autograf.hr

Nakon američkih izbora koji kažu nikada nisu bili ovako važni, a koji su, barem sudeći prema isječcima iz govora Trumpa besramno agresivni, postavlja se pitanje, kuda ćemo sa svojim vrijednostima kao što je npr. poštenje ili ljubaznost, da ne kažemo miroljubivost i nenasilje. Kako u inflaciji uvreda i neistina ostati i dalje kod sebe i […]

O prigovoru savjesti se u našoj javnosti možda više zna kada je u pitanju odbijanje ginekologa da provedu pobačaj, nego li se zna da je prigovor savjesti ustavna kategorija – pravo muškaraca da odbije oružje kada ga država poziva prihvatiti vojnu službu. Upravo je 90 tih godina prošlog stoljeća, još za vrijeme trajanja domovinskog rata, […]

Vivian Silva je Izraelka, do kraja života neumorno angažirana za mir sa svojim palestinskim drugaricama. Ubijena je u napadu Hamasa na Izrael, 7. listopada prošle godine. Nije s njom umro i mirovni pokret. Prvog srpnja o.g. u Tel Avivu se okupilo 50 mirovnih organizacija s jednim jedinim zahtjevom: Mir i to odmah. Ova vijest nije […]

”Pružimo svi mi otpor, kada su u opasnosti ljudsko dostojanstvo i ljudska prava! Zauzmimo se zajedno i aktivno za demokraciju!” Ovim riječima završava izjava ”Narodski nacionalizam i kršćanstvo su inkopatibilni/nespojivi” koju su 22. veljače 2024. godine jednoglasno prihvatili biskupi na proljetnom zasjedanju Njemačke biskupske konferencije.

U prošlotjednoj HRT-ovoj emisiji ”Peti dan” postavljeno je između inih i pitanje: ”Je li mir moguć?“. U ratovima zagađenom političkom ozračju ovo pitanje ne zvuči nimalo čudno. Premda smo, oni koji slave Uskrs prema gregorijanskom kalendaru, nedavno proslavili blagdan u kojem kršćani slave pobjedu života nad smrti, ne djeluje nam baš ovaj svijet kao mjesto […]

”Moj je zadatak, a volio bih da je i drugih ljudi, da ljude činim ljudskijima”, izjavio je Alfred Grosser pred sedam godina, prilikom predstavljanja svoje knjige koja tematizira etiku identiteta, a nosi znakovit naslov ”Le Mensch” / ”Čovjek”. Le je član uz imenicu u francuskom jeziku, Mensch je njemačka riječ.

U nemoći pred nagomilavanjem nasilja borimo se da ne ostanemo bez riječi. Dižemo svoj glas i preklinjemo: Pokrenite se za mir, učite prezirati rat! Zgroženi smo nad otvorenom podrškom ratu od strane naših predstavnika vlasti u Evropi i SAD-u.

”Ne može se poštivanje ljudskih prava otklanjati pozivanjem na religiju. Nema religije koja odobrava tlačenje, rat, diskriminaciju, ubijanje nevinih ljudi, pljačku nacionalnog bogatstva. (…) Dajte sve od sebe i natječite se u svim područjima života! Bog nas je sve stvorio jednakim. Boreći se za status jednakosti, poduzimamo ono što Bog želi od nas da učimo.”

Nitko neće smeće. Nitko neće centar za migrante. Nezgodno je što su te dvije stvari tako povezane bez komentara u ovotjednoj HRT-ovoj emisiji Otvoreno koja se bavila zabrinutošću stanovnika Slunja i malog mjesta Krnjaka, u nerazvijenom dijelu Karlovačke županije, zbog sve većeg broja migranata koji su ilegalno ušli u Hrvatsku, a sad pješače dalje cestom.

Gdje vidimo djelovanje, Božje tragove u ljudskom događanju, u djelovanju. Ovaj smjer razmišljanja ukazuje da je Bog ono što se događa između nas, ono što mi jedni drugima radimo ili ono što radimo Božjem stvorenju. Gdje prepoznajemo nešto božansko u našim odnosima ili u odlukama zbog kojih riskiramo svoje živote radi nečega što podsjeća na […]

”Moguća je drugačija katolička pozicija koja shvaća kompleksnost pitanja pobačaja i ozbiljno shvaća situaciju trudnih žena”, smatra Judith Bauer, novinarka njemačkog časopisa kritičnih kršćana, Publik-Forum.

Potaknuti tragičnim ubojstvima u Osnovnoj školi ”Vladislav Ribnikar” u Beogradu, ponovno oživljava zahtjev u javnosti da se škole i učenici/e zaštite od nasilja. Nulta točka tolerancije, prevencija nasilja i tako to.

Početkom ožujka završilo je peto sinodalno okupljanje Sinodalnog puta u Njemačkoj. Krajem ožujka uznemireni smo medijskim otkrivanjem pedofilnog skandala u Sotinu. Ova dva događaja imaju veze jer tražimo kako se suočiti s nasiljem koje pogađa žrtve pedofilije, a i svih drugih seksualnih zlostavljanja.

”U Pragu je bilo naporno, a u Rimu će biti još napornije”, tim riječima je biskup Georg Bätzing, predsjednik Biskupske konferencije Katoličke Crkve u Njemačkoj, komentirao skup u Pragu, pripremu za generalnu sinodu katoličkih biskupa u Rimu iduće godine.

Kada vam slučajni prolaznik upitan u anketi HTV, zaustavljen na Glavnom kolodvoru u Zagrebu, kaže da sve što žena treba da radi već jasno biše u Bibliji, malo vam je žao što svojom izjavom ne pokazuje u pravom svjetlu razmišljanje odrasle osobe koja svoju vjeru promišlja.

Pred nekoliko dana obradovala nas je vijest iz Irana kako je u toj zemlji pokrenuto pitanje o dokidanju tzv. moralne policije. Moralna policija je institucija muškaraca koji smatraju da znaju najbolje kako se žene trebaju oblačiti i pokrivati kosu. A one koje, po njihovom mišljenju, nisu odgovarale kriterijima koje su oni zadali, treba kazniti, čak […]

Dok traje rat u Ukrajini, istodobno se nastavlja i podrška ratu. Svjedoci smo militarizacije misli, riječi i djela, i naših političkih elita i naših svakodnevnih postupanja. Ozračje u kojem živimo, mičemo se i postojimo je ozračje odobravanja rata. I to se nekako smatra normalnim, jer Bože moj, radi se o obrambenom ratu.

Na dan objave rezultata Popisa stanovništva iz 2021. u Republici Hrvatskoj, posebnu pažnju su privukle brojke postotaka katolika. Prema novom popisu ima oko 7 % katolika manje, no s druge strane 4 % više kršćana. Pokušalo se objasniti što znači ovaj ”manjak” katolika, a ”višak” kršćana. Prvi dan su komentari bili još suzdržani, no malo […]

Pokojni profesor Ivan Golub, koji nam je predavao dogmatiku jednom prilikom nam je pričao sljedeće: kad je bio rektor sjemeništa Katoličkog bogoslovnog fakulteta, kaže, obratilo mu se nekoliko bogoslova, s pritužbom, kako neki njihovi kolege gledaju djevojkama koje imaju mini suknje, noge. Kaže Golub da im je odgovorio kako to nije najveći problem. Po njegovom […]

Od 1. do 25. lipnja koordinacija udruga civilnog društva za integraciju organizira već devete po redu Tjedne IZBJEGLICAma! Povod je Svjetski dan izbjeglica koji se obilježava 20. lipnja. Tjedni se organiziraju u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Sisku, Karlovcu, Rijeci, Zadru i Puli, moglo bi se reći, diljem Hrvatske. Ima razloga da na to budemo ponosni.

Na križnom putu u Colosseumu, na Veliki petak, na događaju koji je prenijela i Hrvatska televizija na svom prvom programu, jedna postaja je više no druge zaokupirala pažnju komentatora. Bila je to trinaesta postaja na kojoj su dvije žene držale križ. Jedna od njih je bila Ukrajinka, druga Ruskinja. I naš komentator je na sliku […]

Sinodalni put je reformski proces u Katoličkoj Crkvi koji je započeo u Njemačkoj i koji je dio teologa u Hrvatskoj kritički ocijenio kao zastranjenje. Drugi dio teologa nije rekao ništa. Potom je Vatikan na inicijativu pape Franje pokrenuo Sinodalni put cijele Katoličke Crkve. Pa je i onaj prvi dio hrvatskih teologa zašutio. Do sada je […]

Dvije mlade žene u emisiji Al Jazeere Fullscreen i njihovi roditelji pričaju o tome kako su bile zarobljene početkom rata u BiH, kako su u tunelu odvojene majka i one od tate i kako su jedno vrijeme bile u logoru, a potom puštene išle u školu i na kraju dočekale u tom novom gradu svog […]

U prošloj 2021. godini nekoliko naših sugrađana pokazalo je građansku hrabrost i probudilo našu savjest – podsjetilo je na vrijednosti kojima težimo. Tri su zviždača osvjetlala svoj obraz – i bili svjetlo u korupcijskoj kaljuži Republike u prošloj godini. Ovaj tekst posvećujemo jednoj od njih, Adrijani Cvrtili.

”Bog je uvijek tu. Ne ondje gdje ga tražim. Ali uvijek daje da ga nađem.” Ovom porukom započeo je nedjeljno bogoslužje župnik u austrijskoj župi južno od Beča. Naišli smo na njega gdje drugdje nego na televiziji. Budući da mise već mjesecima zbog pandemije COVID virusa pratimo online. Na televiziji smo pred mjesec dana gledali […]

Dugo traje pandemijska napetost. A onda, povrh toga kao da se obistinjuju Balaševićeve riječi: ”Bog je stvarno, pravi šeret, na strmini doda teret”. Teretu dvogodišnjeg života u okvirima ograničenja i neizvjesnosti, jer niti znamo što nas još čeka niti koliko će dugo trajati, dodaje se prevelika količina nelogičnih tvrdnji i dezinformacija.

Nakon munjevitog iskradanja američkih ”junaka” iz Afganistana svjedoci smo uragana jada i čemera u tom dijelu svijeta: od ljudi koji se boje talibanske osvete, preko žena koje strepe za svoje osnovne ljudske slobode do očajnih roditelja/porodica koje ne znaju kako će prehraniti djecu.

”Marijo, o Marijo, o kako lijepa si – zvijezde sjaju oko tvoje glave, anđeli te svojom pjesmom slave, Marijo, o Marijo, o kako lijepa si.” Tako glase riječi jedne od pjesama Majci Božjoj. I ove godine ćemo je pjevati na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza.

Krajem lipnja održan je u Osijeku drugi edukativni dan za građane i političke aktiviste koje je privukao naslov: ”Politike nenasilja – utopija ili nužnost”. Odaziv je i ovaj put nadmašio naša očekivanja. Dok je prvi put radionica u Zagrebu okupila mahom građane koji su se pronašli u programu platforme Možemo!, u Osijeku je grupa bila […]

”Etikete su, naime, masovno distribuirana laž koja hini da je apsolutna istina.” (Nataša Govedić) Približava se drugi krug izbora, i sa svakim danom sve je nesnosnije podnositi zagađenje javnog prostora rečenicama koje se kod nas nazivaju kampanja. Kada kampanja obiluje poput ove etiketama koje, kako piše Nataša Govedić, ”masovno distribuiraju laž koja hini da je […]

”Nije dovoljno biti dobar, treba aktivno pružiti otpor korupciji u politici”. Ova rečenica naše prijateljice koja se odlučila aktivno uključiti u političko natjecanje na lokalnim izborima sažima njenu motivaciju, a pokazuje i nama kojim ćemo smjerom, vjerujemo, postići politike nenasilja.

Zelotski pravedni bijes zavarao je aktivistice inicijative #Spasime na govor zbog kojeg se sada ispričavaju. Nije trebalo dugo čekati i strukture su uzvratile udarac.

Navršilo se pola stoljeća od izdanja Gutiérrezove knjige ”Teologija oslobođenja”. Naslov ove knjige poslužio je i po njoj je dobio ime cijeli teološki smjer i pokret koji zahvaljujemo latinoameričkim teolozima. Knjiga je povod, ali zašto je danas važno znati o teologiji oslobođenja?

Iznenadna smrt Milana Bandića sklonila je njegovo lice s naših tv ekrana, a učinila da izrone druga lica koja su do njegove smrti bila u njegovoj sjeni.

Ime Ankice Lepej je pred dva desetljeća ušlo u javni prostor i vjerojatno je u mnogim glavama do danas zabilježeno. Nakon nje je bilo još hrabrih ljudi, a posljednji primjer je nezavisni vijećnik Viktor Šimunić iz Oroslavja.

”Uvijek ima svjetla, ako smo dovoljno hrabri da ga vidimo. Ako smo dovoljno hrabri, da sami budemo svjetlo.” Ovim riječima pozdravila je Amanda Gorman, pjesnikinja iz Los Angelesa uzvanike na proslavi povodom inauguracije 46. predsjednika SAD-a Joe Bidena.

Ove godine trebamo biti posebno oprezni, kada su u pitanju božićne propovijedi, smatra Birgit Aschmann, profesorica iz Berlina i članica Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).

Na obilježavanju pada Vukovara, u Koloni sjećanja prvi put su sudjelovali kao predstavnici i politička lica iz Srbije odnosno srpske strane u Hrvatskoj.

”Danas ja sam kršćanin s vama”, riječi su glavnog imama velike džamije u Nici, izgovorene nakon okrutnog napada na vjernike u katedrali. Njegovu izjavu prenijele se dnevne novine Nice Matin.

”Ne dopusti da ti ukradu dušu.” Oxfordov rječnik engleskog jezika definira korupciju kao ”uništavanje ili razlaganje sastava koji od stvari čini ono što jest”.

U nedjelju smo pratili euharistijsko slavlje/misu u televizijskom prijenosu iz hodočasničkog svetišta u Ludbregu. Pred tri tjedna, 25. kolovoza smo svjedočili komemoraciji žrtava u Gruborima, žrtvama zločina nad srpskim stanovništvom kojoj je prvi put nakon rata prisustvovao i hrvatski predsjednik te ministar branitelja.

”Pomirenje – dar Božji i izvor novog života” – glasio je slogan drugog europskog okupljanja kršćanskih crkava, zajednica i pojedinaca u Grazu 1997. Pred 23 godine u okviru koncilijarnog procesa za pravdu, mir i očuvanje svega stvorenog inicijatori ovog skupa prepoznali su pomirenje kao ključ za više pravde, mira i veću ekološku svjesnost.

Pred mjesec dana svijet je obišao prizor starijeg gospodina kojega su srušili policajci tijekom antirasističkih demonstracija Black Lives Matter u Buffalu.

”Naša obitelj traži mir, nijedna pljačka i razbijanje neće vratiti našeg brata iz smrti. Ostanite na ulici, naša snaga je u broju, a ne u vandalizmu. Educirajte se i mislite za koga glasate”, ovako bismo sažeto parafrazirali glavne poruke brata ubijenog Georgea Floyda čija smrt je pokrenula masovne proteste u Americi i širom svijeta.

U subotu 23. svibnja smo online sudjelovali na bogoslužju (misi) koja je u Frankfurtu okupila skroman broj vjernika i vjernica zbog epidemiološki ograničenja uvjeta rada. Povod je bio kampanja za rad zaklade Renovabis, najveće njemačke katoličke zaklade koja je nastala iz solidarnosti sa zemljama Istočne i Jugoistočne Europe nakon pada Berlinskog zida.

Predsjednik Zoran Milanović je 1. svibnja otišao s komemoracije žrtvama akcije Bljesak budući da je osoba koja je ispred njega polagala vijence na spomen mjesto, neočekivanim potezom skinula svoj gornji sloj odjeće i ”outovala” se majicom na kojoj je bio grb HOS-a i slogan ”Za dom – Spremni”. Predsjednik Milanović objasnio je svoju odluku time […]

Ima u svemu tome pandemijskom nešto uskrsno, iz smrti zla uskrsava dobro. Pozivam sve svoje drage prijatelje da sudjeluju u mojoj uskrsnoj radosti. (Uskrsna čestitka fra Ive Markovića)

Korona nas je zauzela, u vijestima, u razgovorima. Da je stvar ozbiljna moglo se zamijetiti već prije mjesec dana kada je započela i do danas traje hiperprodukcija viceva. Već tada, krajem siječnja, vicevi su nagoviještali da se nešto opasno iza brda valja, jer vicevi prate teška vremena, barem ovdje u našoj regiji.

U tjednu koji je obično posvećen ekumenskom jedinstvu kršćana čitamo tekst koji je prije više od pola stoljeća, friško po završetku Drugog vatikanskog koncila, u Glasu koncila napisao prof. Šagi Bunić.

Jedna od najrevolucionarnijih poruka kršćanske vjere upravo je koncept utjelovljenog Boga. Boga koji se outuje u ovom svijetu kao onaj koji je rođen u tijelu nejakog, na druge upućenog djeteta. U liku djeteta Bog otkriva svoju nježnost.

”Sve što sam imala u malom prstu sada je prešlo u srednji”, glasi poruka s jednog od stotina transparenta na nedavnom prosvjedu boraca i borkinja za obrazovanje u RH.

Kada mislimo o toleranciji prema drugima i drugačijima, prva je misao da se radi o nacionalnoj ili vjerskoj različitosti. Na priznavanje prava različitih tjera nas pravednost: da jači ne ”zgnječe” slabije,  da brojniji ne ”usišu” malobrojne.

U zadnje vrijeme pažnju javnosti uspijeva privući mlada Šveđanka Greta Thunberg kojoj je pošlo za rukom, na čemu joj zavide mnogi jer im to nije uspjelo, izmamiti na ulice u raznim dijelovima svijeta stotine svojih vršnjaka.

U kolovozu smo radili s profesorima/nastavnicima srednjih škola i gimnazija kao gosti treneri u programu koji ih obučava za međukulturalne i međureligijske kompetencije. Program je sakupio sudionike koji su različiti po svom svjetonazoru: dio grupe činili su vjernici, dio agnostici, odnosno ateisti.

Vijesti o nasilnom ponašanju u kafićima u Uzdolju i Đevrskama prema Srbima, o nasilju policije prema izbjeglicama na granici s BiH  ili primjeri obiteljskog nasilja u kojima su pretežno žrtve žene izvlače iz osoba u javnom prostoru već uobičajenu rečenicu: ”Naravno mi osuđujemo svako nasilje” Često potom ide i neko ”ali…” No sa ili bez […]

U subotu je u Jutarnjem listu objavljeno otvoreno pismo koje možete pročitati u našoj rubrici Abrahamova djeca: četiri mlada teologa sebi tepaju na do sada neviđeno drzak način – uspoređuju svoja krhka znanja i nepostojeće teološke knjige s opusima i figurama Ćirila Aleksandrijskog, Bartoloméa de las Casasa, Karla Bartha, s ocima političke, crnačke i feminističke […]

Prof. Stjepan Kušar, kao gost Teološkog četvrtka na temu ”Slobodan Bog – slobodan čovjek”, predočio je suprotstavljajući dva glagola – ”predlagati“-”nalagati” – kako razumije što obilježava zdrav i plodonosan pristup vjeri. O suradnji slobode i vjere učili smo i na teologiji. Tako je nama, svojim studentima, prof. Bajsić ponovio koja je važnost slobode kao neizostavne […]

Kako ostati dosljedan/a u dijalogu koji je temeljni alat nenasilnog djelovanja, osnovna metoda njegovanja demokratskog društva, ”građevni materijal” od kojeg se gradi demokracija i prema onima koji su nam u svojim populističkim pozicijama strani?

Iza nas su rezultati EU izbora koji nas ostavljaju nemirnima. Nismo opušteni, već pomiješanih osjećaja gledamo u budućnost. S obzirom na same izbore jedno oko se smije, ali drugo plače.

Možda bismo trebali moliti za milost manjine. Kao da je od nas većine slaba korist u pogledu izgradnje mira danas ovdje u Hrvatskoj ili ovdje u Europi. Na čemu možemo toj većini zahvaliti da je u etničkom, religioznom, rasnom smislu pridonijela afirmaciji ljudskosti?

Kada vam se dogodi da ne platite pričuvu, jer u stanu koji je ostao iza vaših roditelja nitko ne stanuje, dobijete nakon nekoliko godina vratolomnu sumu na računu koja višestruko nadmašuje iznos pričuve: jer osim obavezne pričuve vaš dug čine i zatezne kamate.

Kada smo nas dvoje bili cura i dečko, bilo je to sredinom 80-ih, bili smo oboje studenti teologije. Kao takvi znali smo i za crkveni nauk i za većinu naših vršnjaka kojima je taj nauk bio besmislen, živjeli su zajedno i koliko smo mi vidjeli bili su sretni i slagali se.

”Ja sam uvjereni katolik i želim živjeti u državi u kojoj kao katolik mogu živjeti bez ograničenja. Ali ne želim živjeti u državi koja propisuje/određuje svim građanima da žive kao katolici. U tome je velika razlika”, kazao je Elmar Block, europski poslanik CDU-a (kršćanskih demokrata) na tribini u Europskom kongresu u Paderbornu.

Od početka pokreta ”žutih prsluka” u Francuskoj, u studenom 2018., Katolička Crkva je vrlo diskretno prisutna u cijeloj toj društvenoj krizi. Nesumnjivo zbog jasno sekularne prirode te države, ali ne samo zbog toga. Radi se o društvenom pokretu i trebalo je nekoliko mjeseci da Crkva prepozna gdje bi mogla pomoći. Vjerojatno još uvijek traži odgovor […]

Na izmaku 2018., koja je imala, barem po procjeni portala Njemačke katoličke biskupske konferencije, više sjene nego svjetla, pred očima su nam dvije boje prsluka koji su simboli vremena u kojem živimo: narančasti spasilački prsluk izbjeglica na Mediteranu i žuti prsluk francuskih prosvjednika.

U nedjelju, 18. studenog obilježen je po drugi put Svjetski dan siromašnih. Tom prilikom je papa Franjo slavio misu zajedno s izbjeglicama, beskućnicima, primateljima socijalne pomoći te potom ručao zajedno s 3000 siromaha.

”Mir je vrlo krhka stvarnost i zahtijeva neprestanu budnost.” (Felix Wilfred) U duhu Asizija svake godine krajem listopada okupljaju se diljem svijeta, pa tako i kod nas u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, vjernici raznih duhovnih tradicija da zajedno potvrde svoju predanost miru.

Solidarnost i siromaštvo počinju istim slovom – sasvim slučajno. Ili možda zato da nas slovo podsjeti na solidarnost kao točan način odgovora na siromaštvo.

I ove će godine volonteri udruge RAND obilježiti Međunarodni dan nenasilja, 2. listopada. Stajat će sat vremena, od 12 do 13 sati u krugu šutnje pred zagrebačkom katedralom s porukom: ”Ne postoji izbjeglička kriza, nego ispit ljudskosti”.

Prije nekoliko dana osvanula je vijest na portalu index.hr o svećeniku koji poziva svoje župljane da migrantima ne daju ni vode ni hrane. Nažalost ne radi se samo o bombastičnom naslovu; razgovor koji je novinar obavio s dotičnim župnikom potvrđuje sadržaj njegovog posta.

Negdje u ovo vrijeme oko Velike Gospe objavljen je prije nekoliko godina tekst đakovačkog profesora teologije o obavezi žene na poslušnost: nije po njemu Marija uzor poslušnosti vjerniku, muškarcu i ženi, već samo ženi koja po njegovu razumijevanju treba biti poimana kao biće drugotno budući da je prema starozavjetnoj predaji stvorena iz Adamovog rebra.

”Kako vas nije sram doć’ ovdje, kako te nije sram da si tu došao, ima te biti sram, majke mi”, dovikivala je više puta neimenovana navijačica ”vatrenih”, sudeći po narječju Splićanka, vidjevši među gostima Svjetskog prvenstva u Rusiji bivšeg hrvatskog premijera.

Povod ovom članku nije samo nedavna tribina u Zagrebu koja je još jednom istakla opasnost od kriminalizacije migracije. Povod je i šutnja javnosti, koju razumijemo kao nebrigu, pasivnost prema nevolji ljudi koji bježe od rata.

Svake druge godine već više od jednog stoljeća katolici Njemačke organiziraju nacionalno okupljanje Katholikentag. U svibnju ove godine održan je 101. Katholikentag u Münsteru na temu ”Traži mir”. Tribine, okrugli stolovi, izlaganja, predavanja, izložbe, sajmovi, radionice sve dakle što čini šarenu paletu aktivnosti ovog okupljanja bavilo se istraživanjem što znači traženje mira. 

”Voliš li osamu… nemoj nikad zaboraviti da su Bogu draži ljudi” (Madeleine Delbrel) Kako se bliže topliji mjeseci, tako se umnažaju vijesti o stradanjima izbjeglica na Sredozemlju. U susjednoj nam Bosni i Hercegovini okupljaju se sve veće grupe tražitelja azila, politika se počela pitati kako riješiti problem koji sve veći broj država odbija preuzeti.

”I am a Man – ”Ja sam čovjek” stajalo je na plakatima boraca za ljudska prava crnaca pod vodstvom Martina Luthera Kinga. U novije vrijeme se ponovo diže isti glas otpora u poruci ”Black lives matter” –”Crni životi vrijede” kojom američki građani protestiraju protiv nasilja prema Afroamerikancima. Obje poruke teže nenasilnom oslobođenju. Pitanje je koga?

”Može li Katolička Crkva postati mirovna crkva?”, pita se Marie Dennis, potpredsjednica međunarodne mirovne organizacije Pax Christi Internationalis u svom uvodnom govoru na jednom od diskusionih foruma godišnjeg okupljanja Katholikentag, koje se od 9. – 13. svibnja održava u Münsteru.

U Siriji bjesni rat, navikli smo na taj podatak, više nije ni vijest. Zapravo, zaboravili smo Sirijce, najviše one koji se usprkos ratu i usred njega ne odriču nenasilnog otpora. O njima čitamo katkad u stranim novinama jer naša glasila radije prenose vijesti o mrtvima i ugušenima.

U televizijskim raspravama o Istanbulskoj konvenciji, pred najširom javnošću dogodilo se nešto čega inače u Hrvatskoj baš i nema: unutarcrkvena javnost. Kada je nakon zagrebačkog prosvjeda protiv ratifikacije konvencije na Hrvatskoj televiziji Kristina Pavlović, predsjednica konzervativne i Crkvi bliske udruge Grozd, rekla da se čuo glas hrvatskog naroda i vjernika, sugovornica Ana Raffai, katolička teologija […]

U našoj svakodnevnici puno je straha. Kao roditelji bojimo se za vlastitu djecu, hoće li uspjeti savladati prepreke koje im život nanosi, od škole do radnih mjesta.

Johann Baptist Metz, katolički teolog, učenik Rahnera i jedan od tri njemačka teologa čije ime se veže uz pojam nove političke teologije, pisao je o vjeri kao o opasnom sjećanju na Isusa iz Nazareta.

Unatoč silnoj galami o Istanbulskoj konvenciji, u Hrvatskoj uopće nije bilo istinske rasprave o tom dokumentu. O malo kojoj temi je proteklih nekoliko godina bilo toliko dreke i vike, a da je o njoj istodobno tako malo rečeno, i još manje objašnjeno.

Slika 1. TV kalendar, emisija koja svaki dan oko podne rekapitulira važne povijesne događaje, tog dana već tjednima škrtari s likovima žena iz povijesti koje bi bile vrijedne spomena. U prvom dijelu kalendara predstavljaju se događaji i likovi iscrpnije, u drugom u kratkim crtama gledateljstvo se podsjeti na nekih osam likova.

Od 26. veljače do 4. ožujka Hrvatski Caritas organizira po dvanaesti put  Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, korizmenu akciju koja ove godine nosi naslov ”Da ne ohladi ljubav mnogih” (Mt 24,12).

Bilo je proljeće 1991, ono mučno vrijeme prijetnji i prvih vojnih kolona. Mladi zagrebački teolog Otto Raffai tek je osnovao obitelj i s njom se skrasio u Sesvetama, da iz svoje policijske postaje dobije poziv za pričuvnoga policajca.

Mjesečna tribina u organizaciji Kršćanske sadašnjosti ”Teološki četvrtak” održana u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu, 31. ožujka imala je temu ”(Ne)Nasilna komunikacija”. Uvodeći u tribinu, moderator don Anton Šuljić uputio je na činjenicu aktualnosti teme, kako u hrvatskom društvu,

Upaljene luči. Tako se zove knjiga koja je u nedjelju, 21. rujna predstavljena u Domu kulture u Berku. U pozivnici piše da je knjiga plod rada dvadesetak “običnih” ljudi, mirovnih aktivistica i aktivista, teologinja i teologa. Piše i to da je knjiga zbirka koja promovira doprinos običnih ljudi za izgradnju mira i da priče i […]

Piše: Drago Pilsel   Ana i Otto Raffai su bračni par posvećen ekumenskim i mirotvornim projektima. U braku su 25 godina. Imaju troje djece. Ovaj razgovor je mala posveta njihovoj plodnoj obiteljskoj i kršćanskoj putanji. Teolozi su. Ljudi nade i upečatljivoga vedroga duha. Čitatelji su našega portala, pa mi se činilo zgodnim, važnim i potrebnim […]