autograf.hr

Oleg Mandić: “Život obilježen Auschwitzom”, Priredio Neven Šantić, Fraktura Zaprešić i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Opatije, Zagreb-Opatija, 2023. Tada dječak, Mandić je posljednji čovjek koji je napustio Auschwitz. Tamo je često viđao dr. Mengelea i svjedočio najvećoj industriji smrti ljudske povijesti. Od 1955. do danas svjedoči i bori se da mržnja i zlo […]

Teolog Johann Baptist Metz pitao se kako je teologija moguća nakon Auschwitza, odnosno kako je, kako on to potpuno utemeljeno naglašava, nakon najveće tragedije prošlog stoljeća, kada je patnja koja nadilazi vrijeme, a zbiva se u vremenu, uprisutnjena u jednom mjestu – Auschwitzu, moguć govor o Bogu.

Svojim životom, ujedinivši teološko promišljanje, politički angažman i mističku duhovnost, Dorothee Sölle suvremenim kršćanima postavlja pitanje: Je li Isus uzalud umro budući da smo izdali njegovu revoluciju?

Rano je londonsko jutro. Krenula sam kod malih Poljaka koje vodim u školu. U busu sam pročitala jednu priču na portalu Autograf koja je pokrenula lavinu sjećanja na život na Balkanu, ali i na život u Engleskoj.

(Govor Olega Mandića, posljednjeg muškog zatočenika nacističkog logora smrti Auschwitz, na otvaranju spomenika žrtvama Holokausta i ustaškog režima, Zagreb, Kolodvor, 27.4.2022.). Našli smo se ovdje na otkrivanju Spomenika žrtvama Holokausta i ustaškog režima. Našli smo se da se niti nakon osam desetljeća nebi zatrla sjećanja na žalosna i sramotna zbivanja iz naše prošlosti.

U utorak 5. listopada u Francuskoj su objavljeni rezultati studije koju je nezavisna komisija na zahtjev Biskupske konferencije Francuske provodila zadnje tri godine, od 2018. Radi se o istraživanju seksualnih zločina nad djecom, o pedokriminalitetu u Katoličkoj Crkvi u Francuskoj.

Svaki rat, masovno klanje ili genocid mora postići određenu popularnost u medijima da bismo se mi, časni i empatični građani, počeli zauzimati za rješenja i da bismo dali podršku žrtvama. Kako god zvučalo strogo i optužujuće, istina je da je takav propagandistički pristup humanitarnog aktivizma tragedijama kojima se bavi, relativno čest; relativno je čest a […]

Prošlog se tjedna (27. siječnja) hrvatska javnost opet prikladno prisjetila najstravičnijeg zločina novije povijesti – Holokausta. Hrvatska televizija ovaj puta nije zakazala jer je izravnim prijenosom emitirala i u kasnijim vijestima nekoliko puta ponovila obilježavanje na Židovskom groblju na Mirogoju.

gospode mučiš li se još s prvim izdanjem svojih memoara

gospode kad bi iznova zaželio postat čovjek na koga bi kocka pala

U Jasenovcu nije bilo mjesta za iskazivanje prevelike ljubavi: u zatočenicu Vidosavu (Vidojku, Vidanu) Vuković (1919.), inače učiteljicu, zaljubio se 1944. neki ustaša. Molio je zapovjedništvo da “puste Vidanu, da će se on o njoj brinuti. Ubili su odmah oboje, bez pardona.”

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović svojom je izjavom, da valja maknuti ploču HOS-a s imenima branitelja i s ustaškim pozdravom ”Za dom spremni”, postavio jednu civilizacijsku vododijelnicu između barbarstva i civilizacije u Hrvata.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autora). Čut ćete katkad da je holokaust postao gotovo pa privredna grana. Uspomena na židovsko stradanje u Drugom svjetskom ratu navodno opstaje samo stoga što Židovi od toga divno zarađuju.

Talijanskog pisca Prima Levija mučilo je kako i zašto je preživio Auschwitz. Bio je mlad čovjek iz fine židovske obitelji, urbani intelektualac, koji je vrlo slabo govorio njemački. Sve to ga je činilo u logoru kandidatom za brzu propast i smrt.

Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, u nedjelju, 26. siječnja, u 12 sati, Antifašistička liga Republike Hrvatske organizira okupljanje pod nazivom “U njihovo ime“ na Trga žrtava fašizma u Zagrebu. Program će voditi glumica Anja Matković, a okupljenima će se obratiti Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige RH.

U petak 6. prosinca Angela Merkel je u Auschwitzu položila vijenac od palminih i čempresovih grana s tri reda ruža, crnih, crvenih i žutih, s vrpcom u jednakim bojama. Prije nego se u tišini odmaknula nekoliko koraka unatrag, poravnala je vrpcu da ljepše pada niz vijenac. Ta je kretnja bila, naoko, sitna, beznačajna, nesvjesna, nešto […]

(Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječnosti autora) U Italiji se, u posljednje vrijeme, zaoštrila javna rasprava o porastu netolerancije, rasizma, antisemitizma i fašizma. Počinje se s netolerancijom prema ”drugome”, tkogod to bio, da bi se u drugoj fazi prešlo na identifikaciju ”drugoga” u liku pripadnika drugih rasa (ali i nacija); treći stupanj je usredotočenje rasizma na […]

Mirjana/Mirjam Gross (1922.–2012.) bodrila je za vrijeme internacije u logoru Ravensbrück mamu da zajedno prežive strahote, što joj je i uspjelo, a za oca, koji je skončao u Buchenwaldu, čula je da “se nije imao snage boriti”.

Erwin Miller naviknuo se da “navlači hlače na golo tijelo, jer nije imao donjeg rublja”. Na to se – kaže on – “navikava ne čovjek, nego logoraš”.

”Ja sam broj A3317.” Tako je Branko Lustig započeo svoj govor nakon što je primio (svog prvog) Oscara za film ”Schindlerova lista”. Branka više nema. Otišao je, ja kažem, k našem izvoru. Ali ostala je naša obaveza da ne zaboravimo žrtve.

U Italiji se, u posljednje vrijeme, zaoštrila javna rasprava o porastu netolerancije, rasizma, antisemitizma i fašizma. Počinje se s netolerancijom prema ”drugome”, tkogod to bio, da bi se u drugoj fazi prešlo na identifikaciju ”drugoga” u liku pripadnika drugih rasa (ali i nacija); treći stupanj je usredotočenje rasizma na Židove prešućivanjem, negiranjem ili minimiziranjem holokausta, […]

Dragi prijatelji, danas, nakon završetka Šabata, 9. studenog 2019. godine, želim vas podsjetiti na jedan od najvećih pogroma i kulturocida u povijesti Europe, koji se dogodio prije 81 godine – na takozvanu KRISTALNU NOĆ. U noći od 9. na 10. studenog 1938. u čitavoj Njemačkoj i Austriji gorjele su sinagoge, razbijali su se izlozi, uništavala […]

U Dresdenu je prošlog tjedna Gradsko vijeće proglasilo ”nacistički alarm” posebnom rezolucijom kojom se osuđuju svi oblici pojave neonacizma u gradu koji je u kolektivnoj memoriji Nijemaca označen kao ”mučenička Firenca na Labi” zbog savezničkog bombardiranja koji je razorio grad u noći s 13. na 14. veljače 1945.

Liliani Segre, 89-godišnjoj gospođi iz Italije koja je preživjela konclogor Auschwitz, a prošle godine je postala “doživotna talijanska senatorica”, dana je policijska zaštita nakon što je posljednjih dana na društvenim mrežama primila stotine prijetnji.

Čut ćete katkad da je holokaust postao gotovo pa privredna grana. Uspomena na židovsko stradanje u Drugom svjetskom ratu navodno opstaje samo stoga što Židovi od toga divno zarađuju.

Prepustimo povijest povjesničarima, česta je floskula kojom se služe mnogi, pogotovo političari, u beskonačnim raspravama o različitim interpretacijama povijesnih događaja.

Provincijal franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri fra Andrija Bilokapić uputio je 21. rujna priopćenje hrvatskoj javnosti i medijima u kojemu demantira ”grube neistine koje se ponovno šire o našem nevinom i od partizana bez suda ubijenom subratu fra Bernardinu Sokolu (1888. – 1944.)”.

U backstageu zagrebačke dvorane Cibona, nakon upravo završenog predizbornog mitinga HDZ-a, vlada gužva. Atmosfera je euforična. Politički dužnosnici i uzvanici kruže s čašama u rukama. U središtu sale hrvatski premijer Andrej Plenković, okružen bliskim suradnicima, nazdravlja pjenušcem. Dobro je raspoložen, osmijeh mu ne silazi s lica. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković drži mu se uz desno […]

Nek’ se osuši desnica moja, Jeruzaleme, ako tebe zaboravim. Nek’ mi se jezik za nepce prilijepi ako spomen tvoj smetnem ja ikada, ako ne stavim Jeruzalem vrh svake radosti svoje! (Ps 137, 5-7)

U Rijeci je prošlog tjedna postavljeno deset novih ”kamenova spoticanja”. Ovog puta u ulici Moše Albaharija, ispred kućnog broja 17, zatim na adresi Blaža Polića 6 te u ulici Slaviše Vajnera Čiče 7.

Tko može na bilo koji način odrediti duh jednoga naroda? U hrvatskom slučaju i u odnosu na Drugi svjetski rat (i na poraće) to je gotovo nezamislivo i skoro nemoguće. U prvome redu zato što smo od travnja 1941. do svibnja 1945. imali užasan građanski rat.

Borci za životinjska prava biju boj protiv medicinskih i farmaceutskih eksperimentiranja na životinjama. Argument da to služi na dobrobit čovječanstva odbacuju kao duboko neetičan.  

Bila je to jedna od prvih objavljenih knjiga o Golom otoku. Štoviše, Wikipedija na srpskom tvrdi i “prva knjiga memoarske proze koja je, u tadašnjoj Jugoslaviji, progovorila o zverstvima na kamenom ostrvu” kojom je “na svojevrstan način otvorena posleratna komunistička tabu tema – Goli otok”.

Incident kojim se proslavio predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani izazvao je lavinu reakcija u Hrvatskoj, ali su te reakcije izgleda bila namijenjene dnevnoj uporabi i predizbornoj agitaciji, a ne razjašnjenju i pravoj kvalifikaciji tog incidenta. Tajani je u svom govoru uskliknuo ”Živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija” i to je uzbudilo duhove i uzavrelo atmosferu […]

Na svjetskim televizijama možda je to zadnji neobavezni trenutak. Prvoga jutra u godini, u 11 sati i 15 minuta po srednjoeuropskom vremenu, na mjestu koje sebe smatra epicentrom Europe, grupa muškaraca u svečanom odijelu penje se na podij bečkog Musikvereina eda bi izvela ritual koji je, kao, kultura i tradicija. Nije, dakako, nijedno od toga.

Potresno je čuti svjedočanstva onih koji su preživjeli ovo jasenovačko mjesto užasa, kojima je glas dao predsjednik Rivlin. Dugujemo sjećanje svakom pojedincu stradalom u Holokaustu.

O ovoj temi mogu pisati iz prve ruke, itekako me se tiče: moji su (Pilselovi) spasili glavu Poglavniku u Judenburgu nakon što je pobjegao iz Zagreba, djed Erih Pavlinec se pak uspio probiti kod Bleiburga, njegova mlađeg brata Karla, po kojem sam dobio ime (Carlos), ubila je OZNA u Zagrebu u kolovozu 1945. Ne poznajemo […]

Jasminka Domaš, ”Izabrana – život Edith Stein”, Bet Israel -Litteris, Zagreb, 2017. Pogovor je težak žanr jer mu je zadatak ukazati na razvoj ideja koje su dovele do nastanka knjige i nagovoriti čitatelje da nakon intenzivnog druženja sa živom materijom teksta, dok su još zaneseni štivom, nastave čitati, a samim time i promišljati onkraj zavodljive […]

Ovo je sramota, ocijenio je službenu komemoraciju u Jasenovcu, na kojoj je sudjelovalo tek dvjestotinjak ljudi, izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović Ivan Zvonimir Čičak.

Kada sam ljetos s ocem, prvi puta u njegovom životu, posjetio područje nekadašnjeg logora smrti Jasenovac (stajali smo ispred Bogdanovićeva spomenika umorenima), rekao sam tati: Okreni se oko sebe i gledaj dokle ti pogled seže, ovdje je zemlja natopljena krvlju Srba, Židova, Roma te drugih… i, nemoj nikada zaboraviti, naših ljudi – Hrvata.

Za Dan sjećanja na holokaust i sprečavanja zločina protiv čovječnosti izabran je 27. siječnja jer je na taj dan 1945. ruska armija oslobodila oko 7.000 zatvorenika koje su ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Poljskoj.

Boris Buden, filozof, publicist i prevoditelj, jedan je od najznačajnijih intelektualaca s ovih prostora. Već godinama živi u Berlinu, nakon što je doktorirao na berlinskom sveučilištu Humboldt. S nekadašnjim urednikom i kolumnistom Arkzina te autorom kultnih zbirki eseja ”Barikade” i ”Kaptolski kolodvor”, u kojima je pronicljivo i kritički secirao tegobnu tranziciju hrvatskog i postjugoslavenskog prostora, […]

Otvarati Muzej holokausta u glavnome gradu a da o njemu ništa ne znaju ni hrvatski Židovi ni hrvatski Srbi, niti ijedna druga zajednica žrtava fašizma, i to u trenutku dok zemljom niču ploče s ustaškim pozdravom – ima li čega bizarnijeg?

Angela Merkel ostaje kancelarkom. To je vrlo važna vijest, naravno za Njemačku, ali i za sve nas preostale u Europskoj uniji. Gospođa kancelarka je u svom prvom govoru nakon zatvaranja birališta rekla da će joj biti veliki izazov uspostaviti dijalog s onima koji su (a to je očito) protestno glasali i uveli ekstremne desničare u […]

Kampanja antisemitizma nakon smrti Slavka Goldsteina iznenadila nas je i zbog bijesa, ali i podteksta shvaćanja židovstva kao negativnog u odnosu na hrvatstvo. Epitet “mrzitelj svega hrvatskog” uočili su svi vlasnici smartphonea, tako da vjerujem da se mnogima prvo to upali u glavi kad samo pročitaju to ime – Slavko Goldstein.

Za ono što se, nažalost, u Hrvatskoj čini na dnevnoj bazi u Njemačkoj možete biti kažnjeni s pet godina zatvora. Tako barem tvrde portali koji su donijeli vijest o osamdesetogodišnjoj Ursuli Haverbeck, poznatijoj pod nadimkom “naci baka”, koja je nedavno kažnjena s dodatne dvije godine iza rešetaka zbog tvrdnje da Auschwitz nikad nije bio korišten […]

Nije politika za umjetnike. U hrvatskoj su se politici okušali brojni umjetnici i tek su rijetki, poput Antuna Vrdoljaka i na tom polju bili uspješni. Omanja kazališna trupa prošla je kroz Sabor, posebno devedesetih godina, a jedva da je i zamijećena u nedavnoj političkoj povijesti.

Primo Levi, ”Utopljenici i spašeni”, Fraktura, Zaprešić, 2017. Primo Levi, ”Zar je to čovjek”, Fraktura, Zaprešić, 2017. Sve do smrti Prima Levija nije napuštala misao o tome zašto je baš on preživio Auschwitz. Misao progoniteljica, puna grizodušja i osjećaja krivnje, kakav nikada nisu osjetili oni koji su Auschwitzom upravljali, zapovjednici logora, graditelji plinskih komora i […]

Auschwitz. Ta riječ, to njemačko ime jednog poljskog mjesta, postalo je najsnažniji simbol svih zala što ih je čovjek izmislio i proveo u djelo u 20. stoljeću. Bilo je i drugih logora, jednako strašnih i ubitačno efikasnih u ispunjavanju svoje čudovišne svrhe. Ali, ta riječ Auschwitz osobito je pogodna da ostane simbol tog zla već […]

Oglasio se ovih dana nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić tradicionalnom uskrsnom porukom. Napisao ju je kao svojevrsni teološko-lingvističko-etnološki esej o odrazu Uskrsa u hrvatskim narodnim običajima i jeziku.

Novinar RTL-a Hrvoje Krešić jučer je upitao premijera Andreja Plenkovića je li se osjećao licemjerno dok je bio u memorijalnom centru holokausta, s obzirom da se usred Jasenovca nalazi ploča na kojoj piše ”Za dom spremni”.

Koordinacija svih židovskih općina u Hrvatskoj odlučila je ne sudjelovati na komemorativnim i ostalim skupovima koje organizira hrvatska vlast povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na holokaust 27. siječnja.

Ja sam rođen ovdje i osjećam se Zagrepčanin – kaže Paul Schreiner, glavni lik prve epizode dokumentarne serije Stambeno pitanje koja je prvog ponedjeljka ove godine emitirana na Hrvatskoj televiziji. Namjera je autorice serije Silvane Menđušić da preko sudbine odabranih kuća u Hrvatskoj ispriča priče njihovih stanara.

Efraim Zuroff je povjesničar i direktor centra Simon Wiesenthal u Jeruzalemu. Gotovo četiri desetljeća je u potrazi je za osumnjičenim nacističkim zločincima, od Australije do Islanda, od Mađarske do Sjedinjenih Država. Njegove metode su, nedavno je napisao “Newsweek”, ponekad kontroverzne, ali misija mu je jasna – privesti pravdi one koji su počinili najgore zločine u […]

Nedavno sam u bespućima interneta nabasala na kratak intervju s bosanskim teologom, politologom i publicistom, osnivačem internacionalnog multireligijskog centra “Zajedno” fra Markom Oršolićem. U dijelu tog razgovora veli kako ga je jedan stari franjevac, prijatelj Adenauerov, poučio da nikad ne raspravlja s nacionalistima, jer oni nemaju čula za argumente inače ne bi bili nacionalisti. Koliko […]

Hladnom zemljom (Chladnou zemí, 2009.), zadnji roman jednog od vodećih suvremenih čeških pisaca Jáchyma Topola, dosad je preveden na sve važnije svjetske jezike te je ovjenčan uglednom češkom književnom nagradom ”Jaroslav Seifert“ (2010.).

Claudio Gatti njujorški je dopisnik jednoga talijanskog dnevnog lista. Navodno se bavi temama iz gospodarstva i ekonomije. The New York Review of Books jedan je od dva-tri najuglednija književna časopisa na svijetu, te možda i najvažnija intelektualna tribina uopće.

Carigradski (vaseljenski) patrijarh, kad pohodi neku zemlju – to je protokolarni događaj čak na višoj razini od državničkih susreta: pomno se pripremi, organizacijski i medijski (hrvatski se mediji nisu pokazali doraslima značaju ovoga gosta).

Ovih smo dana saznali da je konačno završeno suđenje Stepincu i to oslobađajućom presudom (premda je presuda od prije 70 godina poništena). Donio ju je sudac Turudić, za kojega moram iskreno reći da sam ga prestao ozbiljno shvaćati još otkako je javno zatražio ponovno uvođenje neke vrste verbalnog delikta.

Tko imalo poznaje život Crkve u društvu, zna koliko je zala znala činiti kroza svoju povijest. Ta činjenica, s jedne strane, mnogima dobro dođe kada hoće napadati Crkvu kao takvu, dok, s druge strane, pripadnici njezine hijerarhije to još uvijek nevoljko priznaju jer im je ugled Crkve važniji od istine.

Claudio Magris, ”Al’ povijesti nije kraj – Etika, politika, svjetovnost”, Fraktura, Zaprešić, 05/2016. (Opaska uredništva: Donosimo jedan od eseja nove knjige Claudija Magrisa u izdanju Frakture. Pitanja etike, morala, estetike i nadasve povijesti i politike zaokupljaju svakoga od nas. Svakodnevno se suočavamo s raznim dvojbama, idejama i problemima, od kojih se većina odražava na naš […]

Granica pisanja U enciklopedijama piše: Primno Levi (1919-1987.), veliki talijanski pisac. Baš tako piše. A Levi je u potpunosti postao pisac pod teretom životnog iskustva. Izrastao u pisca u krajnjoj situaciji. Da u nju nije dospio, nikada ne bi postao takav pisac. Doduše, od ranih dana je pomalo pisao, mnogo čitao,[i] izuzetno pismen bio, njegovao […]

Imre Kertész rođen je 1929. godine u Budimpešti. Godine 1944. deportiran je u Auschwitz i nakon toga u Buchen­wald, gdje je dočekao i oslobođenje. Po završetku Drugog svjetskog rata vraća se u Budimpeštu, gdje je isprva radio kao novinar, zatim kao neovisan pisac i prevoditelj.

Da li bi Isus iz Nazareta odgovorio na molbu za intervju u povodu obljetnice njegova uskrsnuća? Kakvo blesavo i ukalupljeno pitanje! Ma Isus je (bio je i jest spreman odgovoriti svakom suvremeniku) zanimljiv svakom naraštaju, svakoj sredini i u svakoj situaciji. Pa On je za mene Alfa i Omega, početak i svršetak svega stvorenog!

“Zbog mentalne lijenosti, zbog kratkovidne računice, zbog gluposti, zbog nacionalnoga ponosa prihvaćamo zavodljive laži i postajemo zločinci i zatočenici zla.” Riječi su to Prima Levija, talijanskog Židova, zatočenika, logoraša koji je preživio Auschwitz, antifašista, kemičara, samoukog lingvista i pisca. Sjetili su ih se, vjerujem, mnogi u ovih nekoliko kaotičnih mjeseci u Hrvatskoj.

Petak 29. siječnja osvanuo je sunčan, neuobičajeno topao siječanj bližio se kraju. Iza mene je bio tjedan koji nije bio lijep poput toga jutra, tjedan u kojem se nova Vlada dva puna dana nije mogla odlučiti hoće li ili neće smijeniti čovjeka koji je prijetio registrima izdajnika, koji je sam priznao da namjenski kredit troši […]

Poljski pisac Tadeusz Borowski bio je nepoznat čitateljima knjiga na hrvatskom jeziku, sve dok izdavačka kuća VBZ nedavno nije objavila zbirku njegovih odabranih priča pod naslovom “Kod nas u Auschwitzu”. Knjiga je izašla u okviru niza “Europom u 30 knjiga” koji nam donosi po jedno djelo autora iz trideset europskih zemalja, u prijevodu Ivane Vidović […]

“Kod nas u Auschwitzu” zbirka je izabranih priča poljskog autora Tadeusza Borowskog (1922. – 1951.) inspiriranih njegovim zatvoreničkim iskustvom u nacističkim koncentracijskim logorima Auschwitz i Dachau za Drugog svjetskog rata. Iako je poživio samo 28 godina i za sobom ostavio kvantitativno ne odveć velik književni opus, Tadeusz Borowski do danas je ostao jedinstvena pojava u […]

(Opaska uredništva Autografa 1: Ponavljamo i ove subote intervju s episkopom Ćulibrkom zbog velikog zanimanja naših čitatelja). (Opaska uredništva Autografa 2: Od četvrtka 27. kolovoza se na kioscima Srbije može kupiti novi broj tjednika Nedjeljnik koji na naslovnoj stranici donosi intervju s episkopom slavonskim, gospodinom Jovanom Ćulibrkom. Episkog pakračko-slavonski Jovan smatra da je opremom izamnipulirana […]

Šaljivdžije s portala News Bar kažu da je papa Franjo zbunjen: ”Nije mi jasno (kaže po njima Papa), traže da proglasim Alojzija Stepinca svetim jer je između ostalog spašavao srpsku, židovsku i romsku djecu. Ali, od koga ih je spašavao? Od Marsijanaca? Pa od ustaša! A u isto vrijeme slave, rehabilitiraju i podržavaju ustaške pozdrave, […]

(Opaska uredništva Autografa: Od četvrtka 27. kolovoza se na kioscima Srbije može kupiti novi broj tjednika Nedjeljnik koji na naslovnoj stranici donosi intervju s episkopom slavonskim, gospodinom Jovanom Ćulibrkom. Episkog pakračko-slavonski Jovan smatra da je opremom izamnipulirana njegova poruka i da naslov koji je uredništvo rečena tjednika dalo razgovoru: “Srbi, dobro vagajte svaku reč o […]

(Opaska uredništva: ponavljamo prošlotjedni intervju s Olegom Mandićem zbog velike pažnje koju je izazvao ovaj razgovor s posljednjim muškim zatočenikom nacističkog logora Auschwitz, te zbog toga što je gospodin Mandić predan odgoju mladih za mir što je potrebno naglasiti i staviti kao prioritet i u danima sjećanja na žrtve partizanske odmazde nakon završetka Drugog svjetskog […]

Opatijac Oleg Mandić jedan je od mojih uzora. S majkom i bakom je iz političkih razloga, u znak odmazde zbog antifašističkog djelovanja njegova djeda i oca, završio na najstrašnijem mjestu na kugli zemaljskoj, u nacističkom logoru smrti Auschwitz. Oleg ne prestaje odgajati za mir, za zrelo građanstvo, za pravilno shvaćanje antifašizma. Mladi ga jako vole. […]

Na blagdan Purim, vjernici se prisjećaju događaja iz vremena prije više od pet stotina godina prije Krista, ali blagdan, tijekom povijesti, nije izgubio na svojem značenju. I u radosti slavi se čudesno spasenje židovskog naroda u jednoj neobičnoj priči u kojoj se nigdje izravno ne spominje Bog, ali providnost Njegova djelovanja je očita.

Godine 1911. veliki Bela Bartok napisao je jednu od svojih, a i općenito,  najizvođenijih klavirskih skladbi – Allegro barbaro. Nedugu, ali vrlo slavnu skladbu možete pronaći na YouTubeu u izvedbama koje jako variraju u trajanju, od onih koje se približavaju četriri minute,

U subotu 27. siječnja 1945. jedinice Crvene armije oslobodile su koncentracijski logor Auschwitz. Dočekalo ih je pet tisuća ljudi, uglavnom živih kostura, “muslimana”, kako su u žargonu čuvara logora nazivani ti mrtvaci kojima nekim čudom još uvijek kuca srce.   O tome mogao bi svjedočiti ugledni hrvatski građanin Jakob Dencinger, koji živi u Osijeku, kao […]

Zagrepčanin Ferdo Schreiner bio je kemičar. Studij je završio u u Pragu. Obitelj mu je posjedovala tvornicu keramike “Zagorka” u Bedekovčini, koju je doskora preuzeo. Jedva je navršio 40 godina, kada je vlak u kojem je Schreiner transportiran prema sjeveru Europe, prolazio je baš kroz Bedekovčinu.   Bilo je ljeto, stisnuti Židovi u stočnim vagonima […]

”Ateizam znači bezboštvo, dakle odgajanje bez Boga. Tvrde da je to izraz napretka. Iz iskustva najnovijih događanja znamo da se bez Boga i protiv Boga ne odgaja plemenite ljude, a vrlo često se odgaja takve koji su stvorili Oswiecim.”   Tako stoji u izdvojenom okviru na trideset devetoj stranici udžbenika katoličkog vjeronauka za osme razrede […]

U mraku kresne šibica i osvijetli ruku koja pali dvije svijeće na stolu oko kojeg židovska obitelj pjesmom pozdravlja početak šabata. U nekoliko kadrova svijeće dogorijevaju, sve dok se ne ugase. Tako počinje film ‘‘Schindlerova lista” iz kojeg u tom trenutku nestaje boja i nastupa doba mraka, dočarano crno-bijelim slikama, s izuzetkom crvenog kaputića jedne […]

Umjetnik je u Jasenovcu pronašao i otkupio gomilu cigli koje su prije sedamdeset godina, pri ropskome radu, izrađivali jasenovački mučenici: Srbi, Židovi, Romi, komunisti, ljevičari, masoni, slovenski katolički svećenici i homoseksualci. Od tih cigli neka je partizanka sagradila sebi kućicu, pa su tako i sačuvane.   Umjetnik je od njih sagradio niz obeliska nepravilnog oblika, […]

Ne znam za narod koji bi smrt pjesnika slavio kao svoj državni praznik i na njenu obljetnicu imao neradan dan. U tome i po tome smo mi Slovenci nešto posebno. Nismo imali careva i kraljeva, velikih osvajačkih vojskovođa i državnika svjetskoga kova. Ali zato imamo pjesnike i pisce, imamo slovenski jezik kao temelj nacionalnog identiteta […]

Piše: Drago Pilsel   Poštovani gospodine Mandiću, zadnji ste logoraš koji je živ izašao iz Auschwitza. Kada je to bilo i na što ste tada najprije mislili, ako se toga sjećate? Bilo je to koncem veljače 1945., više od mjesec dana po oslobođenju (27. siječnja 1945.). U tom času nisam bio svjestan koliko je to […]