autograf.hr

Zabrana ”svakog nastupanja u medijima, kako na radiju i televiziji, tako i u tisku i na internetu” ostala je samo tragikomično svjedočanstvo groteskne zaostalosti u vremenu. Bojić je nastavio, više i artikuliranije nego ikad, sa svojim javnim nastupima i s pregnantnom kritičkom esejistikom.

Pripovjedač govori: “Ništa o tome ne znamo, a vlastitom voljom uskraćeno nam je domišljanje, kako god zavodljivo bilo.” Važno je to, kao poetičko načelo ovoga romana. Ali još važnije kao životni stav njegova glavnog lika. Ništa se tu izmisliti neće, ništa dopričati, popraviti, vlastitome životu prilagoditi, e da bi se lakše moglo preživjeti.

Ivan Lovrenović, ”U sjeni fantoma”, JP Službeni glasnik (biblioteka Književni glasnik, kolekcija Terazije), Beograd, 2022. Kad je 2020. godine u Sarajevu najavljena misa zadušnica za ubijene i nestale vojnike i civile na Bleiburgu i drugim mjestima diljem Jugoslavije, održavanju mise, između ostalih, usprotivili su se članovi bosansko-hercegovačkog P.E.N. centra. Potpisnici protestnog pisma upućenog javnosti označili […]

Poznati bosanski franjevac u intervju za Dnevni list upozorava  kako ”u makijavelizmu Dragana Čovića” – pisao je davno Ivan Lovrenović upravo u kontekstu Čovićeve tobožnje brige za hrvatski narod – ”uvijek iznova zapanjuje surova beskrupuloznost i potpun nedostatak odgovornosti koja se pretpostavlja kod javnih osoba s demokratskim legitimitetom”. Zato uopće nisu nevažni ni Komšić ni Krišto, ali […]

Prije trideset godina, 6. siječnja 1992. godine, na Sveta tri kralja, napisali smo, potpisali i uputili (Mile Stojić, Ivan Lovrenović, Ivan Kordić, Miljenko Jergović i ja), otvoreno pismo tadašnjem predsjedniku Republike Hrvatske, Franji Tuđmanu.

Na svjetlo dana izronilo je dugačko pismo jednoga hercegovačkog franjevca od prije točno 70 godina. Pismo je povijesno značajno, a sve donedavna nepoznato javnosti – zakopano u ostavštini glasovitog bivšeg ustaškog emigranta, svećenika povjesničara dr. Krunoslava Draganovića. Fra Tugomir Soldo bio je emigrant u Italiji. Godine 1945. je među mnogima, dužnima i nedužnima, bijegom spašavao […]

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić ispravno zaključuje da Hrvatska dolazi u sukob s NATO-om ”zbog forsiranja prevladanog etničkog koncepta konstitutivnosti naroda”. Tiče se to izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je, između dvaju gutljaja piva, rekao da neće prihvatiti završnu deklaraciju Saveza bez da se u njoj spominje Daytonski sporazum i tri konstitutivna naroda.

Selvedin Avdić, književnik i novinar: Prometej slavi desetogodišnjicu postojanja u najteže vrijeme za opstanak medija u Bosni i Hercegovini. U ratu se pokazalo da granate ne mogu razoriti redakcije niti ih mogu oslabiti nedostatak struje, vode i hrane. Čak i u takvim, najtežim uslovima rada, napisani su neki od najboljih novinarskih tekstova u istoriji ovdašnjeg […]

Šaljem vam Božićnu čestitku iz Kladuše. Nema na njoj crkvenoga tornja pod snijegom, nema božićnoga sajma ni jaslica po gradskim trgovima. Uobičajena božićna koreografija je izostala, katolici su ovdje manjina.

Bosna i Hercegovina, s oba svoja entiteta, nominalno je laička država, u kojoj je vjerskim zajednicama otvoren prostor društvenoga djelovanja iz kojega su u komunizmu bile protjerane, a uskraćeno im je bavljenje državnopolitičkim poslovima. Obje strane, i političke strukture i vjerske zajednice, na riječima se zaklinju u privrženost temeljnom postulatu evropske demokracije, odvojenosti ”crkve” od […]

Književnik Ivan Lovrenović je odlučio da napusti P.E.N. Bosne i Hercegovine. Prvi put nakon ove odluke ekskluzivno za DW govori o razlozima koji su ga naveli da donese tu odluku, ali i o brojnim drugim temama. (Izvorno objavljeno na portalu Deutsche Welle, 2. VIII. 2020., op. Autografa).

U doslovnom prijevodu s francuskog, bien-pensant bila bi osoba koja dobro misli (bien – dobro, penser – misliti). No, kada bi značenje bilo doslovno, ne bi ni bilo potrebe da se taj izraz upotrebljava na izvornom jeziku.

Dopis PEN-u UPRAVI I SVIM ČLANOVIMA P.E.N. CENTRA U BOSNI I HERCEGOVINI Poštovane kolegice i kolege, osjećam potrebu oglasiti se glede svega onoga što je izazvalo protestno pismo dijela članova PEN-a B&H povodom proslave Dana pobjede nad fašizmom, a koje je njegovim daljnjim tretiranjem zadobilo službeni karakter.

ĐIKIĆ, IVANKOVIĆ, JERGOVIĆ I LOVRENOVIĆ ISTUPILI IZ P.E.N. CENTRA U BOSNI I HERCEGOVINI Na službenoj web stranici P.E.N. centra u Bosni i Hercegovini (www.penbih.ba) objavljeno je 9. svibnja 2020. Protestno pismo protiv najavljene mise za Bleiburg s potpisima jednoga broja članova PEN-a. Način na koji je artikulirano to pismo bio je povodom za istupanje iz […]

Nikakav dogovor nije postignut u Sarajevu i pregovori su nastavljeni u Lisabonu 21. i 22. februara, sedam dana pred referendum. Za te pregovore Cutileiro je pripremio dokument pod nazivom ”Izjava o načelima novog ustavnog ustrojstva BiH”.

Jasno je da ljude od vjere, bilo da su kršćani, bilo da su muslimani, židovi ili nešto četvrto, ovo stanje s koronavirusom tjera da se temeljito preispituju. Preispituju se i ljudi bez vjere. Ja sam vjernik, ali i kršćanski teolog i, kao takav, ne prihvaćam tumačenja da nas Bog kažnjava.

(Napomena uredništva: Ponavljamo tekst Miljenka Jergovića objavljen u povodu 40. obljetnice smrti Ive Andrića. Donosimo ga zbog obilježavanja 45. godišnjice smrti nobelovca). Ivo Andrić umro je u jedan sat po ponoći. Bio je četvrtak, 13. ožujka 1975, i bio je to kraj duge agonije koja je, bez nade u oporavak, potrajala od prosinca protekle godine.

Polemika hrvatske ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek sa srpskim kolegom Vladanom Vukosavljevićem protekla je u skladu sa zajedničkim imperativom njihovih državnih politika: da se dvije kulture dovedu u trajni i djelatni antagonizam, preko čega će se dva društva držati u permanentnom neprijateljstvu.

Ovih se dana odvijaju razgovori i konzultacije između Vlade i predstavnika romskih, srpskih i židovskih zajednica te antifašista kako bi se za mjesec dana organizirala zajednička komemoracija u Jasenovcu, na mjestu najgoreg ustaškog logora u razdoblju NDH. Takva je zajednička komemoracija prijeko potrebna, ona je civilizacijska nužnost. Naime, kakva je to država i društvo koje […]

U Travniku, u Memorijalnom muzeju Ive Andrića, potiho je ovoga jesenjeg ljeta održana promocija fototipskog izdanja knjige “Ex ponto” i prigodne filatelističke koverte izdane u povodu stogodišnjice ovoga prvog Andrićevog djela.

”Ako treba, lagat ću za Hrvatsku”, ”Mi trebamo govoriti hrvatsku istinu”, dva su od milijun bisera koja su za zakletvu Tuđmanu ispjevale novinarske perjanice devedesetih, udarivši šlagvort koji ne prestaje. Štoviše, ditiramb o laganju kao vrhuncu ljubavne domoljubne lirike doživljava ovih dana vrhunac ne samo u medijskoj euforiji, već i na društvenim mrežama.

Kada bi se sastavljala top-lista neopravdano zapostavljenih knjiga otisnutih na hrvatskom jeziku, dvotomni ”Stenogrami o podjeli Bosne”, objavljeni 2005. godine, ušli bi među prvih deset.

Željko Ivanković, “Rat i sjećanje”, Ex libris – Rijeka / Synopsis – Sarajevo, 2016. (Opaska uredništva: Željko Ivanković je ovim romanom dobio uglednu Nagradu Ksaver Šandor Gjalski za 2016. Čestitamo njemu, uredniku i izdavačima!). U tradicionalnim medijskim pregledima literature uoči ljetnih odmora, književni kritičar Strahimir Primorac spominje i jedan “upravo tiskani roman”, “Rat i sjećanje” […]

Milorad Dodik, predsjednik i sve ostalo Republike Srpske, jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta, desetu godišnjicu svoje svevlasti obilježava svečano i ratno: ne pokazuje znakove odustajanja od referenduma zakazanog za 25. rujna, referenduma o tome hoće li se 9. siječnja u Republici Srpskoj i dalje slaviti u formi službenog Dana Republike.

Ivan Lovrenović, ”Ulazeći u Varcar”, Fraktura, Zagreb – Synopsis, Sarajevo 03/2016. Eto kako u dva-tri poteza, malo mahalsko sjećanje najedanput dobiva svjetsko-povijesni kontekst, a tihi liječnik iz tvojega intimnog sjećanja izrasta u jednoga od likova i protagonista te velike i strašne povijesti.

Danas (7.5.2016., op Autografa) je otvorena obnovljena džamija Ferhad-paše Sokolovića u Banjoj Luci. Prvi kamen za njezinu obnovu simbiolično je položen 2001. godine, a od povreda zadobijenih toga dana u masovnom divljanju protivnika obnove, onakvih kakvi su u rušenju Ferhadije i ostalih petnaest banjalučkih džamija vidjeli blistavu pobjedu srpstva i bogougodno podvižništvo,

U knjigu je uvršten izbor iz tekstova koje je autor prethodno objavljivao na svojoj internetskoj stranici www.ivanlovrenovic.com i na drugim internetskim adresama (među kojima su jergovic.com i autograf.hr), te u nekim tiskanim publikacijama.

Je li Sarajevo ”postalo muslimanski grad“ ili (još) nije – tim se pitanjem povremeno javno bave svi: novinari, pisci, političari, vjerski ljudi, kolumnisti tiskanih i elektronskih medija, popularne starlete i pjevači, a o opskurnom podzemlju internetskih foruma da se i ne govori.

Na samome početku: grijeh i strah. Strah od grijeha, dvostruk. Jedan sentimentalan, bolan: da ne uvrijediš Isusa a Isus jest i Kralj i Bog na nebesima, ali Isus je već i sav tvoj, lični i kućni, odmah uz mater, djeda, baku, ako uvrijediš njega, ne možeš se smiriti, peče te jednako kao da si zlo […]

Politička borba u Republici Srpskoj između vlasti Milorada Dodika i opozicijskog bloka (Savez za promjene) poprima sve ogorčenije oblike. Dugogodišnji apsolutni gazda političkog života u svojoj kvazidržavi Dodik je od prošlih općih izbora u Bosni i Hercegovini ozbiljno poljuljan – Savez za promjene izbacio ga je iz vlasti na državnoj razini, a i u parlamentu […]

Taman onoliko vremena koliko je trajala prva Jugoslavija prošlo je od raspada druge, a u njezinom središnjem dijelu, u četirima novim jednojezičnim državama, muke s identitetima i sporenja oko njih traju nesmanjenom žestinom, na trenutke se čini čak da se pojačavaju. Kad se malo bolje pogleda, najjači izvor svih tih identitarnih ratova jesu oni slojevi […]

Ivo i Slavko Goldstein, ”Tito – ”, Profil, Zagreb, 2015. (Integralni tekst zapisa o knjizi Ive i Slavka Goldsteina Tito, pročitanoga na predstavljanju knjige u Novinarskom domu u Zagrebu 16. 6. 2015) Iz predgovora knjizi saznajemo kako je nastajala: njezina geneza ide iz prvih godina po Titovoj smrti, kada je u zimu 1982. Slavko Goldstein […]

Posljednje gostovanje na izbornom kolegiju ”Interkulturalno razumijevanje” preddiplomskog studija politologije na Filozofskom fakultetu (FF) pripalo je s razlogom 9. lipnja o. g. Ivanu Anđeliću, ravnatelju Hrvatskog leksikografskog instituta (HLI) iz Mostara, kako bi iz aktualnog povoda govorio o HLI-u i izradi prva dva sveska Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (HEBiH). Naime, osim što je počastio […]

Što je povjesničar spremniji priznati da potpune objektivnosti nema, to njegovome djelu objektivnost raste – u tome je paradoks historiografije. Utoliko, povijesna znanstvena studija ”Tito” Ive i Slavka Goldsteina, upravo objavljena u nakladi zagrebačkog Profila, može se smatrati objektivnom par excellence. Na samome početku knjige, u predgovoru, autori preciziraju vlastitu poziciju prema predmetu svoga istraživanja: […]

Uoči listopadskih izbora prošle godine upozorio sam (u intervju za Press RS) da bi u Federaciji BiH mogla biti oformljena “gnjavež koalicija”, u kojoj su oni koji se ne podnose, ali da je i to bolje od “smrdež koalicije”, one koja se zasniva na nelegalitetu i nelegimitetu, pa i ideološko-političkim isključivostima. Zar nije upravo takva […]

Je li papa Franjo dolazi 6. lipnja o. g. u pastoralni ili u državni posjet Bosni i Hercegovini u svojstvu dvostrukog suverena (prvog čovjeka Svete Stolice i grada – države Vatikan) razjašnjeno je protokolarno pitanje. Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski i predsjednik Crkvenog odbora za pripremu pohoda pape Franje BiH, precizirao je početkom veljače o. […]

Ovogodišnji Dan Europe, 9. svibanj, ostao je u zemljama bivše Jugoslavije u sjenci revizionističkih procesa povodom 70. obljetnice ”pobjede nad fašizmom”, to jest kraja Drugog svjetskog rata u Europi. Uostalom, nema konačne pobjede nad bilo kojim totalitarizmom, ni tobož’ desnim ni tobož’ lijevim. Oni i nisu korektne političke doktrine, nego ustroji za potiranje razlika, ili […]

U četvrtak, 14. svibnja o. g., Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara i Friedrich Ebert Stiftung (FES) organizirali su znanstvenu konferenciju ”Identitet i karakter Bosne i Hercegovine kao europske države – pluralna demokratska zajednica naroda i građana – faktičko stanje, normativni okvir i komparativna perspektiva”.

Pola godine poslije općih parlamentarnih izbora od 12. listopada prošle godine konačno su posljednjeg dana ožujka o.g. potvrđena imenovanja novih saziva Vlade Federacije BiH i Vijeća ministara BiH. Vlast u Republici Srpskoj je formirana puno brže, ali praćena sumnjom u kupovinu mandata (”afera papak”).

Sretnim koincidencijama zahvaljujući na mojemu je kolegiju Interkulturalno razumijevanje gostovao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (17. ožujka 2015.) književnik Ivan Lovrenović. Njegovo predavanje o kulturnim identitetima u BiH, njihovim razlikama, kao i bliskostima i prožetostima pretvorilo se iz kulturalnih i antropoloških nijansiranja u vispreni dijalog sa studentima, u Lovrenovićevu “agoru“ u Mostaru.

Mostar je ”poraženi grad” veli u naslovu nove knjige povjesničar Dragan  Markovina. I ”podijeljen”, jer njime upravljaju ”podijeljeni osjećaji” dodajem. Drugu sintagmu o Mostaru sam posudio iz hamburškog tjednika Die Zeit i stavio je u naslov mojih predavanja ”Podijeljeni grad i podijeljeni osjećaji” (Diskursi, No. 4/2013.)

U Predgovoru knjige ”Iskušenja Bosne Srebrene – Stradanje bosanskih franjevaca 1944-1985.”, njezin autor  fra Marijan Karaula je na strani 11. napisao: ”Pisati o svemu onome što se događalo (franjevačkoj provinciji) Bosni Srebrenoj kroz više od četrdeset godina komunističkog upravljanja bivšom državom, priznajem, nije mi bilo nimalo jednostavno. Iz više razloga.

U proključalom “bosanskom loncu“ nedostajala je ovih dana samo nova hrvatska predsjednica, “magistrica KGK“, kako je gospođu Kolindu Grabar Kitarović šifrirao književnik Ivan Lovrenović. I došla je u utorak 3. ožujka u prvi službeni inozemni posjet upravo u Bosnu i Hercegovinu, te je najavila da će i dalje često dolaziti u BiH.

Ivan Lovrenović, Nestali u stoljeću, Fraktura-Synopsis, 2013.   (Ivan Lovrenović dobitnik je ovogodišnje književne nagrade “Meša Selimović” za najbolji roman što se u okviru književnih susreta “Cum grano salis” u Tuzli dodjeljuje za najbolje djelo objavljeno u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. U povodu velikoga priznanja našemu kolegi i prijatelju, ponavljamo članak […]

Po treći puta u rubrici Književni ogledi objavljujemo nastavak polemike Ivana Lovrenovića. S pravom će se netko pitati je li ovo ”književni ogled” i od kuda ovaj protest, žestoki, našega dragoga kolege i suradnika Ivana Lovrenovića, u ovoj rubrici? Razlog je jednostavan i sažet je u Lovrenovićevoj potrebi da digne glas o ”jakim, stojećim mjestima […]

Ivan Lovrenović, Nestali u stoljeću, Fraktura, 2013.   Svojom davnašnjom ratnom knjigom Liber memorabilium iz 1994. sa znakovi­tim podnaslovom Quasi roman, Ivan je Lovrenović, nakon što se ratom bio prisi­ljen ”vratiti“ u rodni grad (Zagreb), najavio da je, nakon vjerojatno intimne cjeloživotne rekonstrukcije svoga života, počeo i literarno (re)konstruirati vlastiti svi­jet.   Otada su trebala […]

(Nastavljajući Književni ogled od prije dva tjedna, u onom u kojem naš suradnik Ivan Lovrenović traži da ga se ispiše iz Društva pisaca Bosne i Hercegovine, objavljujemo i ovaj u kojem se opisuje kako sarajevski dnevni list ”Oslobođenje” tretira nemile događaje u vezi s Društvom pisaca u BiH).   Četiri istupanja iz članstva u Društvu […]

S pravom će se netko pitati je li ovo ”književni ogled” i od kuda ovaj protest, žestoki, našega dragoga kolege i suradnika Ivana Lovrenovića, u ovoj rubrici? Razlog je jednostavan i sažet je u Lovrenovićevoj potrebi da digne glas o ”jakim, stojećim mjestima rigidnih ideologija kolektivizma, potpuno i pogubno suprotnih elementarnim načelima slobode…”.   Dogodio […]

Mirko Kovač, Vrijeme koje se udaljava. Fraktura, Zaprešić 2013   Već i površno promatranje opusa Mirka Kovača, u njegovoj vremenskoj protežitosti, razotkrit će jednu tendenciju koja sve više maha uzima od početka osamdesetih godina, da bi realizaciju pronašla u knjigama što ih je sukcesivno na hrvatskome idiomu srpskoga ili hrvatskoga jezika publicirao od devedesetih naovamo. […]

Odavno sam se otuđio od slušanja radija – auto ne vozim, mobitel ne nosim, a sav slobodni auditivni i vizualni prostor nemilice su okupirali internet i televizija. Ne znam, na primjer, postoje li još uopće radio-stanice koje emitiraju na kratkim, srednjim i dugim valovima i radio-uređaji na kojima se takve mogu hvatati. O, kako je […]

Bosna se na trenutak ponovo vratila u fokus javnosti, u kojemu je nije bilo još od rata. Svi se utrkuju da protumače, objasne, definiraju – što se to zapravo događa, kakvoga je karaktera, etničkoga ili socijalnog, autohtonog ili politički insceniranog, ova pobuna što se širi od velikih središta do najmanjih gradića, te kakve će rezultate […]

Donji tekst je već bio napisan, kada su u bosanskohercegovačkim gradovima izbile demonstracije koje su sve zaprepastile žestinom i širinom. Njihova temeljna motivacija je svakomu jasna: strašno socijalno stanje u kojemu ljudi žive i opća besperspektivnost, koja naročito bolno pogađa nezaposlene, penzionere, mladu generaciju. S druge strane, mnogo je zagonetaka i pitanja u vezi s […]

Među najranijim slikama što su mi određivale osjećaj za likovnost i sakraliziranost prostora,  a da to zadugo nisam ni morao znati, stoje dvije džamije: Kizlaragina u Mrkonjić-Gradu i Ferhadpašina u Banjoj Luci. I jednu i drugu 1993. srušili su ritualno, do temelja, Karadžićevi talibani; i jedna i druga stajale su u gradovima u kojima nije […]

Ivan je Lovrenović 1994. objavio jednu od najsjetnijih knjiga u suvremenoj bosanskohercegovačkoj književnosti. Riječ je o hibridnome ”romanu” ‘‘Liber memorabilium“ povijest čijega je nastanka sažeto prikazana u bilješci na kraju. Govoreći o načinu na koji su tekstovi u njemu nanizani Lovrenović ističe jednu osobinu koja ih čini koherentnim tkivom: ”Svi su oni, dakle, iskopine i […]

U Sarajevu živi i radi Irfan Horozović.   Tko je Irfan Horozović?   Rođen u Banjoj Luci 1947, pripovjedač, romansijer, dramatičar, esejist, pjesnik u kojemu suvremena književnost Bosne i Hercegovine ima književnu pojavu evropskoga formata i duktusa. Pisac je to, koji u svojemu tekstu sjedinjuje doživljaj svijeta kao tajne, kao bodlerovske šume simbola, s velikom […]

“U pričanju Ive Andrića bosanski Muslimani su ustrajno i nepoštedno turčeni, pa fantazijski izdvojeni iz svog izvornog biva­nja, suprotstavljani i bosanskim i svim drugim hrišćanima. Njiho­ve kuće i varoši su turske, a zloća i mržnja su njihovo najvažnije svojstvo. U takvome okviru pričanja, drukčije mogućnosti u ži­votima bosanskih Muslimana su izuzeci kojima oni iznevjeravaju svoju […]

Što čuješ u Sarajevu o svojoj malenkosti: da o tebi “treba razmisliti” jer “vodiš ratove”. I još: da su Obašašća nekome, ne možeš znati kome ni zašto, grdno zasmetala. Ne vjeruješ ni u jedno ni u drugo, ali i kad ne vjeruješ, ne prestaje te progoniti…                   […]

Što sve sladostrasni istražitelji porijekla i rođenja Ive Andrića do sada nisu iščeprkali: te, nije rođen na postelji nego u starome bosanskom “ćiri” na pruzi Sarajevo – Lašva, te, jest rođen pod kućnim krovom, ali nije sigurno gdje, u Travniku ili u Dôcu, te, nije mu otac njegov otac Antun, nego mu je otac netko […]

“Otvorio” se u novinama udbaš Perković, a to kako se otvorio vrhunska je meštrija – zatvaranja. Sve je tu savršeno verbalizirano, sustavno oblikovano, precizno je odvojeno ono što se hoće reći od onoga što se krije, samo s jednim ciljem: zatvoriti i ispolirati sve pukotine na vlastitome portretu, kako iz onih tako i iz ovih […]

M. Buber: samovoljan čovjek nema sebe pa prema tome ni svoje sudbine, jer samovoljan čovjek u svome bivanju, a ono je obilježeno htijenjem za kretanjem, ne pretpostavlja ni drugoga, ni drugo, ni ”inteligibilne suštine”. Nemati sebe, pa prema tome i ne moći učestvovati u kretanju svijeta, a svim silama htjeti kretanje! To znači biti sam […]

Ima jedna velika hrvatska pjesma (vidi niže: I ja sam ovdje ubijao), koju nitko neće, koju nitko ne zna. Ni od Hrvata, ni od inih. Od Hrvata zato što žeže kao nož, spasonosan, ali komu je još do spasa kad je lijepo u kálu hrvatskome. Od inih zato što od njih nikoga ne zanima hrvatska […]

Tko bi političku scenu u BiH opisivao oslanjajući se na do jučer stabilne odnose i čvrste interese, grdno bi pogriješio jer bi previdio krupne promjene na dvama važnim područjima te scene. Jedna od njih je raspadanje na “građanskom” političkom polju praćeno ljutim neprijateljstvom među donedavno zakletim partijskim bratstvenicima, koje ovih dana eskalira u grotesknoj javnoj […]

Evo opet vijesti o jednom događaju, koji se kroz cijelu godinu ponavljao na raznim mjestima, ali mi uvijek nekako promicao krajem oka: predstavlja se apologetska knjiga o Dariju Kordiću, ratnom zločincu osuđenom na dvadesetpet godina robije, ovaj put pred hrvatsko-katoličkom dijasporom u Frankfurtu i Stuttgartu. I ovom prilikom podsjeća se da je ovom “pravedniku” i […]

Strože uzevši, od prvoga dana ”pobjede parlamentarne demokracije”, u novembru 1990., politički interesi i aspiracije u Bosni i Hercegovini nikada nisu bivali artikulirani i u pregovorima s kontrahentima nuđeni u razumnim oblicima, usmjerenim prema općoj koristi i postizanju stabilnog političkog rješenja, već uvijek kao izraz zakrinkanih želja o ”konačnom” ostvarenju partikularnih nacionalnih snova. Mutni su […]

U posljednje vrijeme prisustvujemo tv-seansama iz Haaga što zrače nečim demonskim: prethodno osuđeni ratni zločinci svjedoče u korist Radovana Karadžića. Dvije su krupne stvari u kojima Šefa valja na svaki način prikazati kao anđela: Srebrenica i Sarajevo. Tako će Momčilo Krajišnik, koji se s robije vratio kući na Pale i sada kao ispravan građanin pokreće […]

U rukama mi je novi prijevod Biblije, vrhunski tiskarski rad Grafotiska iz Gruda. Za ovaj se prijevod iz zagrebačke Protestantske reformirane crkvene općine saopćava da je ”prvo izdanje cjelovitog (protestantskog) prijevoda Biblije na zvanični bosanski jezik… koji je u potpunosti djelo slobodnih bošnjačkih intelektualaca islamske vjeroispovijesti”. Impressum obavještava o zaslužnim osobama: utemeljitelj projekta je Stuart […]

Već drugu godinu čitateljstvu je dostupna knjiga koja po povijesno-istraživačkoj i političko-etičkoj inovativnosti te po ozbiljnoj autorefleksivnosti i provokativnosti zaslužuje, prvenstveno među Hrvatima – od Mostara i Sarajeva, do Zagreba, o, naročito u Zagrebu! – cijele okrugle stolove, televizijske emisije, velike i temeljite recenzentske analize i elaboracije, napokon i polemička sučeljavanja i protuargumentiranja, naravno, onakva […]

Sitna studena sarajevska kiša, k’o ‘ladna rosa, sipi nam po licima dok vodim Tima Judaha da vidi kapelu Vidovdanski heroji. Glasoviti Economistov autor, kojemu Sarajevo nije nepoznato ni on Sarajevu, koji je napisao relevantnu knjigu o Srbima (The Serbs: History, Myth and the Destruction of Yugoslavia), čudi se: kako to da ne zna za tu […]

Novinar sarajevskoga Dnevnog avaza topi se od milja dok intervjuira Aleksandra Vučića, najmoćniju političku figuru današnje Srbije. Ne topi se što mu je subesjednik nekad bio kolega, pa kao mlad novinar u ratu 1992. radio na Palama iznad Sarajeva, Avazov novinar bi rad da se to zaboravi, druga je sad politika lista i gazde Fahrudina […]

Prošloga tjedna u Sarajevu je raznim svečanostima obilježena desetgodišnjica smrti Alije Izetbegovića  (1925 – 2003). Govorili su uglednici i prijatelji, među njima Bernard Henry Levy i Stipe Mesić, svi pohvalno i kurtoazno, a glavni motiv svih laudacija bio je: Izetbegović je sačuvao Bosnu, sačuvao je ideju Bosne. Ove subote je pak Alija Izetbegović i neumjereno […]

Davno nekad, u predtelevizijsko doba, u kući se slušao radio, ostavljajući ti slobodu da uz njega gledaš i radiš što god drugo hoćeš. U obilju raznovrsnih muzičkih emisija, koje su “radnim ljudima i građanima” i “zbratimljenim narodima” pružale iluziju ljepšega života, redovito su išle “pjesme i igre naroda Jugoslavije”. (Usput, kakvi su to samo bili […]

Fraktura – Zagreb i Synopsis – Sarajevo predstavljaju: Nestali u stoljeću je knjiga pred kojom valja zastati i treba je se ozbiljno uhvatiti jer kao rijetko koja precizno i bolno jasno pripovijeda o teretima što ih teglimo kroz život. Počevši od osobne povijesti, od svoje obitelji i užega familijarnoga zavičaja, Lovrenović plete mrežu kojom obuhvaća […]

Pišu Drago Pilsel i Zdravko Zima   Umišljamo si da činimo nešto važno nudeći vam od današnjeg dana portal koji je posvećen političkim, gospodarskim, kulturnim, religijskim, filozofskim, psihološkim, sociološkim, povijesnim, pravnim i ostalim društvenim temama, Hrvatske, regije i svijeta.   Naslov ”Autograf.hr” upućuje na potrebu obnove jedne, nemalim dijelom, kompromitirane profesije, jer pretpostavlja osoban, pa […]

Tko tvrdi da Hrvatskoj nisu potrebne ozbiljne novine? Oni isti koji tvrde da joj nisu potrebna kazališta, koncertne dvorane, fakulteti, oni koji misle da joj nisu potrebni brodovi, ni servisirani avioni. Pa kamo bi Hrvati letjeli, kad su sa svojim očevima i očusima, sa svojim premijerima i milijunerima već dospjeli tako neslućeno visoko?   Ne […]