješnu, […]

Tri desetljeća demokracije u Republici Hrvatskoj u najbolju ruku se može opisati kao tolerantan suživot građana i različitih vlada. Riječ je, naime, o suživotu, koji je karakteriziran prešutnim pristankom na, budimo iskreni, poprilično pasivan odnos prema političkim i građanskim dužnostima, a time i prema javnoj debati i demokratskoj kulturi po sebi.

Kraj svake kalendarske godine prilika je da sagledamo što smo sve učinili i što su nam sve učinili u toj godini, ali je, ujedno, kao svojevrsni zaštitni mehanizam od naše nemoći da se susretnemo s onim što stvarno jesmo – nedostatna, ograničena, ranjiva, samoobmanjujuća i dobrim dijelom poslušna i otuđena bića, prilika da u sljedećoj […]

Mnogi s razlogom misle da je protekla godina bila grozna, ali zaboravljaju da je to logična posljedica sramotnog stoljeća u kojem je kapitalizam najprije pokazao lice inovativnog napretka, a onda se srozao u parazitsko društvo, ravnodušno prema zaraznim bolestima, potresima, općenito prema socijalnoj državi       UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO […]

Prema anketama demoskopskih instituta u srednjoeuropskim zemljama, pitanje 2020. godine je kakav će svijet biti poslije korone. Prosječno svaki drugi Europljanin, dakle prosjek svih zemalja Europske unije, priznao je da ga ovo pitanje ne samo zanima, nego i zabrinjava, nakon što su se Europljani suočili s lockdownom u ožujku ove godine. Međutim, tada je isti […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju, vrlo aktualnu kolumnu, zbog spriječenosti autorice). Svaka kriza nas nečemu uči. To najčešće ne primjećujemo odmah. Vidimo kasnije. Kad prođe i kad njezine posljedice uspijemo integrirati u naš život i krenuti dalje. Stoga bi se trebalo već sad pitati ne što nam oduzima, nego čemu na uči.

Poslije krize je prije krize, moglo bi se parafrazirati trenutno stanje u Hrvatskoj. Sve više do sada doživljenih ”simptoma” govori u prilog slutnji da će se scenario ponavljati. Održavanje izbora u ovoj situaciji iole informiranijim građanima dojmi se kao bijeg odgovornih od novih izazova, i od posljedica prve krize koje će se tek manifestirati.

Nekad davno, davno, kad sam prvi put sreo i upoznao Radomira Konstantinovića, na jednom skupu o Krleži na kojemu sam i sâm sudjelovao, kad je na njega došao red svoj je govor počeo rečenicom: ”Naša je kriza velika, dakle naše su šanse velike”.

Kriza je razdjelnica između onoga na što smo navikli, s čime smo se familijarizirali i što smatramo zadanim i trajnim, i onoga što dolazi kao nepoznato te izaziva tjeskobu. Kriza počiva na strahu, bojimo se nečeg konkretnog, zamislivog, izvjesnog.

Naziv nove kolumne na Autografu – ESHATON je grčki pridjev koji se obično razumije kao ”sudnji dan”. Međutim, to značenje je tek uski segment njegova bogata sadržaja. Riječ je o govoru o budućnosti kao Drugom dolasku Isusa Krista koji daje smisao svega što postoji, jer uskrsnuće mrtvih i život na obnovljenoj Zemlji su središnji sadržaj […]

Svaka kriza nas nečemu uči. To najčešće ne primjećujemo odmah. Vidimo kasnije. Kad prođe i kad njezine posljedice uspijemo integrirati u naš život i krenuti dalje. Stoga bi se trebalo već sad pitati ne što nam oduzima, nego čemu na uči.

U vrijeme kad nam se približavaju novi izbori za EU parlament, svi smo svjesni da je Europska unija onakva kako su je njeni osnivači zamislili u dubokoj krizi. Polovica EU zemalja (točno njih 14 od 28 ) ima manjinske vlade u čijim su konstelacijama male stranke koje bez velikih s kojima koaliraju ne bi bile […]

Martha C. Nussbaum promišljala je odnos demokracije i humanistike te je došla do zaključka kako kriza humanistike dovodi do krize demokracije.

S izvršnom direktoricom Centra za ženske studije, Radom Borić, dugogodišnjom feminističkom aktivisticom razgovaramo povodom jubileja ove organizacije koja već dvadeset godina edukativnim, izdavačkim i aktivističkim projektima radi na podizanju svijesti žena kao i na njihovoj boljoj vidljivosti u društvu i većoj angažiranosti u političkom, odnosno, javnom životu.

Parlamentarni izbori održat će se za manje od mjesec i pol dana, pa je sada već izvjesno da najveće suparničke koalicije prije izbora nemaju namjeru predstaviti svoje gospodarske programe. Ono što su do sada predstavile svodi se na standardni repertoar općenitih floskula, s vrlo malo detalja i konkretnih mjera.

Od trenutka kad se naš međunarodni tim RCRR (ROM – Renewing our minds – Community Refugee Response) u Srbiji premjestio na granicu Hrvatske i Mađarske bili smo izloženi napadima kršćana koji nisu odobravali našu akciju. Upozoravali su nas da smo ”naivni i zavedeni“. Neki su čak govorili da ”pomažemo teroristima i trgovcima ljudima“.

Istaknuti katolici su već dobivali Nobelovu nagradu za mir (redovnica Majka Tereza, na primjer, 1979. ili argentinski laik i borac za ljudska prava Adolfo Pérez Esquivel, 1980.), a dobivali su ga i drugi kršćani (anglikanski nadbiskup Desmond Tutu, 1984.) i vjerski lideri (Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama, 1989.), ali ni jedan papa tu nagradu nije […]

Njemački suvremeni filozof (Arnold Gehlen), čije su misli dosegnule zrelost sredinom 20. stoljeća, napisao je jednom prilikom kako su iščezli svi stabilizirajući sadržaji oko kojih bi se mogle fiksirati mase. Pritom je mislio na institucionalnu strukturu kao bazu svake društvene izgradnje i nadogradnje.

Sigurnost je temeljna ljudska potreba. Zbog toga što je tako važna, lako biva predmet političkih manipulacija. Upravo to se sada događa nama. Najčešća riječ političara, bilo u vlasti ili oporbi, i u tekstovima vojnih analitičara je upravo sigurnost i često plašenje da nam je ona ugrožena. A zapravo je naša sigurnost ugrožena onima koji govore […]

Postupak hrvatske Vlade prema izbjeglicama koje su, poslije zatvaranja granice između Mađarske i Srbije od strane mađarskih vlasti, krenule prema Hrvatskoj bio je civiliziran i korektan, a prihvat, za sada, dobro organiziran.

Možda se i vama štogod takvoga dogodilo. Uđete u pekarnicu u gradiću u kojem ste se rodili i zamolite prodavačicu da vam kruh stavi u “škrnicl“, a ona vas čudno pogleda i pita: ”A što vam je to?“ Osjetite nelagodu kao da ste stranac u vlastitom zavičaju.

Okupivši na jednome mjestu najzanimljivija imena lijeve političke misli od Slovenije do Bugarske,  s naglaskom na zemlje bivše Jugoslavije, filozofi i aktivisti Srećko Horvat i Igor Štiks pred njih su stavili zadatak da napišu tekstove o situaciji danas i ovdje, prije svega na Balkanu.

Onih dana kada sam dolazio na svijet, godina je bila 1966, Jugoslavija je već podijelila pasoše svima (ili skoro svima) koji su ih tražili, i započinjala je kratka i plodonosna era gastarbajtera. Švicarski pisac Max Frisch upravo je tad bio izgovorio rečenicu koju ne zaboravljam otkako sam je prvi put pročitao, a danas je aktualnija […]

Imidž bilo koje kulture, naroda i zemlje je u pravilu subjektivna percepcija onih drugih, kako vide i osjećaju one prve. Ukoliko je, pak, malo istine u onomu što stoji u medijima ovih drugih, tad to više govori o njima, nego o onima o kojima je riječ. Ma koliko se, primjerice, srpski i grčki, američki i […]

O čemu govorimo kad govorimo o Grčkoj? O “narodu patoloških lijenčina”, kako Grke naziva njemački jurišni tabloid Bild, o “urbaniziranim čobanima koje treba naučiti pameti” i “Srbima koji ne govore srpski”, kako ih, još maštovitije, nazivaju anonimni komentatori po najuglednijim hrvatskim informativnim portalima, ili su Grci neradnici koji ne plaćaju porez, a na kraju godine […]

Prije nekoliko dana u “Otvorenom” profesor Dejan Jović jasno je rekao da možda svjedočimo kraju njemačke, ali ne i britanske Europe. Jović je aludirao na razliku liberalnih i realističkih koncepata Unije. Briselski dogovor o trećem bailoutu nimalo ne odgađa takav rasplet: ostanak Grčke u eurozoni tu misao samo potvrđuje.

Časopis The Economist nastanak je Europske monetarne unije još sredinom devedesetih okarakterizirao kao veliki rizik, jer ”ukoliko se pojavi ekonomska kriza i usmjeri zemlje članice jedne protiv drugih, promjene će biti prebrze i dalekosežne za redovno postupanje. Kad EMU padne na testu, čitava bi se struktura mogla raspasti“.

Uoči listopadskih izbora prošle godine upozorio sam (u intervju za Press RS) da bi u Federaciji BiH mogla biti oformljena “gnjavež koalicija”, u kojoj su oni koji se ne podnose, ali da je i to bolje od “smrdež koalicije”, one koja se zasniva na nelegalitetu i nelegimitetu, pa i ideološko-političkim isključivostima. Zar nije upravo takva […]

Dr. Stjepo Bartulica ima vrlo zanimljivu biografiju. Jedan od predvodnika konzervativne revolucije u Hrvatskoj odrastao je u SAD-u, u katoličkom duhu, u obitelji hrvatskih iseljenika. Početkom devedesetih dolazi u Hrvatsku. Počinje raditi u Ministarstvu vanjskih poslova, a jedno vrijeme šef mu je bio i današnji premijer Zoran Milanović. U mandatu Ive Josipovića u njegovom uredu […]

U svijetu etablirane demokracije nepisano je pravilo da se svakom novom državnom čelniku ostavlja prvih sto dana mandata, da bi ga se tek nakon toga počelo ozbiljno analizirati i procjenjivati. Dakle, društvo – političari, mediji, analitičari, politolozi, intelektualci, komunikolozi, svi oni nakon tih famoznih prvih sto dana izlaze pred javnost sa svojom slikom novog državnog […]

U prodavaonicama novina i oko polica sa štampom u velikim trgovačkim centrima uvijek stoje grupice ljudi koji, onako poluposkrivećki, prelistavaju razna izdanja da vide što u njima ima prije nego odluče da će ih kupiti ili – puno češće – da neće. Moram priznati da me to grozno nervira kao čovjeka koji radi u toj […]

Ivo Josipović je bio gost u jučerašnjem terminu emisije ”Nedjeljom u 2” na HTV1 i ne mogu reći da sam oduševljen izvedbom niti bivšega predsjednika, niti voditelja i urednika Aleksandra Stankovića (emisija ne ispadne bolja ako voditelj prekine sugovornika i to nekoliko puta usred važne rečenice). Počnimo od nepotrebnoga ponavljana stvari iz kampanje, na što […]

DEKLARACIJA  O  SVJETSKOJ  ETICI Parlament svjetskih religija Chicago,  4. rujna 1993. *** NAČELA  SVJETSKE ETIKE Naš svijet prolazi kroz temeljnu krizu, krizu svjetske privrede, svjetske ekonomije, svjetske ekologije i svjetske politike. Posvuda se ljudi žale na odsutnost velike vizije, na užasnu gomilu neriješenih problema, na političku paraliziranost, na blijeda politička vodstva, koja nemaju dovoljno uvida […]

Nije li to zanimljivo: ministar Lalovac izbezumljeno traži gdje bi mogao rezati ne bi li zauzdao proračunsku potrošnju kako bi Hrvatska izbjegla sankcije Europske komisije, dok ministar Kotromanović uvjerava kako je Hrvatska spremna ”spržiti” 400 milijuna eura na nove ratne avione!?!

USKRSNA PORUKA NADBISKUPA ZAGREBAČKOGA KARDINALA JOSIPA BOZANIĆA Draga braćo i sestre! 1. Cijeli se Veliki tjedan može promatrati u svjetlu dvaju velikih predanja. Tu je u prvom redu Isusovo predanje. Isus se predaje. On potpuno daje sebe iz ljubavi prema čovjeku i iz vjernosti nebeskomu Otcu. Istodobno tu je i Isus koji je izdan, predan […]

Krajem prvoga desetljeća u ovom novom tisućljeću, Evropu, Ameriku i dobar dio ostaloga svijeta zatekli su događaji koje gotovo nitko nije umio ili mogao predvidjeti: ”ciklička kriza”, jedna od najvećih u posljednjih stotinu godina, porazna po svojem učinku.

Hrvatska se raspinje između malih socijalnih olakšica i velikih političkih sukoba. Plaće su za neke donekle porasle, nekim najsiromašnijima oprošteni su dugovi, prenapuhani švicarski franak zastao je pred državnim zidom, dok su čak i neke najuglednije svjetske financijske institucije izrazile vjeru u hrvatski blag oporavak.   Kao da se nešto i pokrenulo, pa se čini […]

Piše: Drago Pilsel   Ljiljana Kaliterna Lipovčan, (prof. dr. sc.), pomoćnica ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb. Doktorirala 1989. godine iz područja društvenih znanosti, polje psihologija, na Sveučilištu u Zagrebu. Znanstvena je savjetnica u trajnom zvanju. Znanstveni su joj interesi: subjektivni indikatori kvalitete življenja, psihosocijalne posljedice starenja i psihofiziologija rada. Predaje kolegije ”Psihologija rada” […]

Piše: Emir Imamović   Mišo Nejašmić, vlasnik je nakladničke kuće Jesenski i Turk, ali i jedan od urednika u njoj. Vozeći paralel slalom između te dvije pozicije, uspio je skoro nemoguće: održati kriterije prema kojima odabire naslove, objavljivati knjige koje ni u uređenijim i bogatijim društvima, te na većim tržištima, ne spadaju među one od […]

”Stvar je u tome da je Bibi kukavica. Dobra stvar s Netanyahuom je to što se boji pokretati ratove. Loša je stvar da ne želi napraviti ništa što bi dovelo do dogovora s Palestincima ili sunitskim arapskim državama. On je zainteresiran jedino za obranu od svoga političkog poraza. Nema muda”. Tim je riječima neimenovani američki […]

Ta danas više ceremonijalna vojna jedinica ima nekakvo dugačko i kićeno ime koje otprve ne biste znali ponoviti, ali njega zapravo nitko ni ne treba. Muškarce koji još od petnaestog stoljeća čuvaju kraljevske dragulje u Toweru svi zovu kratkim nadimkom Beefeaters – oni koji jedu govedinu. Vidjeli ste možda i marku džina Beefeater, s naslikanim […]

U Italiji je potez vlade premijera Zorana Milanovića shvaćen kao pljuska premda to talijanski političari neće nikada otvoreno kazati. Hrvatska vlada odustala je od sudjelovanja na Svjetskoj izložbi, EXPO-u 2015. u Milanu.   Obrazloženo je da nema novca zbog gubitaka nakon poplava u Slavoniji. Italija je tada učinila presedan i ponudila Hrvatskoj da plati pola […]

U filmu o partizanskim diverzantima jedan je govorio da svaki most ima jedno osjetljivo mjesto, jednu tačku u kojoj se sijeku sve njegove crte: dovoljno je po tom mjestu kvrcnuti, i most se ruši. Bilo mi je osam godina kada sam sa školom gledao film, i to mi se utisnulo za cijeli život. Biva da […]

Dražen Lalić, ”Pet kriznih godina”, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2014, 280 str.   Glavninu knjige Pet kriznih godina čine novinski i stručni tekstovi (ukupno 44) koje je autor Dražen Lalić u razdoblju od 2009. do početka 2014. godine objavio, uglavnom kao kolumne, u sedam tiskovina (tri dnevna lista, dva časopisa, jednom tjedniku i jednom mjesečniku) te […]

Velike vremenske nepogode koje su zadesile jedan deo Balkana i čije su posledice još nesagledive jer su pogodile države sa ionako raspadajućim ekonomijama, negativnim trendom rasta i rastućom nezaposlenošću, otvorila su mnogo pitanja, između ostalih o krivici za poplave, ljudskoj i onoj koja je izvan ljudske moći, prirodnim i svim drugim silama kojima čovek jednostavno […]

U povodu Međunarodnog praznika rada, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović uputio je čestitku sljedećeg sadržaja:   ”Prvi svibanj, Međunarodni praznik rada, ove godine obilježavamo u okolnostima višegodišnje gospodarske krize, nezaposlenosti i osiromašenja mnogih naših sugrađana. Kriza nas je iscrpila, unoseći nesigurnost i strah za budućnost.   Ovo je važan trenutak, trenutak odgovornosti, trenutak važnog povijesnog […]

Na okretištu tramvaja dva prijatelja od 40-ak godina razgovaraju. Dovijaju se načinu kako naći novac. ‘‘Slušaj, stari, imam jedan stari mountain bike koji bismo mogli malo srediti, oprati, popraviti i staviti na Njuškalo. Možda dobijemo sto kuna, pa svakom pola. Šta kažeš?“ ”Može ‘‘, odgovara ovaj drugi. Uto dolazi tramvaj. Uz obećanje da će sutra […]

Restoran na petom katu Hrvatske narodne banke gotovo je prazan. Tek s dva ili tri strateška položaja čuje se diskretno zveckanje pribora za jelo. Guverner će danas ručati sam. Držeći raširene novine u rukama, sjedi za stolom uz prozor, na svome uobičajenom mjestu, odakle se pruža zanimljiv pogled na zagrebački Trg burze. Vodoskok u kombinaciji […]

Prvi komentari političkih analitičara pošto su prebrojani izborni glasovi i proglašena ubedljiva pobeda Srpske napredne stranke i Aleksandra Vučića bili su kako je to istovremeno i velika pobeda pristalica ulaska Srbije u Evropsku uniju, stopostotna pobeda, bez ijednog zastupnika ‘‘evroskeptika“ u Skupštini Srbije.   U međuvremena izbila je kriza oko pripajanja Krima Rusiji. Iako je […]

Tekstovi knjizi “Kazalište krize” analiziraju nacionalnu kazališnu politiku od 19. stoljeća do danas. Snježana Banović ukazuje na trajnu krizu uzrokovanu kroničnim nedostatkom strategije njezina razvoja i kontekstom hrvatske kazališne produkcije u odnosu na naše susjede i druge kazališne uzore iz prošlosti.   Također, dio tekstova bavi se razvojem brojnih političkih sustava iz prošlosti te njihovim […]

Protekla, 2013. godina biće zapamćena kao ”godina užasa” kako beleže evropski ekonomski analitičari. Nezaposlenost dostiže katastrofalne razmere a jedna ekonomska kriza sustiže drugu. Reči ”recesija” i ”kriza” su najčešće pominjane.   A gde smo mi u toj globalnoj, svetskoj krizi?   U ”Pismima iz Moskve” Rus Mihail Riklin piše: ”Kapitalizam je u Rusiji uglavnom građen […]

U posljednjem ovogodišnjem tromjesečju RBA analitičari očekuju rast investicija te bi nakon pet godina hrvatsko gospodarstvo tehnički trebalo izaći iz recesije.   “Nakon što je prošlogodišnji pad osobne potrošnje te investicija rezultirao smanjenjem realnoga BDP-a za 2 posto, u drugomu tromjesečju ove godine uočavamo pozitivna kretanja u gospodarstvu. Međugodišnja stopa pada realnog BDP-a snizila se […]

Američki Kongres u srijedu je “u pet do dvanaest” potvrdio zakon o nastavku fiinanciranja vladinih agencija i podizanju gornje granice zaduživanja, nakon što se najveće svjetsko gospodarstvo našlo na samom rubu katastrofe zbog opasnosti od nemogućnosti podmirivanja svojih financijskih obveza i mogućih teških posljedica po svjetsko gospodarstvo,  pišu u četvrtak američki mediji i agencije, zaključujući […]

Očekivano dobre vijesti iz SAD-a o tome da je uglavnom usuglašen paket mjera štednje, te ocjene njemačkih analitičara kako je to pozitivna vijest za eurozonu, a posebno za Njemačku, gdje je već poraslo raspoloženje ulagača (na najvišu razinu u zadnje tri i pol godine), mogle bi biti nov izazov za Hrvatsku.     “Bilo je […]