autograf.hr

U ovoj posthistoriji, po krugovima naše anarhoidne ljevice u ne tako davnoj davnini, u historiji, kružila je doskočica: Tri luksuzna automobila na raskrižju. U prvom Staljin kaže šoferu – žmigavac lijevo vozi lijevo. U drugom Eisenhower naređuje – žmigavac desno vozi desno. U trećem Tito veli – žmigavac lijevo vozi desno. Pouka: NITKO ne vozi […]

Svetlana Broz, ”Moji”, Gariwo, Sarajevo, 2024 Uistinu teško je opisati sve profesionalne i druge angažmane dr. Svetlane Broz. Četvrt stoljeća Brozova je provela kao liječnica na Kardiološkoj klinici Vojno-medicinske akademije, da bi bijeli mantil definitivno “okačila o klin“, nakon što se Jugoslovenska narodna armija pretvorila u agresorsku četniziranu soldatesku koja je grubo fašistički nasrnula na […]

Bitni datumi iz razdoblja Drugog svjetskog rata uvijek su vruća tema u Republici Hrvatskoj (i u drugim državama nastalim raspadom SFRJ) koja svake godine sve intenzivnije dijeli društvo. Vjerojatno ste svi primijetili da se u Hrvatskoj rasprava o bilo čemu na društvenim mrežama brzo svede na raspravu o ustašama, četnicima i partizanima. Pri tom se […]

U prethodnoj kolumni pisala sam zbog čega mislim da ne bi bilo zdravo za društvo niti dobro za demokraciju da se psihijatrijska procjena upliće u izbor političara. Nažalost, takve ideje psihijatrizacije društvene stvarnosti podržava literatura koja post festum pretenciozno objašnjava političke fenomene medicinskim pa i psihijatrijskim stanjima.

U mladim sam danima doživio pandemiju političara vampira. Vampiri kažem: sinkrono iznikli likovi kao Staljin, Mussolini, Hitler, Franco nisu bili puki tirani. Posjedovali su moć i mjeru nehumanosti da budu kadri u kratkom roku moralno vratiti svijet u paleolitik. Iz njihova su krila na raznim stranama izmigoljili sateliti zlikovci (prema našemu tadašnjem, kao i prema […]

Netko je rekao – brodovi su kao ljudi – imaju ime, imaju dušu i životni vijek. Svaki brod ima svoju priču: brodogradilište iz kojeg je porinut, putovanja na kojima je lomio valove pa ulazio u luke, ljude čiji su životi povezani s njegovim palubama, kormilima, brodskim motorima… Zato je nemoguće biti ravnodušan prema brodu.

Dođe i ono besplodno i lijeno doba godine, u kojemu zrikavci i čelopek kolo vode, u kojemu nemilice i na sve strane curi freon, a po kamenjarima se ukazuju gospe. U to ljetno vrijeme ja ne podnosim nikoga, a najmanje sebe i vlastite misli. Jer od tuđih misli čovjek se još i može skriti, ali […]

Na Trgu slobode u Jerevanu, u petak 13. novembra 2020. godine, nakon kratkog i munjevitog rata oko Nagornog Karabaha, oko 10 hiljada Jermena demonstriralo je protiv kapitulacije koja je nazvana primirjem.

I rat se završio sjajnom pobjedom. Došao je mir na koji su svi i na ratištu i u pozadini, toliko čekali. Ljudi su mislili da je rat dokrajčio zločine u Ježovljevo doba i da oni, baš kao i strahote nacizma, pripadaju prošlosti. Željeli smo da mir donese milost za milijune naših sunarodnjaka, oslobođenih zarobljeništva, koji […]

Kaže mi drug: – Molim te piši sljedeći put o ovim lijekovima za koronu kojima nas zatrpavaju putem društvenih mreža. Te morska sol, te soda bikarbona s limunom… I sve to šalju neki nazovi intelektualci. Pa čovječe, ovaj narod je zreo za novog Torabija.

Rezoluciju pod nazivom ”Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe” donio je Europski parlament 19. rujna 2019., izglasana je s 535 glasa za, 66 protiv i 52 suzdržana. Na početku rezolucije nabrajaju se dokumenti, njih 15, koje je EU parlament uzeo u obzir pri njenom donošenju: od Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima iz 1948. do […]

U Dresdenu je prošlog tjedna Gradsko vijeće proglasilo ”nacistički alarm” posebnom rezolucijom kojom se osuđuju svi oblici pojave neonacizma u gradu koji je u kolektivnoj memoriji Nijemaca označen kao ”mučenička Firenca na Labi” zbog savezničkog bombardiranja koji je razorio grad u noći s 13. na 14. veljače 1945.

Hrvatska predsjednica ne bi nosila kompleks da je rođena ”s krive strane željezne zavjese” samo da su Dubravka i Branko Grabar živjeli stotinjak kilometara zapadnije od Grobnika, gdje je 29. travnja 1968. na svijet došla njihova djevojčica Kolinda. U Trstu, gdje je moglo biti to sretno rodilište, završavala je fiktivna Churchillova granica između slobodnoga i […]

Početkom rujna beogradska povjesničarka Dubravka Stojanović održala je na šibenskom festivalu FALIŠ predavanje o političkom populizmu. Analizirajući bivše i sadašnje populizme od Venezuele do Westminstera i od Trumpa do Vučića, povjesničarka je istaknula jedinu zajedničku nit koja povezuje sve populizme i ujedno ih čini dubinski antidemokratskim. Populizam, naime, uvijek govori u ime “naroda”.

Drugi svjetski rat posljedica je niza međudržavnih sporazuma. Hitlerovom totalnom preuzimanju vlasti, poništenju posljednjih elemenata parlamentarne demokracije i uvođenju diktature prethodio je njemački sporazum s Vatikanom, koji je stupio na snagu 10. rujna 1933.

Kad smo ih prije tri ili četiri godine upoznali, oni su bili čvrsto urasli jedno u drugo. Iskusni kirurzi s Rebra gledali su sijamske blizance spojene tjemenom, s jednim, zajedničkim mozgom, i nakon dugog vijećanja zaključili: “Ne, ovo se dvoje ne može razdvojiti. Nijedno od njih ne bi samostalno preživjelo.”

U subotu je u Jutarnjem listu objavljeno otvoreno pismo koje možete pročitati u našoj rubrici Abrahamova djeca: četiri mlada teologa sebi tepaju na do sada neviđeno drzak način – uspoređuju svoja krhka znanja i nepostojeće teološke knjige s opusima i figurama Ćirila Aleksandrijskog, Bartoloméa de las Casasa, Karla Bartha, s ocima političke, crnačke i feminističke […]

Martin Previšić, ”Povijest Golog otoka”, Fraktura, Zaprešić, 02/2019. Na samim počecima nove Jugoslavije, u godinama 1948. i 1949, pripadnici narodne i društvene elite zatekli su se pred iskušenjem Sfingine zagonetke. Trebali su se slobodno i bez prethodnih naputaka i sugestija izjasniti o rezoluciji Informbiroa, kojom je Staljin, vođa svjetskog proletarijata, osuđivao Tita, vođu njihove male […]

Jasenovac je općinsko središte na lijevoj obali Save, oko 110 km jugoistočno od Zagreba, koje je prema popisu iz 2001. godine brojalo 799 stanovnika. Od kolovoza 1941. do posljednjih dana travnja 1945. u tom se mjestu nalazilo zapovjedništvo najvećeg sustava koncentracionih logora u NDH kojima je masovno ubijanje zatočenika bila glavna namjena. Na rubu naselja […]

Timothy Snyder, Krvava prostranstva: Europa između Hitlera i Staljina (Bloodlands: Europe Between Hitler and Stalin. New York: Basic Books, 2010), Zagreb: Fraktura, 2018, 586 str.

Opću deklaraciju o ljudskim pravima usvojila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 10. prosinca 1948. Svečano proglašenje bilo je u Parizu, u velikoj dvorani palače de Chaillot na Trocaderou, s kojega se, kroz park Trocadero, spuštaju stepenice prema Eiffelovom tornju. Samo četiri i pol godine ranije s Eiffelovog tornja visjela je nacistička zastava s kukastim križem, […]

Sukob Tito – Staljin nije me naročito impresionirao niti zanimao. Čak ni nakon knjige Tvrtka Jakovine (”Američki komunistički saveznik”), Bančeve knjige ”Sa Staljinom protiv Tita” i mora memoarske literature. Te su knjige pravi politički trileri. Volim čitati takve knjige, ali svejedno se nisam naročito zainteresirao. Sve do danas i sukoba Plenković – Brkić.

Prvi proljetni vikend provodio sam u Gdanjsku, na velikom pjesničkom festivalu – tamo gdje je Dorta Jagić prije nekoliko godina osvojila najvažniju pjesničku nagradu kojim je od tko zna kojeg vremena čašćen neki hrvatski pjesnik – sudjelovao sam na tribini o slobodi i izbjeglištvu, koja se održavala u veličanstvenom Centru europske solidarnosti, sagrađenom prije nekoliko […]

Emisija na National Geographicu posvećena iskustvu novinarke Lise Ping u Sjevernoj Koreji još jednom mi je rasvijetlila fenomen za koji nemam boljeg naziva od ”sekularno obožavanje”.

Kampanja antisemitizma nakon smrti Slavka Goldsteina iznenadila nas je i zbog bijesa, ali i podteksta shvaćanja židovstva kao negativnog u odnosu na hrvatstvo. Epitet “mrzitelj svega hrvatskog” uočili su svi vlasnici smartphonea, tako da vjerujem da se mnogima prvo to upali u glavi kad samo pročitaju to ime – Slavko Goldstein.

Čitam, a kaže jedan svećenik, kako je pozdrav ”Za dom spremni” stari hrvatski pozdrav. Tvrdi to i Kolinda Grabar-Kitarović. U hrvatskoj Wikipediji je to još šire elaborirano.

Da smo demokratska država, sudili bi vam za veleizdaju i strijeljali vas! Lošu dosjetku o tuđim životima, smrtima, demokraciji i hrvatskoj državi ispalio je na Fejsu Hrvoje Marušić.

Auschwitz. Ta riječ, to njemačko ime jednog poljskog mjesta, postalo je najsnažniji simbol svih zala što ih je čovjek izmislio i proveo u djelo u 20. stoljeću. Bilo je i drugih logora, jednako strašnih i ubitačno efikasnih u ispunjavanju svoje čudovišne svrhe. Ali, ta riječ Auschwitz osobito je pogodna da ostane simbol tog zla već […]

Pokušaj da se prisjetimo prošlosti neuspješan je slično pokušaju da shvatimo razlog našeg postojanja. I jedno i drugo čini da se osjećamo kao dijete koje ponovo i ponovo hvata košarkašku loptu, a ona isklizne iz ruku svaki puta. Josef Brodski, Less than One

Nešto je dobro i utješno u ledenom valu koji je u prvim danima 2017. zahvatio dijelove istočne i srednje Europe te cijeli Balkan.

More, pusti vojsku neka spava, to su samo djeca daleko od kuće. Ovaj stih ne samo da je nešto najljepše i najljudskije što je ove godine skladano i otpjevano u Hrvatskoj, nego je i čitava pjesma Udica jedna od najboljih koju je ikada napisao Zlatan Stipišić Gibonni.

Revolucije jedu svoju djecu. Ta političko-gurmanska parola potvrđuje se iz dana u dan, štoviše, proizvodnja izdajnika se zahuktala, a revolucije su sve gladnije. Ili su pali kriteriji o tome tko je izdajnik ili su se izdajnici namnožili.

Dok po kiši i općem kijametu zagrebačkog petka kročimo uz apokaliptične predjele nekadašnjih velesajamskim paviljona, Ivan priča kako je prije mjesec i pol dana Angela Merkel u nekome govoru upotrijebila termin postfaktično ili postčinjenično društvo.

OLIČENJE ČOJSTVA I JUNAŠTVA Danas se navršava 15. godišnjica tragične smrti Božidara Kneževića. Božo Knežević bio je tih, miran čovjek, ali vrlo čvrst i principijelan. Bio je jedan od onih ljudi koji nisu pristajali na konformizam naš svagdanji, koji često vodi ravno u pakao.

Svi znaju potresnu priču kako su kršćani zbog svoje vjere u starome Rimu krvavo stradali, kako su ih proganjali, razapinjali i bacali lavovima. Pa, dobro, to je istina, ali ne baš potpuna.

Sveta je knjiga šlagvort za civilizaciju. Ili kao što fundamentalisti vole reći: kršćanstvo (ili islam) je u temelju Europe (ili Turske). Sveta knjiga je istovremeno šlagvort za paranoju. Gotovo svi tirani našega svijeta, od Izabele, kraljice Kastilje i Leona, koja je židove i muslimane protjerala iz svoga katoličkog kraljevstva, do Abu Bakra al Bagdadija, kalifa […]

Populizam je nametnuta tema. U svakoj ozbiljnoj demokraciji populizam, bar kao dodvoravanje biračima, postoji u nekoj mjeri, ali rijetko postaje masovan pokret. Međutim populizam udružen sa svjetovnim religijama nacionalizmom, komunizmom, rasizmom nije više marginalna pojava koja se ismijava u novinama, skečevima i na satima građanskog odgoja.

Glavne karakteristike nacionalističke misli su slijedeće: Opsesivnost Niti jedan nacionalist gotovo nikad ne razmišlja, govori ili piše o bilo čemu drugom osim o superiornosti svoje vlastite strukture moći. Svakom nacionalistu je teško, ako ne i nemoguće, da sakrije svoju odanost. Najmanja negativna opaska na račun njegove strukture, ili svako implicitno veličanje neke rivalske organizacije ga […]

Kad je u javnost došla afera s Anom Karamarko i savjetnikom MOL-a, afera koja je na koncu dovela do rušenja vlasti i izbora u rujnu, politički mudrijaši iz Mosta u prvo vrijeme nisu imali pojma što bi s time, koja je dalekosežna posljedica otkrića da supruga potpredsjednika Vlade ima zgodan financijski aranžman s tvrtkom koja […]

SLOBODA I NOVA DRŽAVA Po povratku kući iz Zabele (čika Draga nije bio napuštao kuću) naišli smo na crvenoarmejce koji su se odmarali u dvorištima nakon višednevne bitke za Požarevac. Kod nas je na zemlji uz kuću sjedio vojnik leđima oslonjen o zid i čistio svoj automat. Tada još nismo imali pojma o ruskom jeziku, […]

Ova je krimi-priča isprepletena Allanovim bezbrižnim, uglavnom slučajnim sudjelovanjem u mnogim znamenitim događajima 20. stoljeća! Kako se u njegovoj blizini našao Truman, Staljin, general Franco, Kim Il Sung, Churchill, prekrasne žene Mao Ce Tunga i Čang-kaj Šeka, skupina iranskih disidenata, ruski atomist i radna ekipa američkoga Projekta Manhattan?

Claudio Magris, ”Al’ povijesti nije kraj – Etika, politika, svjetovnost”, Fraktura, Zaprešić, 05/2016. (Opaska uredništva: Donosimo jedan od eseja nove knjige Claudija Magrisa u izdanju Frakture. Pitanja etike, morala, estetike i nadasve povijesti i politike zaokupljaju svakoga od nas. Svakodnevno se suočavamo s raznim dvojbama, idejama i problemima, od kojih se većina odražava na naš […]

Vjerojatno nikada nitko neće napisati reportažu, a kamoli knjižicu pod naslovom ”Pet sati koji su promijenili svijet”. A pitanje je jesu li ga zaista i promijenili. No, tih pet sati koliko je s izbjeglicama (ne migrantima, kako uporno govore hrvatski mediji!) proveo papa Franjo

Tog 26. siječnja 1936. Dmitrij Šostakovič se spremao na put iz Moskve u Arhangelsk, gdje je imao zakazan nastup. U pakiranju ga je prekinuo poziv da te večeri svakako dođe u Boljšoj teatar na izvedbu svoje opere Lady Macbeth Mcenskog okruga.

Pesimisti su dobro informirani optimisti. Nedavno sam čitao članak Toma Gardnera u kojem se pita zašto pesimizam izgleda pametnije (Why Does Pessimism Sound So Smart? (Especially When Things Are So Good). Navodi dosta razloga protiv optimizma. Pesimizam djeluje promišljeno, pesimist mudro. Optimizam djeluje površno.

Dokle god pogled dopire, golo drveće sa ukočenim granama bez ijednog lista. U vazduhu se oseća poraz. Do skoro skriveni raskošnim zelenilom, iz zadnjih dvorišta kuća izranjaju olupine kola, razvaljeni frižideri, mašine za veš i ostali krš, kao ljudi zatečeni sa spuštenim pantalonama.

Sjećam se kako sam bio šokiran izjavom jednog mog studenta da je Hitler, ”navodno zločinac”, učinio mnogo dobroga za svoj narod, a uostalom zamalo pobijedio u ratu. Nije me toliko iznenadila ta izjava mladog čovjeka, koliko tiho slaganje drugih koje sam osjetio u zraku.

Biografija Josipa Broza Tita koju su napisali Ivo i Slavko Goldstein najobimnija je, najdetaljnija i najobuhvatnija njegova biografija napisana posljednjih godina. Ona pokriva apsolutno sve aspekte njegova života i političkog djelovanja, pa i one najkontroverznije. Na knjizi “Tito” su autori radili nekoliko godina, a o kako je temeljitom radu riječ pokazuje i činjenica da rukopis […]

Ivo i Slavko Goldstein, ”Tito – ”, Profil, Zagreb, 2015. (Integralni tekst zapisa o knjizi Ive i Slavka Goldsteina Tito, pročitanoga na predstavljanju knjige u Novinarskom domu u Zagrebu 16. 6. 2015) Iz predgovora knjizi saznajemo kako je nastajala: njezina geneza ide iz prvih godina po Titovoj smrti, kada je u zimu 1982. Slavko Goldstein […]

U Njemačkoj 1933. na zao glas došli su književni kritičari. Partiji i Führeru, koji su se tek spremali da osvoje apsolutnu vlast i zabrane sve druge stranke i politička mišljenja, a naročito ona nedomoljubna, lijeva i komunistička, što će se i dogoditi nakon smrti starog Hindenburga, književna kritika i novinska polemika bile su neprihvatljive jer […]

Gotovo dvije godine nakon što je Njemačka napala Poljsku 1939., Drugi svjetski rat dodirnuo je i Kraljevinu Jugoslaviju. Za sukob nisu bile spremne ni političke elite, a ni vojska. Odlučnosti da se učini nešto imali su tek malobrojni, oni koji su željeli mijenjati kraljevski poredak, kojima je neprimjereno zvučala krilatica Vladka Mačeka, šefa HSS-a, da […]

Maestralna 7. simfonija u C-duru, op. 60, ”Lenjingradska simfonija“ Dmitrija Šostakovića, ima posebno mjesto u povijesti glazbe, ali i povijesti svijeta. Veliki majstor, koji je dulje vrijeme bio u nemilosti svemoćnog gospodara života i smrti Staljina, napisao je brilijantnu simfoniju za koju mnogi misle da opisuje stradanje ljudi u opkoljenom Lenjingradu, njihovu borbu i pobjedu.

  Samo nekoliko dana uoči 9. svibnja 2015., Dana pobjede nad fašizmom, prof. Dejan Jović je izjavio da partizani nisu oslobodili Jugoslaviju 1945. godine. Sudjelujući u emisiji 3. programa Hrvatskog radija rekao je: ”Partizani su se svakako časno borili protiv fašizma, protiv okupatora, borili su se za očuvanje i zaštitu nacionalnih manjina, osobito Srba u […]

Maestralna 7. simfonija u C-duru, op. 60, ”Lenjingradska simfonija“ Dmitrija Šostakovića ima posebno mjesto u povijesti glazbe, ali i povijesti svijeta. Veliki majstor, koji je dulje vrijeme bio u nemilosti svemoćnog gospodara života i smrti Staljina, napisao je brilijantnu simfoniju za koju mnogi misle da opisuje stradanje ljudi u opkoljenom Lenjingradu, njihovu borbu i pobjedu.

Tako dramatičnog i herojskog razlaza nije bilo još otkako su se posvađali Tito i Staljin. Kad je Martina Dalić zbog neoliberalnih ideala i stranačkoga bijega od reformi napustila HDZ, ova napaćena zemlja je – štono bi rekao pjesnik – odjednom postala dublja za jednu ranu i crnja za jednu jamu.   Poznato je već da […]

Od kostiju žrtava komunističkih zločina na Daksi i drugim stratištima Karamarko gradi ljestve prema vlasti   Berlinski je zid pao prije 25 godina, u raznim je bivšim komunističkim zemljama na različite načine i u različitim opsezima provedena lustracija, a u Hrvatskoj je počeo rat. Agresija je krenula iz Beograda gdje je na vlast zasjeo komunist […]

Već dulje vremena traju udari na PEN Centar BiH, a ovih su dana kulminirali. Zašto? Zato što onaj koji te udare predvodi – Abdulah Sidran – nije primljen natrag u PEN BiH. Njemu blizak dio medija neće, ne može i ne želi vidjeti bit problema, nego, kako to inače biva s novinarima u svoj njihovoj […]

Pogled na kalendar govori mi da je ovo 2014. godina, što bi trebalo značiti da smo već dobro zagazili u 21. vek, ali nismo li od Erika Hobsbauma naučili da osim nominalnog postoji i onaj stvarni, istorijski kalendar, a da u njemu vekovi mogu da traju mnogo duže ili pak kraće od sto godina? Tako […]

1. Ljudi se lako slože o tome što je za njih osnovno filozofsko pitanje – ono što ih se životno tiče. Od svih oblasti teorije, umovanja i ljudske prakse najviše ih brinu politička pitanja, jer konkretna politička praksa odlučuje o svemu što im je od neposredne životne važnosti, od ekonomskih pitanja do pitanja slobode. S […]

Odličan feljton Drage Hedla o političkoj emigraciji i ubojicama jugoslavenske tajne policije podsjetio me je prije nekoliko dana na tu epizodu i pomislio sam kako je prava šteta da je ona ostala potanje neistražena.   Historija nam vjerojatno ne bi bila naročito zahvalna za taj trud, jer je stvar prošla više ili manje nezapaženo i […]

Sovjetski savez davno se raspao, Chávez je umro, a ni Fidel se ne osjeća najbolje, i pogodite tko je sad najveći neprijatelj Amerike i američkog načina života? Papa Frano. Katolički poglavar postaje komunističko čudovište samo zato jer je zabrinut za siromašne. Rimski biskup, koji se drznuo glavnim zlom današnjice imenovati besramnu pohlepu kapitalističkih elita, neviđeno […]

Winston Churchill dobio je 1945. rat protiv Hitlera i Sila osovine, ali je onda izgubio osovinu i oslonac u britanskoj politici i – izgubio izbore. Pa dobro, lako za Churchilla, on se u tom trenutku već bio takmičio u jednoj višoj ligi, istorijskoj, pa je mogao polako da se priprema za memoare koji se zovu […]

Maksim Gorki, čovjek imena koje zvuči kao program, nekoć neobično iliti pretjerano poznat i slavan, najprije ruski, potom sovjetski, onda i svjetski pisac, rođen je 1868. godine u Nižnjem Novogorodu, koji od 1932. g. više ne postoji, ali ne stoga što bi bio uništen, razoren ili sl.,  već stoga što je piscu u čast preimenovan […]