autograf.hr

Suicid je tema od koje, kao društvo i pojedinci, ne smijemo bježati. Suicid je samo željena, autorizirana, potpuno intimizirana smrt ljudskog bića koje se našlo izvan povijesti, vremena i društvenih relacija. Svjesno dokidanje sebe samoga zbiva se izvan svih relacija. Oni koji su se, makar malo, čak na razini predrasude, susreli s filozofijom, znaju da […]

Kako je dublje zalazila u šumu, osjećala je da to više nije ona ista šuma, već neka druga, gušća i tamnija od one koju je otprije poznavala; tiha, zavodljivo mirna, ogrnuta čudnovatim pokrovom sjena. Zastala je ispod krošnje široka bora, kose ispletene u rep, sakupljene na vrhu glave. Osjećala je kako joj se otvara, u […]

Nezavisni pojedinac se prema, u najširem smislu riječi, političkom životu može odnositi na različite načine: može ignorirati političke strukture, može biti u otporu prema njima, može ih kritizirati, uglavnom na društvenim mrežama, ali može, a to je upravo ono za što sam se ja odlučio, sudjelovati u političkom životu, sačuvati nezavisnost, legitimirati vlastite pozicije, ne […]

Nekoliko dana prije održavanja europarlamentarnih izbora u Hrvatskoj, u Tübingenu je umro Jürgen Moltmann, teolog nade. Kršćanstvo je religija nade, ta nada, dakle, nije politička nego povijesna i eshatološka kategorija. Kršćanstvo je bez nade tek nemušto prikrivena nihilistička metafizika. Moltmann je nadu vidio kao neprestani dolazak boga iz budućnosti, njegovu prisutnost u ljudskom životu odnosno […]

Kao da je prije sto godina bilo, ali netko će se i sjetiti: bio je siječanj 2021., vrijeme koronavirusa i kolektivnih psihotičnih ispada, kada javnost biva zgranuta, a odmah zatim i gnjevna jer su neki zaposlenici Kliničke bolnice Dubrava imali parti povodom odlaska jednog od njih u mirovinu. Mala, gotovo obiteljska zabava, koja se nikoga […]

Pisano prije gotovo tri godine… Danas je moja predzadnja kemoterapija. Tek jučer poslijepodne sam se osjećala oporavljeno od prethodne i u dobrom sam raspoloženju dočekala ovaj sunčan, lijep dan. U tuš kabini, pustila sam vodu da klizi po mom tijelu, po tjemenu kojeg su počele prekrivati nježne, paperjaste dlačice. Volim se našaliti na svoj račun […]

Moja majka bila je dijete Facebooka. Pojavila se tamo 2009, kad joj je bilo šezdeset i sedam. Malo prije pošla je u mirovinu, pa je mogla noći provoditi na mreži, i ići na spavanje tek kada se razdani. Susretala se s prijateljima i prijateljicama iz djetinjstva, koje nije vidjela po pola stoljeća, a sad su […]

Bitni smisao države je, između ostalog, i da nas zaštiti od ugroze, da nam, putem zdravstvenog sustava, ako nas već ne može izliječiti, ublaži patnju i bol. Koliko je hrvatska država u tome neuspješna, možemo pronaći mnoge primjere, i to na dnevnoj osnovi.

Kuća na četiri vode, obična porodična katnica, pravokutnog oblika, onakva kakve su nicale svud po unutrašnjosti šezdesetih i sedamdesetih godina. Vjerojatno je bila tu kada je moja mati 1973. posljednji put obišla grob. U prizemlju je dućan, koji preko prozora ima nalijepljene reklamne fototapete.

Blagdanom Pepelnice ili Čiste srijede započinje korizmeno vrijeme, a to je, makar nominalno, za kršćane vrijeme pokore i odricanja. ”Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti”, samo je religijskim namjerama preformulirana filozofijska istina koja čovjeka poziva da se odredi prema vlastitoj smrti. Odredio se ili ne odredio prema smrti, […]

Samo tri dana boravka u prekrasnom Mostaru napuni tijelo i duh. Za povoljne iznose novca tijelo se može napuniti krasnim gastronomskim delicijama, može se odmoriti u povoljnom smještaju i pješice doći gotovo do svih znamenitijih lokacija u gradu. Duh se može napuniti u meditativnom okruženju šadrvana, parkovima, knjižarama ili krasnim lokacijama uz rijeku Neretvu. Naravno, […]

Mnoge religijske zajednice imaju protuhumano poimanje ljudske prirodnosti. Ona je hijerarhijski određena te počiva na razlikama koje nekoga, budući da je riječ o hijerarhiji, stavljaju iznad, a druge ispod.

Postoje trenuci u životu kada se bližnji od tebe odvaja kao nokat od palca na desnoj ruci, i odlazi. Sav ti se tada svedeš na jednu jedinu gestu, jedan motiv i jednu istu emociju, koja se lažno prikazuje kroz tisuće međuosjećaja: svedeš se na taj uzaludni i duboko nerazumni pokušaj da ga vratiš.

Jedno od temeljnih obilježja suvremenog svijeta je da se sve što jest, kao i sve što je do sada bilo, dovodi u pitanje, pa tako i smrt. Ma koliko to paradoksalno zvučalo, uspjeli smo i samu smrt dovesti u krizu. No krizom smrti ne nastaje život, on se samo gubi na smislenost.

Iako su u javnosti uvijek aktualne teme početka i kraja života, ipak malo tko zna u Hrvatskoj, osim zdravstvenih radnika, da je smrt definirana jednim pravilnikom.

Plemensku svijest obilježava trajna nemogućnost suočavanja s povijesnom istinom, životom i projekcijom budućnosti koja u sebi uvijek nosi element nepredvidivosti. Plemenu je sve jasno, zato se ne obraća životu nego isključivo smrti. Umjesto projekcije budućnosti ili mišljenja novog, sadašnjost se doživljava kao nepromjenjivu točku rata, smrti i žrtve.

Smrt. Na šta nas podsjeća ta suputnica i vječni drug života? U proteklih nekoliko sedmica smrt je bila redovan gost. Posjetila mi je obitelj s očeve strane. Smrt i baka zajedno su odšetale. I kod drugih, meni bliskih ljudi s kojima sam odrastao, ljudi koje poznajem čitav život, bila je u gostima. Izgleda da joj […]

Kič koji je ovih dana preplavio groblja, ponajbolje svjedoči o tome kako smo postali bića koja su zaboravila umirati i živjeti. Onaj tko se nije u stanju ispravno odnositi prema smrti, ponajprije vlastitoj, koja se još uvijek nalazi s onu stranu našeg iskustva, zasigurno ne živi ljudskim životom. Ljudski život obilježava svijest o prolaznosti, ali […]

Čovjek stvara događaje, s njima se privremeno ili trajno identificira te ih vrednuje. Autorstvo nad vlastitim životom odigrava svakodnevno. Demokratizacija vlastitog života, ili ono što se naziva promjena, nije moguća ako su nam, slikovito rečeno, zatvorena naša egzistencijalna birališta. Čovjek koji ne može u vlastitoj nutrini samog sebe izabrati, ne živi životom slobodnog ljudskog bića […]

Bje i Giga Gračan. U prizemnom stanu, gotovo u podrumu, tamo negdje oko Medveščaka, ugodno zamračenom i ušuškanom, kao u uterusu, u Nojevoj arki, ili u snu, među mnoštvom sitnih i tajanstvenih predmeta, u kući ni staroj ni novoj, nego onakvoj kakva je većina zagrebačkih kuća, živjela je.

Svakodnevno se budimo u našu stvarnost gdje nas dočekuju vijesti što potvrđuju dubinu krize u kojoj se nalazimo: financijske malverzacije, laži političara, izbjeglice i prognanici u kampovima uz granice, sve više nasilja u gradovima uperena protiv onih drukčijih: drukčije boje kože, religije ili nacije, plastika u oceanima i morima koja ubija njihove stanovnike, elementarne nepogode, […]

Hrvatsko društvo je siromašno, i to u materijalnom, demokratsko-građanskom, ali i u duhovnom smislu. Budući da se – olako i nepromišljeno, najviše zbog toga što je naše društvo siromašno u građanskom smislu – često određujemo kao dominantno kršćansko ili, još specifičnije, katoličko društvo, sasvim je razvidno da smo siromašni i u duhovnom smislu, odnosno da […]

”Ako i ostaviš prošlost iza sebe, ona tebe ne ostavlja”, napisao je u svom briljantnome romanu ”Istanbul Istanbul” Burhan Sönmez. Odista je tako. Prošlost dio ljudi ni u smrti ne ostavlja.

U europskim državama ustavni su sudovi tijekom 2020. godine odškrinuli vrata potpomognutoj eutanaziji, i to u Njemačkoj u veljači, a u Austriji u prosincu prošle godine.

Starost nije bolest, ali s njome dolazi mnogo toga nepoznatog u zdravstvenom, materijalnom, emocionalnom, društvenom, religijskom i svjetonazorskom smislu. Biti star nije nimalo lijepa spoznaja. Pošto sa starošću dolaze – kao sastavni dio života – umiranje i neizbježna smrt, potrebno ju je osmisliti, učiniti je prihvatljivom, i radi sebe samih i radi onih s kojima […]

Naše znanje o pandemiji i Covid-19 bolesti svakim danom postaje sve veće. Želja da što brže i bolje spoznamo kliničke značajke, prepoznamo rizik razvoja teške upale pluća, predvidimo komu će trebati pomoć respiratora, nastojanja da pronađemo pravi lijek, ponajprije u vidu cjepiva, temeljna su pitanja s kojima je suočen stručni svijet i svjetska javnost posljednjih […]

Pošast koronavirusa zahvaća sve veći broj ljudi i kod nas u Hrvatskoj i u svijetu. Uz znanja iz svakodnevnih izvještaja o broju virusom zaraženih zdravih i ”doprinosom” virusa umrlih osoba kao i o različitim, često suprotstavljenim mišljenjima svjetskih epidemiologa o toj zarazi,

Imam 89 godina i već sam šest godina u staračkom domu. Inače sam živio zdravo, nisam pušio, pazio sam što jedem, stalno nešto vježbao, dobro se držao i nakon sedamdesete.

Mnogi su pokušavali na različite načine odrediti ono što je čovjeku najvlastitije, ono što ga razlikuje od svakog drugog oblika života, pa su dolazili do toga da je čovjek biće koje proizvodi, stvara tradiciju, smije se, nadilazi prirodni svijet kreirajući povijesni svijet, itd. No, ono što se ne spominje često, a bitna je karakteristika ljudskog […]

Svakodnevno se ujutro budimo u takozvanu stvarnost gdje nas dočekuju vijesti što potvrđuju dubinu krize u kojoj se nalaze i Crkva i svijet: nova otkrića seksualnoga zlostavljanja i prešućivanja, financijske malverzacije, laži političara, sve veći broj izbjeglica i prognanika u kampovima uz granice, sve više nasilja u gradovima uperena protiv onih drukčijih: drukčije boje kože, […]

Ne treba i nema veće počasti umrlom piscu od one kakvu je Amosu Ozu jednim kutkom svog izloga ovih dana iskazala glasovita, velika i važna amsterdamska knjižara Athenaeum. Tek jedan list najobičnijeg bijelog papira, na njemu velikim slovima otisnuto ime pisca i manjim slovima datum njegova rođenja i smrti: “4 mei 1939 – 28 dec […]

Kada mi je stigla vest da sam dobio Nobelovu nagradu za književnost, zapitao sam se o vezi između mojih pesama i književnosti. Hteo sam da razmislim o tome i otkrijem tu vezu. Pokušaću da vam prenesem svoja razmišljanja o tome. Ona verovatno neće biti sasvim jasna, ali nadam se da će ipak biti vredna vaše […]

Mitropolit Porfirije u radu donosi različite koncepcije i shvaćanja o smrti koja proistječu iz antičke filozofije kao i suvremene znanosti i psihologije, međutim naglasak stavlja na kršćansko učenje i poimanje smrti. U tome smislu on razmatra dvije vrste smrti: biološku i duhovnu (ontološku) smrt

Smrt je velika. Rainer Maria Rilke Smrt. Kako govoriti o nečemu što sami nismo iskusili? Kako govoriti o izravnom iskustvu smrti onih koji su ga stekli, ali koji, baš zato što su to iskustvo imali, o njemu ne mogu ništa reći? Je li ”smrt velika”, kako kaže veliki Rilke, ili tek neka puka životna beznačajnost? […]

Ako nama ateistima nešto neprestano nabijaju na nos, to je činjenica da mi nemamo – kako to obično ljudi formuliraju – rješenje za problem smrti.

Najavila sam da ću se baviti čitanim knjigama, knjigama za koje možemo pretpostaviti da imaju neki odjek. Predmet ove kolumne također je takva knjiga, iako je odjek za sada ograničen na njemačko govorno područje.

Vrijeme poslije Uskrsa je bilo izuzetno naporno i neizmjerno bolno u našoj obitelji. Moj najstariji brat Franc je na intenzivnoj njezi bolnice u Murskoj Soboti umirao čitava dva tjedna. Njegova je smrt, koliko god bila neželjena, ipak bila očekivana.

U povodu svetkovine Uskrsa, koji pravoslavni vjernici slave po julijanskom kalendaru, u nedjelju 8. travnja svečanu arhijerejsku liturgiju u hramu Preobraženja Gospodnjega u Zagrebu uz svećenike Zagrebačko-ljubljanske metropolije i Zagrebačke crkvene općine predvodio je zagrebačko-ljubljanski metropolit Porfirije.

Cjelokupno kršćanstvo, zapadno (rimokatolici i protestanti) i istočno (pravoslavni), slavi jedan te isti Uskrs – iako nažalost po različitim kalendarima (na zapadu gregorijanskom, a na istoku julijanskom) – već treće tisućljeće od Kristova spasonosnog ulaska u našu ljudsku povijest.

Mnogi se još živo sjećamo javne prepiske Stanka Lasića i Igora Mandića u časopisu Vijenac, u ljeto 1997., i epistole u kojoj je Lasić ustvrdio da će srpska književnost u budućnosti (njemu i nama) biti jednako strana i nezanimljiva kao i bugarska.   

Sir Charles Gray, sudac Visokog suda pravde u Londonu, donio je 11. travnja 2000. godine presudu u parnici koju je engleski povjesničar David Irving pokrenuo protiv izdavačke kuće Penguin Books i američke povjesničarke Deborah Lipstadt, autorice knjige “Denying the Holocaust” u kojoj je spomenut i Irving kao jedan od notornih Hitlerovih apologeta i revizionista.

Cijenim psihologe, psihijatre i psihoterapeute. Svećenici rade sjajan posao dajući duhovnu utjehu. No bolest trenutka je depresija. Čitam: ”Traumatski događaj, kao i genetski i okolinski utjecaji mogu učiniti osobu ranjivom za razvoj svih vrsta psihijatrijskih poremećaja, uključujući i psihozu, a kao važan psihološki mehanizam u reakciji na traumu Britvić navodi nesposobnost integracije traumatskih sjećanja, povezivanja […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu, odabranu od autora, zbog godišnjeg odmora kolege Pofuka). Postoje priče koje su poput smrtonosnih spirala, pa se svojim hrđavim kukama ukapaju sve dublje i dublje u svijest onoga tko ih mora slušati. Takve priče ja zovem “perpetuum morbile”. Priče, koje nikada nisu započele i nikada neće stići do kraja, jer […]

Smrt je zadnja granica našega života, granica kroz koju, svi bez razlike, moramo proći. Ujedno i ono ključno ”mjesto“ u kršćanstvu iz kojega uopće možemo i pozvani smo promotriti što život jest, tko smo mi i što nam to Bog nudi u Isusu Kristu.

Ne bojte se otvoriti srce svjetlu Uskrsloga; ne bojte se ljubiti sve – i prijatelje i neprijatelje – jer u življenoj ljubavi, krije se snaga i blago onoga koji vjeruje, potaknuo je Papa u propovijedi na misi slavljenoj 29. travnja na stadionu u Kairu, prenosi Radio Vatikan.

Zemaljske nade ruše se pred križem, ali se rađaju nove nade, one koje su neprolazne. To je nada različita od onih koje se ruše, od nada ovoga svijeta. Ali o kojoj je nadi riječ? Koja se nada rađa iz križa?

Onoga časa kada postanu brojke – dvoznamenkaste, četveroznamenkaste, šestero-sedmero-osmeroznamenkaste – ubijeni gube svoj ljudski identitet i, s njime, onaj minimum sućuti i pijeteta kojim svako pokojno ljudsko biće ima pravo biti tretirano.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog sprječenosti autorice). Kada je u Parizu upoznao mentalno hendikepirane osobe, Jean Vanier (1928) bio je ganut njihovom jednostavnošću, gostoprimstvom, njihovom čežnjom za ljudskim kontaktom. A onda, kada se pobliže upoznao s njihovim svijetom, šokiralo ga je otkriće koliko je, s jedne strane, u bolnicama, lječilištima i domovima za hendikepirane […]

Draga braćo i sestre, još je živa u našim srcima bol zbog pokolja koji se dogodio u četvrtak navečer u Nici, u kojem su stradale toliko nevine žrtve, među kojima ima čak i djece. Izražavam svoju blizinu svim obiteljima i cijelom francuskom narodu koji je u žalosti.

”U Evropi ima mesta i za desnicu, i za centar, i za levicu, ali za ”nas” i ”vas”, i za arhineprijatelje, i mržnju – nema”. Zamislite, kako bi bilo da je tu rečenicu 28. lipnja 1989., na Vidovdan, na Gazimestanu, na Kosovu, u povodu 600. obljetnice Kosovske bitke, izgovorio tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević, umjesto […]

Vjeran Zuppa, ”Subjekt kao gost – Mala hermeneutika dramskog lika”, Durieux, Zagreb, 2014. Dva pojma zauzimaju središnje mjesto u ovoj knjizi Vjerana Zuppe, uglednog pisca, esejiste, dramatologa i, nadasve, ”teatarskog čovjeka”. To su pojmovi subjekta i lika, koji tvore tematsku i problematsku okosnicu njegovih razmatranja ili, možda je bolje reći, njegovih diskurzivnih majstorija.

Knjiga je nastala kao rezultat rada na doktorskom studiju Filozofija i suvremenost u Rijeci u razdoblju 2009.-2014. godine. U svojoj osnovi knjiga je objava doktorske disertacije koja je obranjena pod naslovom “Priroda i vrijednost prenatalnog i postmortalnog nepostojanja” pred povjerenstvom dr.sc. Elvio Baccarini, dr.sc. Bojan Borstner i dr.sc. Boran Berčić.

Igorov pjesnički glas gradi svoj ritam između psovke, s jedne, i oniričke blagosti, s druge strane; u lutanju noćnom cestom i sunčanim krajolikom duše, u egzistencijalnom škripcu između kožne jakne – crne – koja “miriši na d-mol solo bas. elektični” i mekog dodira dlana na bijeloj koži žene.

U “Putu suza” popularni se argentinski psiholog Jorge Bucay, autor bestselera “Ispričat ću ti priču” i “Voljeti se otvorenih očiju”, posvećuje jednome od najsloženijih i najdelikatnijih ljudskih iskustava: gubitku voljenog bića. Smrt voljene osobe, prekid veze ili konačni gubitak nečega što smatramo dragocjenim – sve su to događaji zbog kojih možemo osjetiti tugu, osamljenost, pa čak […]

(Opaska uredništva: Objavljujemo raniju kolumnu zbog spriječenosti autorice). U javnom prostoru ništa nam tako nedostaje kao dobrih riječi. Riječi koje oslobađaju dobre energije i omogućuju dobre odnose. Zatrpali smo se međusobnim podjelama te često ne vidimo više ljude. Ne vidimo više jedni druge. Bez ljubavi, riječi ponižavaju, a bez tišine kritika postaje osuda. A iz […]

U novoj pjesničkoj knjizi Marko Tomaš kaže da je “ljubav smislila sve zločine”, i zato u ovoj poeziji prijetnja duši nije smrt, nego život, a život znači ponavljajuću psovku dok se u nekoj kafani, ponekad uz vino, ponekad uz čaj, rješava nemoguća Rubickova kocka ljubavi. S Crnim molitvenikom u ruci očekujte neku vrstu opojne inicijacije […]

Stalni zvuk vlaka koji klopoće po željezničkim prugama diljem Europe, vlaka koji je donio red u vrijeme, ali i postao instrument koji je omogućio učinkovitost zla, od prevoženja trupa na bojišta u Prvome svjetskome ratu do savršene organizacije kompozicija čija su krajnja odredišta bila Auschwitz, Treblinka, Sobibór, lajtmotiv je romana “Kuća sećanja i zaborava” Filipa […]

Iz perspektive jedne sekvoje (Sequoiadendron giganteum) dvije tisuće godina nije mnogo. Najstarije živo stablo, koje raste na padinama Sierra Nevade, u Californiji, ima preko tri tisuće dvjesto i sedamdeset godina. Iz perspektive svemira, ako i svemir ima svoju perspektivu, dvije tisuće godina još je i mnogo manje. Iz Božje perspektive, lako to mogu zamisliti oni […]

Želim i moram pisati o svetkovini Uskrsa, ”najvećem kršćanskom blagdanu”, iako će se naći u Hrvata i doktor fundamentalne teologije koji će reći da tomu nije tako, već da je najveći blagdan onaj kada se Crkva spominje misterija utjelovljenja, kada je Duh Sveti oplodio Mariju. A slušamo religijski nepismene novinare, čak i svećenike, koji će […]

O starosti, umiranju i smrti – s razlogom. Donosimo razgovor sa sociologom religije prof. dr. Ivanom Markešićem sa Instituta Ivo Pilar i Hrvatskih studija koji je djelomice donešen u tjedniku Expressa a u cjelosti na portalu Prometej.ba.

Madagaskar je otok uz obale Mozambika, na krajnjem jugoistoku Afrike. Barem dvostruko prostraniji od Velike Britanije, to je vrlo stari komad kopna, na kojemu prebiva pet posto svih svjetskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih osamdeset posto živi samo na Madagaskaru.   Stanovnika je sedamnaest milijuna, podijeljeni su u dvadesetak naroda, govore otprilike isto toliko […]

U ova naša vremena kritizerstava, polarizacija i apatičnosti, bavimo se uvjerenjima a gubimo strast vjerovanja. Vjera je strast za mogućim – tako ju je definirao Søren Kierkegaard u knjizi Ili-ili. Štoviše, vjera je strast za nemogućim, a definirali bismo ju tako u mogućoj knjizi I-i.   Uvjerenja se sukobljuju, nadmeću i potiru, a vjera potiče, […]

Kada je u Parizu upoznao mentalno hendikepirane osobe, Jean Vanier (1928) bio je ganut njihovom jednostavnošću, gostoprimstvom, njihovom čežnjom za ljudskim kontaktom. A onda, kada se pobliže upoznao s njihovim svijetom, šokiralo ga je otkriće koliko je, s jedne strane, u bolnicama, lječilištima i domovima za hendikepirane osobe prisutno nasilja i grubosti, no istodobno koliko […]

Ovog proljeća trideset je godina prošlo od albuma “Das ist Walter”, sarajevske grupe Zabranjeno pušenje. Treća pjesma na A strani “Put u središte rudnika Kreka Banovići” bila je posvećena rudarima. Novi primitivizam predstavljao je gestu autoironije, kojom je jedan grad izlazio iz svoje kulturološke čahure i time, nakratko, postao kulturna prijestolnica Jugoslavije.   Novi primitivizam […]

Postoje priče koje su poput smrtonosnih spirala, pa se svojim hrđavim kukama ukapaju sve dublje i dublje u svijest onoga tko ih mora slušati. Takve priče ja zovem “perpetuum morbile”. Priče, koje nikada nisu započele i nikada neće stići do kraja, jer govore o vječitom umiranju.   Prethodne rečenice nisu moje, ali čim sam ih […]

Henriette Raynouard udala se s devetnaest, za dvanaest godina starijeg muškaraca, s kojim je rodila dvoje djece, a onda je, s navršenih trideset i jednom, ušla u ljubavnu vezu s Josephom Caillauxom. Oboje su u braku, on bogati poduzetnik i perspektivni političar, ministar financija, budući francuski premijer, a ona ništa manje bogata, ali ne pretjerano […]

Evo kaj mi je na umu. Moja majka je prije godinu i pol umrla od ALS-a, strašne bolesti koja možda više nego ijedna druga razara i tijelo i psihu.   Sve druge bolesti, naime, ostavljaju nadu izlječenja, ponekad jedva tinjajuću, kao u slučaju karcinoma, melanoma i sličnih bolesti, ali ipak – nada postoji.   No, […]

Oko ponoći ponedjeljka 11. kolovoza do našeg je dijela svijeta stigla šokantna vijest: ubio se Robin Williams. Samoubojstvo gušenjem, kako je njegova smrt obzirno opisana na engleskom jeziku, u nas je prevedena točnije i brutalnije: slavni se glumac objesio.   Oduzimanje vlastitog života među holivudskim zvijezdama baš i nije rijetkost. Ali, ime, lice i glas Robina Williamsa […]

Malo je zlodjela u proteklih četvrt stoljeća zaokupilo pozornost američke javnosti poput onoga opisanog u filmu ”Tajna jezera Devil’s Den”. Obično druženje trojice osmogodišnjaka jednog proljetnog dana 1993. godine završilo je nepojmljivo brutalnim zločinom, nakon kojeg su njihova tjelešca pronađena u mulju tog rukavca zloslutno đavolskog naziva.   Sama činjenica da je netko imao dovoljno […]

Čovjek je na stanovit način prognan u svijet, a njegova čežnja za Bogom njegov je božanski zavičaj. Budući da je Bog nepoznat i nespoznatljiv, čežnja se ne može vezati ni uz kakav objekt te duša mora kušati prazninu u kojoj za utrošenu energiju naknade nema. Taj proces je nenaravan i bolan za čovjeka te je […]

”Jürgen Moltmann – Teologija: silazak u vražje krugove smrti”, ur. Zoran Grozdanov, Ex libris, Rijeka 2014.   (Redakcija autografa i ovim osvrtom Zorana Grozdanova poziva na praćenje izuzetne teološke konferencije časopisa Concilium u Sarajevu, od 9. do 12. lipnja, na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu). Predgovor Predmet istraživanja i tekstova u ovoj knjizi mogućnost je ozbiljenja […]

Chil Rajchman rođen je 14. lipnja 1914. u Lódźu, preživio je pakao Treblinke, a nakon bijega iz logora sakrivao se do kraja rata. Zapisi o njegovu životu u logoru nastali su odmah nakon bijega, a čuvao ih je za sebe. Emigrirao je u Urugvaj 1946., gdje je i preminuo 2004. “Ja sam posljednji Židov” knjiga […]

Nema nikoga tko se ovih dana oglasio povodom smrti Mirka Đorđevića a da nije vidio simboliku u tome što je umro baš na Veliki petak, 18. travnja. Suurednica Peščanika Svetlana Lukić otišla je još dalje: iako ateista, konstatirala je da ako anđeli postoje, onda je Mirko Đorđević sigurno jedan od njih.   Bio je vjerski […]

Ljubav prema domovini je stvar o kojoj se, u principu, ne govori javno i pominje se samo u posebnim trenucima.   Šta je domovina? Parče teritorije negde na kugli zemaljskoj? Da li je to mesto na kome se odigrala istorija jednog naroda? Ili zemlja u kojoj se govori jezik predaka? Da li se pod domovinom […]

U tv-emisiji, kultnoj (makar u beogradskom ataru, jer nema nacionalnu frekvenciju) ‘‘Nivo 23“, koju na Studiju B već dve decenije uživo stvara novinar Velja Pavlović, ovog ponedeljka (28. april, 23-24 sata) gostovala je filmska autorka i medijska analitičarka Bojana S. Knežević.   Do pre mesec dana za ovu mladu, i, videlo se, veoma lepu devojku […]

Draga i pristojna. Marina Lovrić Merzel. Stišće ruku i povjerava se kako joj je prijatelj veliki ljubitelj moje poezije i kako joj moram potpisati knjigu.   ‘‘Naravno ‘‘ odgovaram. Draga i pristojna Merzel poklanja mi plastični auto. ‘‘Za vaše dijete“ kaže. ‘‘Oooo radovat će se moje dijete“ kažem. Onda se pale kamere i sve odlazi […]

Sunce sad želi izaći sjajno kao da se ništa strašno sinoć nije dogodilo. Nesreća se dogodila samo meni, ali sunce svima jednako sja. Čovjek ne smije noć umotati u sebe, nego je mora utopiti u vječnom svjetlu.   Ovako u mom slobodnom prijevodu glasi prva strofa pjesme “Nun will die Sonn’ so hell aufgeh’n” njemačkog […]

Veliki evangelički teolog Dietrich Bonhoeffer danas je po cijelom svijetu slavljen kao ”genijalni mučenik”. U nacističkom paklu posebno je duboko proživljavao i promišljao pitanja vjere i nevjere te su iz tih iskustava nastala njegova izuzetno utjecajna pisma koja su na hrvatskom jeziku objavljena u knjizi ”Otpor i predanje”.

Kad ispovijedamo da smo vjernici, često, zapravo, hoćemo potvrditi kako vjerujemo u Božju opstojnost. No, vjerovati da Bog postoji jedva da ima dublje veze i s Bogom i s vjerom samom.   Bog nije odgovor na pitanja – on je prisutan u pitanjima u nama samima. On ne jamči spasenje – spasenje je put kojim […]

Nedjelja prije Uskrsa se u kršćanskim crkvama slavi kao Cvjetnica. Ona obilježava Isusov konačni ulazak u Jeruzalem te početak posljednjeg i najdramatičnijeg tjedna njegovog života. Stoga se on zove i Veliki ili Sveti tjedan. U četvrtak ovoga tjedna Isus će biti uhićen, a u petak mučen, suđen i ubijen. Sljedeća će nam nedjelja već donijeti […]

BOG NE PRIMA NACIONALISTE   Vas Bog neće primiti u svoje carstvo, kraljevstvo Mašite križevim i krstovima, svejedno Dižite zastave i krstite se ili križite Vas Bog i tako neće primiti Bog prima ljude pune ljubavi prema Drugom čovjeku, prema bratu krišćanu Šta će vam mržnja, klanje i ubijanje Vi zasigurno volite više pakao od […]

Eto, dogodilo se i meni. To da sam nastupila na prestižnoj priredbi TEDx, u dvorani hotela ‘‘Slon“, u Ljubljani. Neka se zna za taj povijesni datum: 3. travnja 2014. godine.   Nije ovo povijesni događaj zbog toga što je TEDx prestižna priredba, već zbog onoga što ću vam povjeriti u nastavku. Prvo o onome što, […]

Barthesova majka Henriette Binger rodila se 1893. S dvadeset se godina udaje za Louisa Barthesa; majkom postaje s dvadeset i dvije godine, a ratnom udovicom s dvadeset i tri. Umire u dobi od osamdeset i četiri godine. Dan nakon majčine smrti, 25. listopada 1977, Roland Barthes započinje “Dnevnik korote: 26. listopada 1977 – 15. rujna […]

Stipe Božić, najuspješniji hrvatski alpinist svih vremena i autor više alpinističkih i putopisnih knjiga, osvojio je tri najviša svjetska vrha (Mount Everest, K2 i Kangchenjunga), popeo se na najviše vrhove svih kontinenata te ispenjao sve najteže alpske stijene. Mnogi od tih uspona bili su iznimno teški i opasni, mnogi su, na žalost, uzeli i ljudske […]

Dana 3. travnja 2014. godine u KBC-u Sestara milosrdnica u Zagrebu upokojio se u Gospodu Njegovo Visokopreosveštenstvo mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan.   Mitropolit Jovan je rođen 1936. godine u slavonskom selu Medincima kod Podravske Slatine od oca Save i majke Julke. Nakon završene Bogoslovije Svetog Save u manastiru Rakovica diplomirao je 1963. godine na Bogoslovskom fakultetu […]

U javnom prostoru ništa nam tako nedostaje kao dobrih riječi. Riječi koje oslobađaju dobre energije i omogućuju dobre odnose. Zatrpali smo se međusobnim podjelama te često ne vidimo više ljude. Ne vidimo više jedni druge. Bez ljubavi, riječi ponižavaju, a bez tišine kritika postaje osuda. A iz ponižavanja i osuđivanja zacijelo ne može niknuti bolji […]

Ljudmila Petruševska (1938., Moskva) studirala je novinarstvo na Moskovskom državnom sveučilištu, a prozu počela pisati sredinom 60-ih godina. Prvo djelo objavila je 1972., da bi uslijedila gotovo desetogodišnja službeno nametnuta šutnja, kad je bilo zabranjeno objavljivanje njezinih drama i proze. Petruševska je naširoko prepoznata kao jedna od najboljih ruskih dramatičarki, a zbirka kratkih priča i […]

Ima tome već dobrih više od trinaest godina kada je na posljednjoj stranici Feral Tribunea osvanuo Franjo Tuđman, u starom puloveru, sa snopom Ferala pod rukom. Prošla je točno godina dana od njegove smrti, a fotomontažu je pratio natpis: ‘‘Jel me netko tražio“. I doista, malo tko bi u tom času mogao i pomisliti koliki […]

Smrt voljene osobe, posebice ona iznenadna i neočekivana, zna nas i unutar (ne)ozbiljnih vremena itekako uzdrmati i uozbiljiti te potaknuti na razmišljanja o smislu i besmislu naše privremene egzistencije. Svijest o prolaznosti života osobno me potresla ovih dana kada sam na Retfalačkom groblju u Osijeku imao dužnost održati pogrebni govor na ispraćaju jednoga dragog prijatelja. […]