autograf.hr

U ovdašnjem religijskom miljeu pitanje vjere je usko povezano s, ponekad neskrivenom, željom za spektaklima kojima bi Bog potvrdio svoju naklonost onima koji se zaklinju u njega. Tu se ogleda potreba za društvenom posebnošću, izabranjem, donekle i mesijanizmom, koji bi bili pred svima ovjerovljeni nadnaravnom intervencijom, pred kojom bi sva suprotstavljena mišljenja bila neznatna. Spektakularni […]

Nekoliko dana prije održavanja europarlamentarnih izbora u Hrvatskoj, u Tübingenu je umro Jürgen Moltmann, teolog nade. Kršćanstvo je religija nade, ta nada, dakle, nije politička nego povijesna i eshatološka kategorija. Kršćanstvo je bez nade tek nemušto prikrivena nihilistička metafizika. Moltmann je nadu vidio kao neprestani dolazak boga iz budućnosti, njegovu prisutnost u ljudskom životu odnosno […]

Bog je postao čovjek. Učovječio se. Toliko je ljubio i cijenio čovještvo da je sam u jednom trenutku htio postati čovjek. Time je nepomiješano sjedinio vječnost i vremenitost, božanstvo i čovještvo, nebo i zemlju, onostranost i ovostranost. O Božjoj ljubavi prema čovjeku dovoljno govori ta činjenica. On je ”oplijenio” samog sebe, kako kaže sveti Pavao, […]

Vječna kušnja velikih vjerskih zajednica (i ne samo njih) je misliti da je Bog u svakoj situaciji bezrezervno na njihovoj strani. Jer su velike i samim time u pravu. Jer je njihova povijest duga i seže do vremena utemeljitelja/objavitelja. Uronjenost u zaljubljenost u vlastitu prošlost i brojnost upravo su kategorije koje su Bogu omiljene kao […]

Crkva nije klub društvene elite, nego zajednica grešnika koja vjeruje evanđelju. Tutnjava koja se čuje rušenje je kula koje Crkvu predstavljaju kao utvrdu, kako bi se ponovno očitovala njezina narav kao Božjeg šatora među ljudima, pod čijim krovom ima mjesta za svakog čovjeka ranjenog grijehom.

Susret s Kristom iz temelja je promijenio život Marije Magdalene. Naime, kako znamo, Krist je bio jedini u događaju na jeruzalemskim ulicama koji je nije bio spreman kamenovati, jer je uhvaćena u preljubu (sada nije važno je li zaista riječ o ovoj Mariji Magdaleni, jer se u opisu događaja ne spominje ime žene).

Bog je u Kristu sišao do dna ljudske uništenosti. Iskusio je izdaju, napuštenost, razočaranje, osudu, izrugivanje, bolnu muku i smrt. U svom poniženju predao se i samoj smrti da ga zahvati. Ta smrt nije trebala biti samo kraj njegove biološke egzistencije. Ona je trebala biti i smrt njegove poruke.

Osvrt unazad i pogled unaprijed. Retrospektiva i perspektiva. Te dvije vremenske dimenzije se prelamaju na prelazu iz stare u novu godinu. Nova će godina biti nova samo ako u nju ulazimo s novom perspektivom dok staru ostavljamo za sobom bježeći od kušnje da ostanemo zaglavljeni u prošlosti. Koliko god nas se dojmili fascinantni prizori takozvane […]

Ako promatramo na koji način se naši političari odnose prema antifašizmu, posebno prema obilježavanju Dana antifašističke borbe, razvidno je da među njima možemo razlikovati bića osmišljenog vremena skrbi o životu od besmislenih bića kojima vrijeme služi kako bi mogli producirati smrt i nepravdu.

Možemo li se nadati nečemu drukčijem u svjetonazorskim okvirima okruženja u kojem živimo? Teško. Odavno su se monstruoznosti zacementirale kao predlošci stavova o svijetu i drugima. Romi su tako već stoljećima Cigani koji su iskovali čavle kojima je Krist pribijen na križ. Čak i ako se malo nas još sjeća te čudovišne priče o čavlima. […]

Podsvijest sve određuje, i premda ljudi uvelike bježe od nje, ona ih negdje, u nekom nesmotrenom trenutku izda, pokaže njihove skrivene namjere. Koliko čovjek ima lica? I jesu li sva lica naših bližnjih iskrena i čestita? Reći ću odmah, vrlo rijetko, a ondje gdje je to uistinu slučaj, čovjek tome treba pribjegavati, kao nekom sigurnom […]

Jučer smo (kršćani zapadnog obreda i drugi) proslavili Uskrs. Pravoslavna braća i sestre će to činiti iduće nedjelje (i ja opet sa njima). Papa je tijekom poruke i prije jučerašnjeg blagoslova Urbi et orbi (gradu i svijetu) ponovio riječi koje je Isus upravio svojim učenicima: ”Mir vama”, ali je pritom ovogodišnji Uskrs nazvao ”ratnim Uskrsom”, […]

Na Božić, sa svečane lože bazilike svetoga Petra u Vatikanu, u poruci koja je prethodila blagoslovu urbi et orbi (gradu i svijetu), papa Franjo se čak jedanaest puta dotakao dijaloga kao preporučeno sredstvo izlaska iz naših problema.

Ponovno rasplamsavanje zapostavljene vjerničke svijesti spram odgovornosti prema okolišu kod kršćana posljednjih je desetljeća potaknula sve veća svijest o globalnoj ekološkoj krizi, no ništa manje i kritika da je kroz dosadašnju povijest dominantno tumačenje biblijskih izvješća o stvaranju bitno doprinijelo razvoju globalne ekološke krize, ponekad u izvorno religijskom ključu, ponekad u sekulariziranom ključu, a nerijetko […]

Ako išta prezirem više od neodgovorne mase, to su oni koji služe masi i žele se njome okoristiti. Masa nikada nije racionalna, slobodna a, samim time, ni odgovorna. Ona ne spoznaje i ne odlučuje, nju pokreće histerija. Naš svijet je ušao u novu epohu, a za taj ulazak bio je potreban događaj koji stvara tu […]

Probudite me u pola noći i reći ću vam uvijek jednu te istu stvar: Hrvatska je u religijskom smislu beznadno i do bola frustrirano društvo. Ne izdajem se ja za posebno umješnog ili dobrog religiologa – magisterij katoličke teologije i filozofije u tom smislu ne smatram svojom osobitom prednošću, već štoviše i ozbiljnim hendikepom – […]

Za našu kulturnu povijest od nemalog je značaja što je prigodom 500. obljetnice tiskanja ”Judite” 2021. godina u Republici Hrvatskoj proglašena Godinom Marka Marulića. Mi, naime, velikog Marulića preslabo poznajemo i premalo vrednujemo. Svestrani Splićanin Marko Marulić (Marcus Marulus Spalatensis, 1450. – 1524.) u stručnim se krugovima svrstava među najpoznatije i najčitanije europske kršćanske humaniste […]

Ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej u poruci kršćanima koji Uskrs slave 19. travnja, istaknuo je snagu vjere koja pomaže u borbi protiv pandemije koronavirusa, prenosi Vatican News.

U srijedu je svetkovina Božića (po Gregorijanskome kalendaru). To je dan koji se praznuje u slavu rođenja Isusa Krista u kojem je jedan dio Židova vidio velikog učitelja, islam proroka, hinduisti avatara (onaj koji dolazi, ponovo se rađa), a kršćani neponovljivo utjelovljenje Božje.

Film redateljice Dane Budisavljević ”Dnevnik Diane Budisavljević” pomeo je Vrdoljakovu papazjaniju o generalu Gotovini i trijumfirao je na 66. filmskom festivalu u Puli. Osvojio je tri najvažnije nagrade: Zlatnu arenu za najbolji film Festivala, nagradu Zlatna vrata Pule za najbolji film po izboru publike koja mu je dala gotovo maksimalnu ocjenu od 4,9. Uz to […]

U utorak (sutra) je svetkovina Božića (po Gregorijanskome kalendaru). To je dan koji se praznuje u slavu rođenja Isusa Krista u kojem je jedan dio Židova vidio velikog učitelja, islam proroka, hinduisti avatara (onaj koji dolazi, ponovo se rađa) a kršćani neponovljivo utjelovljenje Božje.

Isusovac Tvrtko Barun za Telegram govori o migracijama, iracionalnim strahovima, iskonskom kršćanstvu i dopisivanju s Raspudićem.

Parabola o traženju bisera velike vrijednosti (Mt 13, 45-46) tipičan je primjer parabole kakva se najčešće čita kao kršćanska alegorija o osobi koja traži Kraljevstvo Božje. Trgovaca se shvaća kao metaforički model za Isusova učenika, a biser za Evanđelje, radosnu vijest Kraljevstva.

U razgovoru za Slobodnu Europu 2011., dvije godine prije svoje smrti, Mirko Kovač je rekao: “U samoj Srbiji, kroz neka kulturna zbivanja koja pratim, mnogo manje pratim političare i više ne znam ko je ko, ostalo je sve kako je bilo. Dakle, nacionalisti su ostali nacionalisti. Pridružio im se još po neko. Međutim, koliko sam […]

Uglavnom su moje kolumne reakcija na jasan povod. Tako i danas: želim biti eho sjajnim laikinjama (Jacqueline Bat, Lana Bobić, Jadranka Brnčić, Marina Škrabalo), katolkinjama koje je Branimir Pofuk intervjuirao u subotu 7. travnja za prilog Obzor Večernjeg lista, ali i upozoriti na repugnantan muško šovinistički napad na te dame nekadašnjeg servisera ratnih zločinaca HVO-a. […]

U vrlo poticajnom razgovoru našeg kolege Branimira Pofuka s četiri katolkinje, javne djelatnice, objavljenom u subotu u prilogu Obzor Večernjeg lista, od svih konstatacija koje su te laikinje izrekle izdvojio bih poprilično tužne riječni teologinje Lane Bobić koja kaže: ”Osjećamo se kao izbjeglice u vlastitoj Crkvi”.

U povodu svetkovine Uskrsa, koji pravoslavni vjernici slave po julijanskom kalendaru, u nedjelju 8. travnja svečanu arhijerejsku liturgiju u hramu Preobraženja Gospodnjega u Zagrebu uz svećenike Zagrebačko-ljubljanske metropolije i Zagrebačke crkvene općine predvodio je zagrebačko-ljubljanski metropolit Porfirije.

Cjelokupno kršćanstvo, zapadno (rimokatolici i protestanti) i istočno (pravoslavni), slavi jedan te isti Uskrs – iako nažalost po različitim kalendarima (na zapadu gregorijanskom, a na istoku julijanskom) – već treće tisućljeće od Kristova spasonosnog ulaska u našu ljudsku povijest.

Ušli smo u, po meni, najvažniji tjedan u godini – vazmeni tjedan. Iduće nedjelje kršćani zapadnog obreda slave Uskrs. Pravoslavna braća i sestre će to činiti tjedan dana iza toga.

(Opaska uredništva: zbog bolesti autora ponavljamo raniju kolumnu). Na bojišnici kod Saarburga, na njemačko-francuskoj granici, u Prvom svjetskom ratu snimljena je fotografija na kojoj se usred polja vidi visoko kameno postolje, a na njemu kip čovjeka ruku podignutih u zrak. Izgleda kao čovjek koji se predaje. Ali, to nije bilo koji čovjek. Po krpi privezanoj […]

 V.Religiozna produktivnost blasfemijskog u kasnoj moderni: društvena relevantnost i ljudski diskurs o Bogu Polazeći od Isusovog križa a iz kršćanske perspektive može se s pravom reći da se u samom temelju kršćanstva nalazi spoznaja o mogućnosti preobrazbe blasfemičnog u ono spasonosno jer križ, nekoć sredstvo smaknuća od Boga prokletog (Pnz 21, 22-23), neočekivano po Isusu […]

Da se biskupi, svećenici i laici ne slažu oko interpretacija sadržaja vjere koju ispovijedaju, nije novina u povijesti Katoličke crkve.

1.Kasnomoderna definicija blasfemije: susretište religioznog i sekularnog diskursa Da bismo se probili do nove definicije blasfemije koja bi bila primjerena uvjetima egzistencije u kasnoj moderni, dakako istodobno iz sekularnog i religioznog rakursa, nužno se pobliže pozabaviti jazom koji razdvaja kulturu u kojoj živimo – u prvom redu na Zapadu – od kulture u kojoj se […]

U povodu propovijedi sisačkog biskupa Vlade Košića na svetkovini Velike Gospe, kada se odrekao Hitlera i Mussolinija, Franca i Tita, ali ne i Ante Pavelića, ta monsinjor je zagovornik ustaškog pozdrava ”Za dom – spremni”, imam potrebu progovoriti o sadašnjem trenutku Katoličke crkve u Hrvatskoj.

Smrt je zadnja granica našega života, granica kroz koju, svi bez razlike, moramo proći. Ujedno i ono ključno ”mjesto“ u kršćanstvu iz kojega uopće možemo i pozvani smo promotriti što život jest, tko smo mi i što nam to Bog nudi u Isusu Kristu.

Nedjelja Duhova spada među najstarije svetkovine Crkve. Slavljena je vrlo rano, a o tome dodatno svjedoče dva spomena u Svetom Pismu: u Djelima apostolskim (Dj 20,16) i u Prvoj poslanici sv. Pavla Korinćanima (1Kor 16,8). Nadomješta židovski blagdan Pentekoste, koji se slavio pedeset dana nakon Pashe i kojim se slavilo sklapanje Starog Saveza na brdu […]

III. Blasfemično u religioznim temeljima: potisnuta subverzivnost Sve do sad rečeno moglo bi se sažeti kao poziv na duboku skepsu prema blasfemijskom prigovoru povezanom s dualističkom matricom, tim više jer u višeznačnom prostoru ljudskog nema vanjske objektivne točke s koje bi se jednom zauvijek moglo ustanoviti što jest, a što nije blasfemija, pa čak ni […]

Bura koju je izazvala Frljićeva predstava u splitskom HNK samo je još jedan simptom našeg društva koje nije naviklo na život u demokraciji.

Astronomska providnost je ove godine prevladala kršćansko-kalendarsku razjedinjenost, pa danas Uskrs slave zajedno i zapadno (katolici i protestanti) i istočno (pravoslavno) kršćanstvo. Tako bi trebalo biti svake godine, jer je Uskrs(li) samo jedan i jedincat, neponovljiv i ne(pot)kupljiv, svima dostupan, ali ničija isključiva svojina.

Ja sam svoj čovjek. I imam snagu javno reći što mislim, bez straha za posljedice. Imam svoju osobnost, svoj stav i svoje držanje. U tom se smislu ne bojim nikoga, mogu sa svakim razgovarati, ali sam u svojim stavovima nepokolebljiv. Koliko se god netko s tim slagao ili ne slagao. Borba za biti pravi čovjek […]

Uglavnom su moje kolumne reakcija na jasan povod. Tako i danas: ne prevelika, ali vrijedna ekipa se sastala u hotelu Tomislavov dom, 30. rujna i 1. listopada na Sljemenu na skupu “Optimalan politički okvir za ljudska prava i socijalnu pravdu”, koji je organizirao prof. Zoran Pusić (hvala mu), odnosno Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP), […]

Slušali smo hvalospjev ljubavi koji je apostol Pavao napisao za korintsku zajednicu i koji predstavlja jedan od najljepših i najzahtjevnijih tekstova za svjedočenje naše vjere (usp. 1 Kor 13, 1-13).

Zar ne bi bilo zgodno da Crkva uvede kartice vjernosti kao trgovački lanci koji popustima nagrađuju redovne mušterije? Više bi vjerojatno bilo naroda na misama da se, recimo, možete ispovjediti, skrušeno i iskreno, i da vam svećenik dade pokoru od, na primjer, deset Očenaša i pet Zdravomarija,

Hassan Blasim, ”Irački Krist”, Fraktura, Zaprešić, 06/2016. Postoji onaj trenutak kada čitatelja književni tekst ushiti, uzvisi ga i uznese iznad njegova svakodnevnog života, pa mu se učini da je, kao vjerniku pri suočenju s Bogom, sve zadobilo svoj konačni razlog i smisao.

Isus u času smrti povika iza glasa: ”Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?” Vapaj nalazimo u dva sinoptička Evanđelja: u Marka (Mk 15, 34) i u Mateja (Mt 27, 46). Luka, čiji je Isus ostvarenje grčkog ideala ljudske veličine u ljepoti i dobroti, kao posljednje Isusove riječi navodi: ”Oče, u ruke tvoje predajem […]

Zoran Grozdanov, ”Odbojna riječ – Smrt Boga kod Ranoga Hegela i ranoga Moltmanna”, Fabrika knjiga, Beograd, 2016. Mala su-razmišljanja uz knjigu Zorana Grozdanova o teologiji Jürgena Moltmanna

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Ivanu Pavlu II. u Sarajevu, 12. i 13. travnja 1997., donosimo govore izrečene tijekom pastoralnog pohoda istoga pape Banja Luci, 22.06.2003.). Govor Pape Ivana Pavla II. na misi beatifikacije

Poput brižne majke Crkva ljubi svu svoju djecu, a posebnim osjećajem ljubavi njeguje i štiti najmanje i najslabije: riječ je o zadatku koji Krist povjerava svekolikoj kršćanskoj zajednici. Svjesna toga, Crkva posvećuje brižljivu njegu zaštiti djece i ranjivih odraslih osoba.

Nedjelja Duhova spada među najstarije svetkovine Crkve. Slavljena je vrlo rano, a o tome dodatno svjedoče dva spomena u Svetom Pismu: u Djelima apostolskim (Dj 20,16) i u Prvoj poslanici sv. Pavla Korinćanima (1Kor 16,8). Nadomješta židovski blagdan Pentekoste, koji se slavio pedeset dana nakon Pashe i kojim se slavilo sklapanje Starog Saveza na brdu […]

Srpska Pravoslavna Crkva svojoj duhovnoj djeci o Vaskrsu 2016. godine IRINEJ po milosti Božjoj Pravoslavni Arhiepiskop pećki, Mitropolit beogradsko – karlovački i Patrijarh srpski, sa svim arhijerejima Srpske Pravoslavne Crkve – svećenstvu, monaštvu i svim sinovima i kćerima naše svete Crkve: blagodat, milost i mir od Boga Oca i Gospodina našega Isusa Krista, i Duha […]

(Opaska uredništva: Zbog spriječenosti autora ponavljamo raniju kolumnu). ”Čemu se mogu nadati?” To temeljno pitanje smisla ljudske egzistencije postavlja Imanuel Kant, jedan od najvećih filozofskih umova svih vremena. A Jürgen Moltmann, glasoviti autor ”Teologije nade”, nas uvjerava da upravo na to pitanje najbolje odgovara povijesna činjenica Kristova uskrsnuća jer ona razotkriva dobrohotne Božje nakane za […]

U danima u kojem će odgovor na pitanje ”što je nama Uskrs” kroz Poslanice, propovijedi i nagovore ponuditi mnoštvo crkvenih službenika, od poglavara i biskupa do župnika, posebno je zanimljivo čuti mišljenje osobe poput Anne Marie Gruenfelder.

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

Prošle srijede ujutro smo izmijenili posljednju poruku: Bruno Buljubašić, naš tehnički urednik, je primio moj mail poslan u utorak navečer kasno u kojem ga molim da obavi neke preinake na Autografu i počeo je na tome raditi. Javlja mi povratno da će sve biti dovršeno do večeri toga dana. Nije.

U salonu međunarodne zračne luke “José Martí”, u prisutnosti kubanskog predsjednika Raúla Castra i dviju službenih izaslanstava, papa Franjo i moskovski patrijarh Kirill potpisali su 12. veljače zajedničku izjavu na talijanskom odnosno ruskom jeziku te razmijenili tekstove izjava, priopćio je Tiskovni ured Svete Stolice. Naš bratski susret održan je na Kubi, na raskrižju Sjevera i […]

Papina kateheza na općoj audijenciji u srijedu 20. siječnja 2016. Draga braćo i sestre, dobar dan! Čuli smo biblijski tekst koji ove godine predstavlja vodilju u našim razmišljanjima u Molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana, koja se održava od 18. do 25. siječnja: dakle, ovaj tjedan.

Danas se zaključuje svojevrsni ekumenski hod poznat kao Molitvena osmina za jedinstvo kršćana, koju potkraj siječnja organiziraju kršćanske crkve diljem svijeta. Počeci su joj u 20. stoljeću, a ideja molitvene osmine, koja se svaku večer održava u drugoj vjerskoj zajednici, krenula je od anglikanskog pastora Paula Watsona 1907. godine.

Na samome početku: grijeh i strah. Strah od grijeha, dvostruk. Jedan sentimentalan, bolan: da ne uvrijediš Isusa a Isus jest i Kralj i Bog na nebesima, ali Isus je već i sav tvoj, lični i kućni, odmah uz mater, djeda, baku, ako uvrijediš njega, ne možeš se smiriti, peče te jednako kao da si zlo […]

Krist je svoje javno djelovanje započeo krštenjem na Jordanu, a to je bilo na neki način njegovo solidariziranje s našim stanjem. On se priključio koloni grešnika koji su prilazili Ivanu Krstitelju najavljujući tako skorašnje preuzimanje ljudske krivnje na sebe…

Nađe se na internetu divnih stvari. Eto, recimo, dvojica mladih Nizozemaca, Sacha Harland i Alexander Spoor zaputili se da među sugrađanima za svoj račun provedu anketu o Kur’anu. Znate kako, to je opasna, ekstremna i krvava knjiga za sve koji je na takav način čitaju i tumače.

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

U petak je Božić (po Gregorijanskome kalendaru). To je dan koji se praznuje u slavu rođenja Isusa Krista u kojem je jedan dio Židova vidio velikog učitelja, islam proroka, hinduisti avatara (onaj koji dolazi, ponovo se rađa), a kršćani neponovljivo utjelovljenje Božje.

U petak je Božić (po Gregorijanskome kalendaru). To je dan koji se praznuje u slavu rođenja Isusa Krista u kojem je jedan dio Židova vidio velikog učitelja, islam proroka, hinduisti avatara (onaj koji dolazi, ponovo se rađa), a kršćani neponovljivo utjelovljenje Božje.

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12. i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom […]

(Opaska uredništva: Nastavno na feljton o papi Franji u Sarajevu donosimo sve planirane govore pohoda pape Ivana Pavla II. Sarajevu 1994., koji su izgovoreni 8. rujna 1994. u Castelgandolfu, a onda i govore s realiziranog pohoda glavnom gradu Bosne i Hercegovine 12.i 13. travnja 1997. Činimo to u spomen na brojne žrtve rata tijekom opsade […]

(Opaska uredništva: Zbog spriječenosti autora ponavljamo raniju kolumnu). ”Čemu se mogu nadati?” To temeljno pitanje smisla ljudske egzistencije postavlja Imanuel Kant, jedan od najvećih filozofskih umova svih vremena. A Jürgen Moltmann, glasoviti autor ”Teologije nade”, nas uvjerava da upravo na to pitanje najbolje odgovara povijesna činjenica Kristova uskrsnuća jer ona razotkriva dobrohotne Božje nakane za […]

Nađem se i dandanas katkad u crkvi, obično na sprovodu, i molim zajedno s prisutnima iako odavno ne vjerujem. Molim iz poštovanja za umrlog, a i po navici, usta mi se sama otvaraju jer mi bogoslužje nije strano, od svoje pete godine znam kad treba reći “Bogu hvala”, a kad “slava tebi Kriste” i kako […]

(Opaska uredništva: U ovom feljtonu donosimo sve izrečene i planirane službene i druge govore s državnog i apostolskog putovanja pape Franje Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu, 6. lipnja 2015.). Predani govor pape Franje na susretu sa duhovnim zvanjima u sarajevskoj prvostolnici Katedrala Srca Isusova u Sarajevu, 6. lipnja 2015., susret pape Franje sa svećenicima, redovnicima […]

Zahvalna sam aljmaškom vjerniku čija me je izjava u emisiji Mir i dobro u nedjelju 2. kolovoza provocirala da artikuliram ovaj tekst. Njegova izjava glasi, citiram prema videosnimci s interneta: ”Ako smo vjernici, Bog od nas traži da oprostimo i neprijatelju.

Na bojišnici kod Saarburga, na njemačko-francuskoj granici, u Prvom svjetskom ratu snimljena je fotografija na kojoj se usred polja vidi visoko kameno postolje, a na njemu kip čovjeka ruku podignutih u zrak. Izgleda kao čovjek koji se predaje. Ali, to nije bilo koji čovjek. Po krpi privezanoj oko bokova u golom čovjeku prepoznajemo Isusa Krista. […]

Oče naš! … Oče ljudi, oče naroda! Oče svih naroda koji nastavaju ovaj svijet! Oče naroda Europe, naroda Balkana! Oče naroda koji pripadaju obitelji Južnih Slavena! Oče naš!… Ja, Rimski biskup, prvi papa Slaven, padam na koljena pred tobom i vapijem: ”Od kuge, glada i rata – oslobodi nas!“…

USKRSNA PORUKA NADBISKUPA ZAGREBAČKOGA KARDINALA JOSIPA BOZANIĆA Draga braćo i sestre! 1. Cijeli se Veliki tjedan može promatrati u svjetlu dvaju velikih predanja. Tu je u prvom redu Isusovo predanje. Isus se predaje. On potpuno daje sebe iz ljubavi prema čovjeku i iz vjernosti nebeskomu Otcu. Istodobno tu je i Isus koji je izdan, predan […]

”Čemu se mogu nadati?” To temeljno pitanje smisla ljudske egzistencije postavlja Imanuel Kant, jedan od najvećih filozofskih umova svih vremena. A Jurgen Moltmann, glasoviti autor ”Teologije nade”, nas uvjerava da upravo na to pitanje najbolje odgovara povijesna činjenica Kristova uskrsnuća jer ona razotkriva dobrohotne Božje nakane za budućnost čovječanstva. U Kristovom su uskrsnuću postavljeni temelji […]

Draga braćo i sestre, korizma je vrijeme obnove za Crkvu, zajednice i pojedine vjernike. To je nadasve “vrijeme milosti” (2 Kor 6, 2). Bog od nas ne traži ništa što nam već prije nije dao: “Mi ljubimo jer on nas prije uzljubi” (1 Iv 4, 19).

Shvaćajući prvoga čovjeka kao inicijatora i propagatora zla, kršćanska je teologija oblikovala shemu po kojoj ljudi, Adamovi potomci, nasljeđuju grijeh te dijele solidarnost u grijehu. Shemu je uveo Pavao uspoređujući Krista, savršena čovjeka, drugog Adama, inicijatora spasenja s prvim čovjekom, prvim Adamom, inicijatorom ‘‘pada“: ‘‘Zbog toga, kao što po jednom Čovjeku uđe u svijet grijeh […]

– Imate nešto za prijaviti? – pukao bi carinik da ne zapita.   – Sve vam piše u papirima. Evo tu je dispozicija za uvoz, tu je i komercijalna faktura… – pukao bi i vozač da mu ne spusti.   – Ne pitam vas za papire. Ne zanima mene ono što piše nego ono što […]

Najčešća riječ koju smo slušali, čitali i gledali prelaskom iz Stare u Novu godinu jamačno je sretno. Sretno u 2014. u svim mogućim jezicima, tekstovima i kontekstima. Dok smo poznanica i ja jedna drugoj u uho cvrkutale to sretno, sretno, sretno na prvom ovogodišnjem susretu, željela sam biti originalna. I izrekla sam drugu najčešću riječ […]

Svaki pojedinačni život može se promatrati kao potka unutar sveukupnoga tkanja života. Naš je život prepleten životima drugih. Da bi čovjek ozbiljio samoga sebe kao cjelovito biće, treba da je u interakciji s drugima: drugi su mu istodobno i zrcalo njegove jedinstvenosti i njegove vlastite drugosti. Naš identitet nikad nije samo naš: on je drugome […]

Na svetkovinu Krista Kralja, posljednje nedjelje u liturgijskoj godini, na Trgu sv. Petra u Vatikanu papa Franjo zaključio je Godinu vjere. U homiliji je, javlja IKA, Papa pozvao Crkvu i svakoga pojedinog vjernika da u Kristu prepoznaju središte stvaranja, Božjega naroda, središte povijesti i čovječanstva. No, ponajprije, pozvao je sve vjernike da usprkos vlastitim ograničenjima […]